Brježuljak s kapelom sv. Antuna opata (u literaturi se pogrješno navodi titular sv. Antuna Padovanskoga) u Matencima u župi Presvetoga Trojstva iz Donje Stubice nastavlja se s ostalim »zagorskim bregima« toga kraja na sjeverne obronke Zagrebačke gore. Cesta koja povezuje Stubičke Toplice, Donju i Gornju Stubicu kod križanja za Park Golubovec s jednim krakom spojena je na Matence. Na vrhu brježuljka izgrađena je prva kapela prije g. 1669. Ta je izgorjela u požaru g. 1869. Već iduće godine izgrađena je nova koja je današnji oblik dobila nakon potresa g. 1880. Potres, kojemu je epicentar bio na obroncima Medvednice, porušio je ili znatno oštetio sve sakralne objekte na sjevernom podsljemenskom području. Kapela je oblikovana stilovima klasicizma i historicizma s jednim brodom, zvonikom na krovištu iznad pročelja, peterokutnom sniženom apsidom, sakristijom na sjevernoj strani i pojačanjem kontraforima u prednjem dijelu crkve. Strop se oslanja na bočne pilastre i masivne stupove između svetišta i prostora za vjernike, odnosno poprječne lukove (traveje). Jednostavnom opremljenošću unutrašnjošću dominira retabl oltara s uklopljenom slikom titulara na začelnom zidu apside. U bočni južni zid postavljena su tri velika lučna prozora, a na južnom, koji je bez otvora, dvije barokne slike na platnu s prikazom Presvetoga Trojstva i sv. Augustina. Kod kapele proštenje je na blagdan sv. Antuna opata 17. siječnja ili nedjelju poslije blagdana. Mise su i za blagdan sv. Antuna Padovanskoga.
Na cesti od Matenaca prema glavnoj prometnici i župnom središtu Donjoj Stubici nalazi se park i dvorac Golubovec. Domjanići su bili njegovi dugogodišnji vlasnici, a od 19. st. biskup Maksimilijan Vrhovac koji ga je obnovio. U zapadnom krilu dvorca Vrhovac je uredio kapelu sv. Regine i sv. Maksimilijana. Od opreme kapele djelomično je očuvan pozlaćeni klasicistički oltar koji je imao palu sa slikom mučenja sv. Regine. U kapeli se ne misi. U jednom dijelu dvorca smješteno je društvo »Kajkavijana«, koje od g. 1996. organizira kulturna događanja.
