Iduće školske godine u hrvatskim će školama biti mjesta za 48 762 srednjoškolca. I dok je Ministarstvo obrazovanja objavilo odluku o upisu u srednje škole, upisnih mjesta u cijeloj Hrvatskoj više je nego učenika koji bi najesen trebali prijeći u srednje škole. Naime, trenutačno u cijeloj zemlji osmi razred pohađa 40 167 učenika, a upisnih mjesta u srednjim školama osnivač država ima za 46 083 učenika, u privatnim srednjim školama upisnih mjesta ima za njih 1804, a u srednjim školama kojima su osnivači vjerske zajednice mjesta ima za 875 učenika. U trogodišnjim strukovnim školama mjesta će biti za 6944 učenika, a u trogodišnjim obrtničkim školama mjesta za 5206 učenika. Ovogodišnja generacija osmaša koja poželi upisati srednjoškolske programe glazbenih i plesnih škola može računati na 1420 trenutačno raspoloživih upisanih mjesta u cijeloj zemlji. Osmaši koji su odlučili upisati srednje medicinske škole kako bi se tijekom pet godina školovali za medicinske tehničare i medicinske sestre mogu računati na 1256 upisnih mjesta. Sudeći prema dosadašnjim trendovima, može se očekivati da će opet biti najviše interesa za upis u opće gimnazije, kojih je u cijeloj Hrvatskoj 144, a koje sada pohađa 25 138 učenika. Drugi su izbor osmaša ekonomske škole, odnosno smjer ekonomist, koji se izvodi u 77 srednjoškolskih ustanova, koje trenutačno pohađa 9528 učenika raspoređenih kroz sve razrede srednjih škola. Treći najčešći izbor osmaša jest prirodoslovno-matematička gimnazija, koju trenutačno u cijeloj Hrvatskoj pohađaju 7203 učenika, navela je Lana Kovačević za Večernji list.
Teško je zamisliti da će tinejdžeri 21. stoljeća živjeti kraće od svojih roditelja, ali zbog zagađenoga zraka i prometne buke od arterijske hipertenzije obolijevaju mladi. Dosad se malo znalo o utjecaju tih stresora na rizik od razvoja arterijske hipertenzije, a onečišćenje zraka u prvih je pet čimbenika ukupnoga kardiovaskularnoga rizika.
U povodu Dana planeta Zemlje Hrvatska liga za hipertenziju pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizirala je simpozij o utjecaju onečišćenja zraka i buke na rizik od razvoja arterijske hipertenzije i ukupnoga pogoršanja zdravlja. Bio je to povod da akademik Bojan Jelaković s KBC-a Zagreb govori za Večernji list. Rekao je da je okolišna hipertenzilogija nova kovanica koja se nametnula posljednjih godina zbog sve više spoznaja o važnosti utjecaja okoliša na hipertenziju, na kardiovaskularno, cerebrovaskularno i mentalno zdravlje, dakle na ukupan rizik. Objasnio je da je zagađenje zraka vrlo visoko pozicionirano među čimbenicima ukupnoga kardiovaskularnoga rizika i godina izgubljenoga života. Nalazi se u prvih pet kada se gleda globalno. »U Hrvatskoj je to manje tragično, jer na sreću ili na žalost, nema toliko industrije. No jednako velika opasnost od razvoja hipertenzije prisutna je uz velike prometnice«, pojasnio je. Naveo je i da osim izloženosti zagađenju zraka zbog sitnih čestica koje ulaze u čovjekov organizam kroz pluća pa se šire krvlju do svih krvnih žila, rizik dolazi i od snažne buke. Više decibela od dopuštenih povezano je s rizikom od hipertenzije, ali i rizikom od kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih i bubrežnih bolesti. Smatra da treba izbjegavati zadržavanje uz velike prometnice.
Posebno upozoravajuće zvuče njegove riječi: »Nažalost sve veći broj mladih danas ima hipertenziju primarno kao odraz nezdravoga načina života. Školska igrališta zjape, svi sjede i igraju igrice, a one su dvostruki stres: kao prvo nema tjelesne aktivnosti, a kao drugo tu je psihički napor jer igrajući, djeca i mladi postaju nervozni, razdražljivi. Dok to igraju, često jedu slane grickalice, rijetko tko jede jabuku. Glavni su obroci često nezdravi, puni zasićenih masnoća. Prevelik je broj pretile djece, kao posljedica nedovoljnoga kretanja i nezdrave prehrane, ali i stresa. U školi im je stresno jer su podvrgnuti prevelikim očekivanjima koja su nerealna i uništavaju djetinjstvo. Prije skoro 20 godina izašao je članak o hipertenziji u kojem je rečeno da će 21. stoljeće biti prvo u kojem će tinejdžeri živjeti kraće od svojih roditelja. Mi smo na početku tog stoljeća i već vidimo taj val koji se zahuktava. Preventivni programi koji su počeli su naznaka, ali bitno je krenuti od malih nogu, usaditi navike. Tjelesni odgoj uvesti svaki dan u školama. Mijenjali su se školski jelovnici, ali ne dovoljno. Trebalo bi obvezno uvesti voće i povrće, u automate umjesto slatkih napitaka staviti jabuke i kruške, udaljiti pekare iz školskoga kruga, što je rađeno drugdje u svijetu. Društvo se treba ozbiljno uključiti s pozitivnim koracima, ali i kažnjavanjem onih koji ih krše. Bez toga je nemoguće«, rekao je akademik Jelaković Romani Kovačević Barišić za Večernji list.
