STIŽE LI »NIJEMO PROLJEĆE«? I u Africi izumiru supovi

Foto: Shutterstock

Prije dvadesetak godina nestala je populacija ptica strvinara na Indijskom potkontinentu. Širom Indije, Pakistana i Bangladeša supovi su uginuli nakon masovnoga trovanja koje im je prouzročilo naglo zatajenje bubrega. Zbog uporabe antiupalnoga lijeka diklofenaka (poznatiji kao »Voltaren«) u stočarstvu zatrovana su trupla stoke postala posljednji zalogaj supova. U kratkom vremenu uginulo je više od 60 milijuna ptica, a u pojedinim područjima nestalo je više od 99 posto populacije tih lešinara. U međuvremenu je indijska vlada zabranila veterinarsku uporabu diklofenaka, ali populacija supova nije se oporavila. 

Još jedna kontinentalna kriza

Postoji opasnost da se u Africi dogodi ista ekološka katastrofa. Odgovorni ljudi u nadležnim institucijama te članovi raznih ekoloških udruga upozoravaju na učestale pojave trovanja i ugibanja afričkih ptica lešinara. U Africi živi 11 vrsta supova, među kojima je osam endemskih vrsta. Sedam je vrsta vrlo ugroženo ili na granici izumiranja. U posljednjih tridesetak godina nestale su dvije trećine supova. Znanstvenici koji su to izmjerili objavili su studiju pod naslovom »Još jedna kontinentalna kriza supova« (Conservation Letters 2016, 9, 89). 

Žrtve krivolova

Za razliku od Indije, gdje su supovi stradali zbog neprikladne uporabe farmaceutskih preparata, u Africi supovi stradavaju zbog pesticida i zbog namjernoga trovanja životinjskih trupala kojima se supovi hrane. U Južnoj je Africi čest slučaj da krivolovci na slonove i nosoroge namjerno truju ulovljene životinje kako bi spriječili okupljanje supova. Njihovi »izdajnički« letovi iznad životinjskih leševa signal su čuvarima i rendžerima o zabranjenim aktivnostima krivolova i lova na trofeje i bjelokost. Tako je nedavno u Botswani otkriveno truplo slona oko kojega je ležalo 530 zatrovanih supova, a slučaj je završio na naslovnici »The New York Timesa«.

Supovi u Africi također stradavaju kao kolateralne žrtve sukoba lokalnoga stanovništva s divljim zvijerima, lavovima i hijenama. U svrhu zaštite domaće stoke vlasnici često zaprašuju uginule životinje pesticidima i ostavljaju ih zvijerima u susjedstvu. Divlje mačke onečišćene pesticidima postaju hrana za supove, koji su, poput lavova i hijena, vrlo osjetljivi na djelovanje agrokemikalija. 

Lešinari (ni)su fotogenični

Supovi su vrlo važna karika u ekološkom sustavu jer iz okoliša brzo eliminiraju raspadnuta životinjska trupla. Sadržaj njihova želudca vrlo je kiseo pa bez posljedica mogu probaviti hranu zaraženu bakterijama antraksa (bedrenice), tuberkuloze i botulizma ili virusom bjesnoće. Na taj način sprječavaju širenje tih bolesti među životinjskom populacijom, ali i među ljudima. Supovi su poput hitne ekološke čistionice jer u roku od pola sata mogu locirati truplo i očistiti ga sve do kostiju. Nažalost, kako tvrdi Ralph Buij, izvršni direktor afričkoga programa »Peregrine«, »baš zbog takva načina prehrane ne izazivaju simpatije među ljudima te nisu fotogenični poput slonova ili lavova, pa je ljude teže upozoriti na potrebu njihove zaštite«. 

Ekološka lavina – sve je povezano

Nestanak supova dio je ekološkoga domino-efekta, čije posljedice plaćaju i ljudi. Poznato je da je nakon katastrofe na Indijskom potkontinentu naglo porastao broj divljih pasa, koji su se zbog nestanka ptičje konkurencije s neba i obilja hrane naglo razmnožili. No također je povećan broj upada divljih pasa u sela i gradove te je povećan i broj ugriza. Procjenjuje se da je nakon nestanka supova u Indiji oko 48 tisuća ljudi umrlo zbog ugriza divljih pasa zaraženih virusom bjesnoće. Također, procjenjuje se da svake godine povećani troškovi u indijskom zdravstvenom sustavu iznose milijardu i pol dolara. To je cijena kemikalizacije stoke. 

Strvine, kukci i ptice

Slične se posljedice mogu očekivati i u pojedinim afričkim zemljama jer, čini se, lekciju iz Indije nitko nije naučio. Nestanak je ptica, zapravo, čest ekološki motiv, a prva ga je, u modernim vremenima, iskoristila Rachel Carson, još 1962. godine. Ona je dobro predvidjela da intenzivna uporaba insekticida nije usmjerena samo prema kukcima, nego i prema pticama kojima su zatrovani kukci svakodnevna hrana. U ekološkoj uspješnici pod naslovom »Tiho proljeće« Carson upozorava da će trovanje ptica pjevica nadolazeće proljeće učiniti nijemim. Ptice lešinari, doduše, nisu pjevice, ali su vrlo važni nebeski čistači ostataka na zemlji.