Kad je riječ o reguliranju pojma tajne u hrvatskom pravnom sustavu i o obvezi čuvanja tajne, unatoč činjenici da je ta obveza regulirana brojnim zakonima, uredbama i pravilnicima, često se pogrješno shvaća što je tajna, pa se taj pojam ili preširoko tumači ili sužava. Postoji profesionalna tajna u mirovinskom osiguranju, a postavlja se pitanje koji podatci i kada su profesionalna tajna te pod kojim uvjetima neki podatak može biti tajna.
Pravni poredak svake države ima zakonske propise kojima se jamči zaštita određenih podataka ili saznanja o nekom stanju, nekome ili nečemu, kako se iznošenjem takvih činjenica ili okolnosti u javnost ili odavanjem drugima takvi podatci ne bi rabili nekomu na štetu ili korist. Zato odavanje podataka u određenim slučajevima može biti protivno razlozima morala i vjerskim razlozima, pa tako imamo ispovjednu tajnu, liječničku tajnu (podatak o nečijoj bolesti), podatak o visini plaće ili mirovine i sl. Dakle, pojam tajnosti ne može se jednoznačno odrediti, a često ovisi o konkretnom odnosu. Zato, uopćeno rečeno, tajna može biti državna, vojna, diplomatska, bankarska, poslovna, službena, profesionalna, osobna… Načelno pod tajnom treba smatrati sve istinite ali nepoznate podatke o nekim činjenicama, stanjima, postupcima ili sredstvima iz osobnoga života ili poslovnoga života koji se ne smiju neovlašteno otkrivati.
Za područje mirovinskoga osiguranja posebno je značajna profesionalna tajna. Povod je okolnost da se u javnosti postavilo pitanje je li se smjelo odati činjenicu da bivši izvanredni Vladin povjerenik za »Agrokor« nije nakon imenovanja na novi položaj povjerenika bio u propisanom roku odjavljen u svojoj bivšoj tvrtki niti prijavljen u novoj tvrtki iako je to izričita zakonska obveza. Nakon što je takva »tajna« procurila i javnost, provodi se istraživanje radi utvrđivanja disciplinske, prekršajne ili kaznene odgovornosti nepoznatih zaposlenika HZMO-a koji su odali »tajnu«.
Zato treba najprije utvrditi je li u tom slučaju odavanje podatka o nepoštivanju zakonskih propisa o obveznom prijavljivanju i odjavljivanju na mirovinsko osiguranje, odnosno promjeni poslodavca, odavanje tajne. Treba prije svega poći od okolnosti da profesionalnu tajnu u mirovinskom propisuje, ali ne određuje Zakon o mirovinskom osiguranju u člancima 104. do 112. Prema tim odredbama mirovinski zavod obvezno vodi evidenciju o svim osiguranicima i korisnicima prava i obveznicima doprinosa. Zavod osigurava samo tajnost podataka unesenih u matičnu evidenciju na način propisan zakonom i svojim posebnim općim aktom, bez definiranja pojma tajne. Taj opći akt Zavoda je Pravilnik o zaštiti informacijskoga sustava i tajnosti podataka HZMO-a (donijelo Upravno vijeće HZMO-a 18. prosinca 2014.), koji u svojem čl. 2. načelno propisuje da je profesionalna tajna u mirovinskom osobni podatak o nekoj osobi (osiguraniku) čije bi neovlašteno otkrivanje moglo štetiti interesu te osobe.
U daljnjoj analizi valja poći od Zakona o mirovinskom osiguranju koji u članku 110. propisuje da se svojstvo osiguranika, mirovinski staž, plaće, osnovice osiguranja, naknade plaće i drugo utvrđuju na osnovi isprava izdanih u skladu sa zakonom, odnosno potvrdama izdanim na temelju propisanih evidencija. Dalje u čl. 112. (NN 151/14, 33/15) Zakon obvezuje da se podatci za vođenje evidencija dostavljaju u određenim rokovima, i to u roku od 24 sata od prestanka rada, odnosno prestanka radnoga odnosa. Isto vrijedi i za prijave o promjeni tijekom osiguranja – u roku od 24 sata od nastale promjene. Nadalje, podatke na prijavi Zavod je dužan provjeriti i unijeti u matičnu evidenciju u roku od tri radna dana od dana nastupa neke od okolnosti. Dakle, rokovi prijava i odjava vrlo su kratki i obvezujući za poslodavca. Zato su za nepoštivanje tih rokova propisane prekršajne kazne u članku 172. stavak 2. toč. 3. i 4. (NN 151/14, 33/15): »(2) Poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 5.000,00 do 50.000,00 kuna: toč. 3. ako ne prijavi početak ili prestanak poslovanja ili promjene u poslovanju ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točka 1.); toč. 4. ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.).« Osim toga, kaznit će se za prekršaj i individualno odgovorna osoba poslodavca.
Također Statut HZMO-a (NN 28/14) u članku 79. potanko propisuje što je profesionalna tajna: »Profesionalnom tajnom smatraju se osobni podaci radnika, osiguranika i korisnika prava iz mirovinskog osiguranja i doplatka za djecu i drugih osoba koje saznaju radnici Zavoda u obavljanju svoga zanimanja i svojih poslova ili koje saznaju članovi Upravnog vijeća i drugih tijela Zavoda, a čije bi neovlašteno otkrivanje moglo štetiti interesu osobe na koju se podaci odnose ili članovima njene obitelji.«
Iz te definicije ne može se izvesti zaključak da je odavanje činjenice nepoštivanja zakonske obveze odjavljivanja ili prijavljivanja na mirovinsko osiguranje neovlašteno otkrivanje osobnog podatka dotičnoga radnika, odnosno neovlašteno otkrivanje osobnih podataka koji bi mogli štetiti interesu te osobe ili interesima članova njezine obitelji.
Naprotiv, otkrivanje takvoga podatka u konkretnom slučaju upozorenje je javnosti da stručna služba HZMO-a treba bolje pratiti i kontrolirati primjenu svojih propisa od poslodavaca, a propuste kažnjavati. Ako se pođe od činjenice da je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje javna ustanova, onda je i javni interes obvezno upozoravanje na propuste kako samoga Zavoda tako i poslodavaca, jer zakon obvezuje sve strane. Bitno je upozoriti da se profesionalna tajna može i odavati ako je to potrebno radi zaštite nekoga općega interesa. Ako je npr. podatak o nekoj bolesti osobna tajna, ali je riječ o zaraznoj bolesti, tada se radi sprječavanja masovne zaraze ili radi otkrivanja kaznenoga djela treba odati i podatak koji se smatra profesionalnom tajnom. Isto tako ne smije biti zaštićeno tobožnjom profesionalnom tajnom lažno ostvarenje tjelesnoga oštećenja ili invalidske mirovine na temelju nevjerodostojne medicinske dokumentacije.
