STAROSNA I PRIJEVREMENA STAROSNA MIROVINA Uvjeti za mirovine od 2019. do 2022.

Snimio: B. Čović

Korisno je znati uvjete radi planiranja odlaska u mirovinu budući da su različiti i da se svake sljedeće godine ti uvjeti pooštravaju. Bilo bi vrlo nezgodno kad bi netko najavio odlazak u mirovinu misleći da ispunjava uvjete, a naknadno sazna da npr. uvjeti propisani za 2019. ne vrijede u 2020. godini. Takva neugodna iznenađenja mogu se izbjeći točnom informiranošću o ispunjavanju uvjeta za pojedinu vrstu mirovne, ponajprije starosne i prijevremene starosne mirovine.

Za žene drugačiji uvjeti

Uvjeti za starosne mirovine od 2019. do 2022. g. Prvi uvjet za starosnu mirovinu ispunjen je ako osiguranik ima ostvarenih najmanje 15 godina mirovinskoga staža, u koji se uračunava i mirovinski staž ostvaren u inozemstvu u državama s kojima Hrvatska ima zaključen međunarodni sporazum o socijalnom osiguranju. Drugi uvjet je određena starost, a ona je različita i ovisi o spolu i o godini odlaska u mirovinu. Za muškarca su uvjeti ispunjeni kada navrši 65 godina i ima najmanje 15 godina mirovinskoga staža ili više. Za razliku od toga, žena ispunjava uvjete starosti već s manje godina života, pa tijekom ove godine u razdoblju od 1. 1. 2019. do 31. 12. 2019. pravo na starosnu mirovinu može ostvariti već kada doživi 62 godine i četiri mjeseca, a ima ostvareno najmanje 15 godina mirovinskoga staža ili više. Mirovinu mora ostvariti najkasnije do 31. 12. 2019. No u tom slučaju ne uzimaju se u obzir za izračun visine plaće ostvarivane u toj posljednjoj 2019. g., što u pravilu umanjuje visinu prosjeka u obračunskom razdoblju. Ako je godišnja posljednja plaća viša od plaća iz prethodnih godina i želi da joj se i 2019. g. uzme u izračun, mora se odlučiti za odlazak u mirovinu dan kasnije, dakle ne 31. 12. 2019., nego 1. 1. 2020. No zakon propisuje za ženu da u slučaju odlaska u mirovinu u razdoblju od 1. 1. 2020. do 31. 12. 2020. mora imati najmanje 62 godine i osam mjeseci.

Svrha života: puniti proračun?

Zato je moguće da žena koja pred kraj 2019. godine ispunjava uvjet starosti, a odluči se za odlazak početkom sljedeće godine (iz razloga boljega prosjeka ili okončanja otplate kredita), mora ponovno čekati ispunjavanje novih uvjeta starosti, koji su za četiri mjeseca veći. Takva tobožnja igra pravednosti i postupnosti nepravedna je prema osiguranicima kao budućim umirovljenicima. Takav način ucjene, a zapravo prisile na raniji odlazak u mirovinu, pokazuje stajalište zakonodavca prema građanima kao osiguranicima. Moglo bi se »progutati« postupno skokovito dizanje uvjeta starosti po četiri mjeseca godišnje kada bi se dopustilo da se posljednja godina rada i primanja plaće uzima u obzir neovisno o činjenici što plaća nije primana zaključno do 31. prosinca posljednje godine rada. Tako će biti i u 2021. godini u kojoj žena ispunjava uvjete starosti sa 63 godine, a u 2022. g. ispunjavat će uvjete s doživljenjem 63. godine i četiri mjeseca. To povećanje starosti svake godine za četiri mjeseca trajat će sve dok se ne dođe do 65 godina, odnosno do tobožnjega izjednačavanja spolova u pravima. Toga prisilnoga izjednačavanja žena u mirovinskim uvjetima s muškarcima žene bi se rado odrekle.

Neugodna iznenađenja mogu se izbjeći točnom informiranošću o ispunjavanju uvjeta za pojedinu vrstu mirovne, ponajprije starosne i prijevremene starosne mirovine.

Valja još istaknuti da obnovljeni tobože reformirani mirovinski zakon propisuje da će se od 1. siječnja 2028., »živi bili pa doživjeli«, starosna granica od 65 godina ponovno postupno podizati tako da će od 1. 1. 2033. uvjet za starosnu mirovinu biti ispunjen tek sa doživljenjem 67 godina i 15 godina mirovinskoga staža. To povećanje starosnih granica kao uvjeta za starosnu mirovinu znatno je brže od povećanja prosjeka trajanja života pa se nameće pitanje je li svrha života pojedinca raditi četrdesetak i više godina, puniti državni proračun, da bi mirovinu uživalo razmjerno malo dugovječnih pojedinaca, i to samo nekoliko godina.

Prijevremena starosna mirovina

Uvjeti za prijevremene starosne mirovine od 2019. do 2022. g. Prijevremenu starosnu mirovinu može steći osiguranik kada navrši 60 godina i stekne 35 godina mirovinskoga staža. Iznimno do toga za žene su propisani povoljniji uvjeti starosti i staža. Žena može tijekom 2019. g. ostvariti pravo na prijevremenu starosnu mirovini već sa 57 godina i četiri mjeseca i 32 godine i četiri mjeseca mirovinskoga staža. Tijekom 2020. žena ispunjava uvjete sa 57 godina i osam mjeseci i 32 godine i osam mjeseci staža, u 2021. ispunjava uvjete sa 58 godina i 33 godine staža, a tijekom 2022. g. ispunjava uvjete sa 58 godina i četiri mjeseca i 33 godine i četiri mjeseca staža. To postupno povećavanje uvjeta starosti i staža za žene trajat će do kraja 2026., odnosno do 1. 1. 2027., kad će uvjeti starosti i staža za prijevremenu starosnu mirovinu biti izjednačeni s uvjetima propisanim za muškarce (60 godina starosti i 35 godina staža).

Od 2028. g. povećavat će se uvjet starosti i staža pa će počevši od 1. 1. 2033. uvjet za prijevremenu starosnu mirovinu za oba spola biti 62 godine starosti i 35 godina mirovinskoga staža.

Prigovori glede izbora dana odlaska u mirovinu posljednjega dana u godini ili prvoga dana iduće godine, koji su izneseni za starosnu mirovinu, vrijede i za prijevremenu starosnu mirovinu.