SRPSKI ZLOČINI G. 1991. NA SLATINSKOM PODRUČJU (8) Od nekoliko stotina agresora optuženo ih dvadeset i devet

Nizanka donosi kronologiju i opise zločina srpskih paravojnih postrojba na slatinskom području u Balincima, Četekovcu i Čojlugu 4. rujna 1991. te Voćinu, Humu i okolici od sredine srpnja do sredine prosinca 1991., kao i popise žrtava i osumnjičenih za zločine prema knjizi dr. Miljenka Brekala »Slatinska kronika Domovinskoga rata«.

Na svu sreću vladavina srpskih pobunjenika i zločinaca potpomognutih tzv. Jugoslavenskom narodnom armijom, »dobrovoljcima« iz Republike Srbije i Bosne i Hercegovine bila je relativno kratkoga vijeka naspram drugih hrvatskih krajeva, jer je na tom području teritorijalni suverenitet i integritet Republike Hrvatske uspostavljen 15. prosinca 1991. cjelovitim oslobađanjem brdskoga dijela bivše općine Podravska Slatina, tzv. Brđanske. Riječ je o oslobodilačkim vojno-redarstvenim akcijama »Orkan ’91« i »Papuk ’91«, nakon kojih je veći dio Srba pobjegao u Banju Luku, gdje je u tamošnjoj športskoj dvorani »Borik« osnovan prihvatni centar za Srbe iz slatinskoga i orahovičkoga područja.

Zapovjedili su i osobno sudjelovali

No tragovi su zločina na oslobođenim područjima Voćina, Huma i okolice ostali duboki i vidljivi gotovo na svakom koraku. Autor knjige, doktor pravnih i povijesnih znanosti Miljenko Brekalo, danas znanstveni savjetnik u Institutu društvenih znanosti »Dr. Ivo Pilar« i voditelj Područnoga centra Osijek te predavač na nekoliko tuzemnih i inozemnih učilišta, g. 1991. bio je časnik Službe za zaštitu ustavnoga poretka (SZUP-a) Ministarstva unutarnjih poslova RH i Protuobavještajnoj agenciji RH. Iste je godine bio upućen u Ratnu ispostavu SZUP-a u Podravsku Slatinu te je, svakako, jedan od najboljih poznavatelja ratnih zbivanja na tom području. Zbog svega spomenutoga nikoga ne treba iznenaditi njegova objava svih relevantnih podataka o okrivljenima za počinjene zločine prema spisima Županijskoga suda u Zagrebu (Kov-RZ-3/16 i Kov-RZ-$/16), kao i njihove dostupne fotografije iz onoga doba.

Najviše se tereti zapovjedni kadar:

»U ubojstvima, ranjavanju, protjerivanju Hrvata i drugih pripadnika nesrpskoga puka, pljački, paljenju kuća i gospodarskih objekata, miniranju i rušenju sakralnih objekata sudjelovalo je između petsto i sedamsto pripadnika JNA, TO-a, srpskih ekstremista i terorista, četnika, ‘belih orlova’ i dr. Temeljem prikupljenih saznanja, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu uspjelo je optužiti samo dvadeset i devet srpskih ekstremista i terorista.«

»Borivoje Radosavljević kao zapovjednik srpske paravojne postrojbe ‘TO Podravska Slatina’, Rajko Bojčić kao zapovjednik štaba srpske paravojne postrojbe ‘TO Podravska Slatina’, Borivoj Lukić kao zapovjednik srpske paravojne postrojbe ‘Zvečevski odred’, Zoran Miščević kao zapovjednik specijalnoga voda pri komandi ‘TO Podravska Slatina’, Mitar Šimić kao član štaba srpske paravojne postrojbe ‘TO Podravska Slatina’, Marinko Ergarac kao komandir srpske milicije u Humu, Mile Crnobrnja kao komandir srpske milicije u Voćinu i Ljubiško Novaković kao komandant mjesta Voćin, djelujući kao zapovjednici vojnih i milicijskih jedinica te civilne vlasti na širem području mjesta Voćin i Hum, ovlašteni time za izdavanje zapovijedi svojim podređenima i odgovorni za primjenu međunarodnoga humanitarnog prava o sigurnosti i zaštiti civila i ratnih zarobljenika, zapovjedili su, osobno sudjelovali i znali da njima podređeni nezakonito postupaju neovlašteno provodeći zabranu opskrbe kruhom i drugim prehrambenim namirnicama, uskraćivanjem medicinske skrbi snabdijevanje lijekovima svim dobnim skupinama civilnoga pučanstva, uvođenjem radne obveze obavljanjem najtežih poslova svim pripadnicima hrvatske nacionalnosti, lišavajući slobode, pljačkajući pokretnu imovinu, zlostavljajući, mučeći, tjelesno povređujući, paleći i minirajući obiteljske kuće, gospodarske i sakralne objekte te ubijajući civilne osobe i ratne zarobljenike, nisu poduzeli potrebne mjere da takva njihova nezakonita postupanja spriječe i suzbiju, prihvaćajući da podređeni pripadnici njihovih postrojbi nastave s takvim radnjama, kao i na njihove posljedice. Uslijed toga, pripadnici njima podređenih postrojbi nezakonito su lišavali slobode, uzimali taoce, pljačkali, bestijalno zlostavljali, mučili, tjelesno povređivali i ubili velik broj civilnih osoba i ratnih zarobljenika, tako postupajući u skladu s ranije dobivenim naredbama i ovlaštenjima u realizaciji zajednički razrađenoga plana. Tijekom okupacije počinili su razna zlodjela iz domene međunarodnoga humanitarnog prava, kao i brojna kaznena djela koja su sankcionirana tadašnjom pozitivnom legislativom Republike Hrvatske« (dr. Miljenko Brekalo: »Slatinska kronika Domovinskoga rata«, »Svjetla grada«, Osijek, 2017., str. 388.-389.).

Prebivališta u Čačku, Beogradu, Zemunu…

»U ubojstvima, ranjavanju, protjerivanju Hrvata i drugih pripadnika nesrpskoga puka, pljački, paljenju kuća i gospodarskih objekata, miniranju i rušenju sakralnih objekata sudjelovalo je između petsto i sedamsto pripadnika JNA, TO-a, srpskih ekstremista i terorista, četnika, ‘belih orlova’ i dr. Temeljen prikupljenih saznanja, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu uspjelo je optužiti samo dvadeset i devet srpskih ekstremista i terorista, a optuženi su:…

1. okrivljeni Borivoje Radosavljević, sin Dušana i Marice r. Bajčetić, rođen 6. srpnja 1957. u Osijeku, JMBG: 0607957301608, prebivao u Podravskoj Slatini, Grofa Janka Draškovića 1, s prijavljenim prebivalištem u Čačku, Ulica Gospodar Jovanova 16, Republika Srbija, upisan u Matičnu knjigu državljana Republike Srbije pod rednim brojem: 68093, u bijegu…

2. okrivljeni Rajko Bojčić, sin Marka i Draginje r. Stojnović, rođen 20. rujna 1948. u mjestu Hum Varoš, općina Podravska Slatina, prebivao u Podravskoj Slatini, Ulica Augusta Šenoe 2, JMBG: 2009948301606, s prijavljenim prebivalištem u Beogradu, općina Rakovica, Ulica četvrtog aprila broj 11a, Republika Srbija, upisanog u Matičnu knjigu državljana Republike Srbije pod rednim brojem: 14414/1961, u bijegu…« (str. 390.-391.)

»3. okrivljeni Borivoj Lukić zv. Munja, sin Joce i Ane r. Milivojević, rođen 5. travnja 1947. u Slatinskom Drenovcu, s posljednjim prebivalištem u Republici Hrvatskoj u Podravskoj Slatini, A. Starčevića 5, nepoznatoga boravišta ili prebivališta, u bijegu…

4. okrivljeni Zoran Miščević, sin Stevana i Dmitre r. Ojkić, rođen 22. svibnja 1966. u Voćinu, prebivao u Macutama kbr. 16, JMBG: 2205966301609, s prijavljenim prebivalištem u mjestu Ugrinovci, općina Zemun, Zemunska ulica 121j, Republika Srbija, upisan u Matičnu knjigu državljana Republike Srbije pod rednim brojem: 42440/22/2001, broj rješenja o državljanstvu: 600-20926/2001 od 24. srpnja 2001. godine, u bijegu…

5. okrivljeni Marinko Ergarac, sin Borke, rođen 3. listopada 1958. u mjestu Lukavice, općina Sanski Most, BiH, JMBG: 0310958301609, prebivao u Humu kbr. 17, s prijavljenim prebivalištem u mjestu Kruščić, općina Kula, Ulica maršala Tita 167., upisan u Matičnu knjigu državljana Republike Srbije, općina Kula, mjesna kancelarija Kruščić, redni broj 21/86/2006, broj rješenja: 204-2-11040/05 od 10. srpnja 2006. godine, u bijegu…« (str. 392.-393.).

»6. okrivljeni Mile Crnobrnja, sin Ilije i Milene r. Starijaš, rođen 22. listopada 1954. u Ćeralijama, općina Voćin, prebivao u Virovitici, po zanimanju milicajac, JMBG: 2210954312501, s prijavljenim prebivalištem u Beogradu, općina Zemun, Ulica Viktora Starčića broj 15a, upisan u Matičnu knjigu državljana Republike Srbije pod rednim brojem: 22381/12/2001, broj rješenja: 600- 29249/99 od 6. ožujka 2000. godine, u bijegu…« (str. 394.).

NASTAVLJA SE

IZVORGlas Koncila br. 19/2018.
Prethodni članakMEDIJI U HRVATSKOJ I KRITERIJI PAPE FRANJE Daleko od novinarstva mira
Sljedeći članakKAKO UKLONITI NOŽEM ISCRTAN OSMIJEH Referendumom… »do ljepote«?