ŠTO DONOSI RUJANSKO POVEĆANJE MIROVINA? Koliko će biti veće mirovine?

Foto: Shutterstock

Na temelju službenih podataka o rastu prosječne bruto plaće i potrošačkih cijena u prvih šest mjeseci ove godine, Upravno vijeće Hrvatskoga mirovinskoga zavoda donijelo je odluke o novoj aktualnoj vrijednosti mirovine od 1. srpnja 2017., koja je utvrđena u svoti od 63,29 kn radi utvrđivanja visine mirovina i usklađivanja mirovina i ostalih mirovinskih prava. Nadovezujući se na to, stopa usklađivanja mirovina od 1. srpnja 2017. iznosi 2,1 %. Donesena je i Odluka o najnižoj mirovini pripadajućoj za jednu godinu mirovinskoga staža, koja počevši od 1. srpnja ove godine iznosi 61,36 kn, te Odluka o osnovici za određivanje novčane naknade zbog tjelesnoga oštećenja, koja od 1. srpnja iznosi 1260,44 kn. Prikazujemo izračun visina najnižih mirovina.

Najniže mirovine

Najniže se mirovine isplaćuju korisnicima starosnih i invalidskih mirovina kojima su njihove redovite mirovine zbog niskih plaća ili osnovica utvrđene u malim svotama. Zato se mirovinskim zakonom jamči da se umjesto takve male mirovine isplaćuje posebna veća svota kao najniža mirovina. Dakle, najniža je mirovina pokušaj ispravljanja nepravda koje su posljedica malih plaća, posebice prijavljivanja zaposlenika na najniže moguće plaće, i formule kojom je određena prva aktualna vrijednost mirovine, odnosno najniža mirovina pripadajuća za jednu godinu staža. Ponovilo se slično kao što je bilo i sa starim umirovljenicima koji su ostvarili mirovine po bivšem zakonu koji se primjenjivao do kraja 1998. godine, kojima nisu davana obvezna zakonska usklađivanja, pa je kasnije odlukom Ustavnoga suda taj problem polovično riješen davanjem odrađenih postotka na ime priznavanja tzv. »vraćanja duga«.

Od 1. srpnja ove godine utvrđena je nova aktualna vrijednost mirovine pa su povećana i mirovinska prava. Isplate će se izvršiti u rujnu zajedno s isplatama mirovina za kolovoz i uz obračun razlike pripadajućega povećanja za srpanj.

Izračun visine provodi se tako da se broj godina mirovinskoga staža s kojim je ostvareno pravo na mirovinu pomnoži s brojem 61,36 kn, koji je utvrđen kao visina najniže mirovine koja pripada počevši od 1. srpnja za jednu godinu mirovinskoga staža. Zato će nova najniža mirovina ostvarena sa 15 godina mirovinskoga staža iznositi 920,40 kn (prikaz izračuna: 15 godina staža x 61,36 = 920,40). Na isti način izračunavaju se ostale najniže mirovine pripadajuće za određeni broj godina staža, pa će tako npr. najniža mirovina ostvarena sa 30 godina mirovinskoga staža iznositi 1840,80 kn mjesečno (30 x 61,36 = 1840,80), a mirovina ostvarena s punim mirovinskom stažem od 40 godina iznosit će 2454,40 kn mjesečno. Onima koji ostvaruju mirovinu sa stažem dužim od četrdeset godina, primjerice sa 45 godina staža, najniža mirovina pripada u svoti od 2761,20 kn mjesečno.

Tako država prikriva svoje grijehe propusta

Ta prava na najnižu mirovinu uglavnom ostvaruju radnici, namještenici, poljoprivrednici, obrtnici, ali i svi drugi čiji je prosjek mjesečnih primanja bio niži od prosječnih plaća zaposlenih. Dakle, može se pretpostavljati da se pravo na isplatu najniže mirovine priznaje više od polovici broja umirovljenika. Kada se govori o najnižim mirovinama, mora se uvijek znati da to nije jedna mirovina za sve (jer to nije minimalna mirovina), nego su to mirovine u više različitih visina pripadajućih za određeni broj godina mirovinskoga staža.

Prema tome, pravo na isplatu najniže mirovine pokušaj je države da ublaži niski životni standard velikoga broja umirovljenika. Tako država prikriva svoje grijehe propusta, kada je pod naletom ideologije liberalnoga kapitalizma dopustila smanjivanje, pa i ukidanje već stečenih prava većine zaposlenika i osiguranika, obećavajući »bolja mirovinska vremena« uvođenjem obveznoga osiguranja u tzv. »drugom mirovinskom stupu«. Nažalost ta se vremena ne približavaju pa mirovinski stručnjaci, stratezi i futurolozi prilagodljivi za sva vremena nude nova utopistička rješenja – a sve u interesu stvarnih vladara socijalnom politikom, a to su banke sa svojim financijskim kapitalom i njegovim »božanstvom« – interesom.

Prije više od tri godine jedna bivša vlada u prijedlogu mirovinskoga zakona za 2014. g. predviđala je umjesto najnižih mirovina uvesti minimalnu mirovinu, za osiguranike koji ostvaruju mirovine s punim mirovinskim stažem, ali je brzo odustala, vjerojatno zbog straha od povećanih proračunskih izdataka. U posljednje vrijeme puštaju se kao dimni signali ideje o uvođenju tzv. »nacionalnih« mirovina, koje bi se priznavale svakomu hrvatskomu državljaninu bez obzira ima li netko ili uopće nema ostvaren mirovinski staž, s jedinim uvjetom da ima određenu starost, najvjerojatnije bi to bilo 67 godina, i da prebiva određeni broj godina u Hrvatskoj.

Nevjerojatna je naivnost takvih predlagača, koji ne shvaćaju da Hrvatska nije tako bogata da svima sve priznaje bez rada i plaćanja zakonskih obveza u obliku poreza i doprinosa. Međutim, moguće je to shvatiti i kao posebnu lukavost, kojom se ublažuje predvidivi otpor smanjivanju prava zaposlenika, koji će pristajati raditi na »crno« (u Njemačkoj se to naziva »Shwarzarbeit«), a sve za nadnicu za koju se ne plaćaju zakonske obveze prema državi. Bit će konkurenti ostalim urednim osiguranicima i korisni poslodavcima, ali bez zajamčene vlastite socijalne sigurnosti u budućnosti.

Najviše mirovine

Valja podsjetiti da u hrvatskom mirovinskom sustavu postoji i institut ograničavanja visine najviše mirovine, uveden posebnim »Zakonom o najvišoj mirovini« (Narodne novine, br. 162/98 i 82/01). Njime se ograničava visina najviših mirovina također ovisno o broju godina mirovinskoga staža. To ograničenje ne poštuje načelo da se mirovina određuje prema visini uplaćenih doprinosa, iako je posebnim zakonom o doprinosima ograničena dopuštena najviša mjesečna osnovica za plaćanje doprinosa, koja za ovu godinu iznosi 46.434,00 kn mjesečno.

IZVORGlas Koncila br. 36/2017.
Prethodni članakVELIK USPJEH MLADOGA PIJANISTA IVANA KRPANA NA TALIJANSKOJ SMOTRI Svakim nastupom mnogo saznajem o sebi i drugima
Sljedeći članakIZ ISUSOVE ŠKOLE MOLITVE Srce i riječi