U zagrebačkoj Zračnoj luci »Franjo Tuđman« carinici su nedavno otkrili nesvakidašnji pokušaj krijumčarenja. U osam kofera dvojice korejskih državljana otkrili su više od 250 tisuća jedinki mlađi ugrožene i zaštićene europske jegulje (Anguilla anguilla) čija se vrijednost procjenjuje na više od tri milijuna kuna. Mlađ jegulje zbrinuta je u zagrebačkom Zoološkom vrtu, a dvojica Korejaca uhićena su i predana pritvorskomu nadzorniku te su prijavljeni za uništavanje zaštićenih prirodnih vrijednosti, za što im prijeti kazna između tri i pet godina zatvora. Taj je zločin protiv prirode otkriven na vrijeme, no, nažalost, mnogi će proći nekažnjeno.

Procjenjuje se da je odmah nakon preprodaje droge, oružja i krijumčarenja ljudi ilegalna trgovina zaštićenim divljim vrstama najunosnija, a vrijednost joj dosiže između 16 i 27 milijarda dolara godišnje. Krivolov i ilegalna trgovina zaštićenim i ugroženim vrstama stoga ima sva obilježja organiziranoga kriminala, a slučaj pokušaja krijumčarenja mlađi zaštićene europske jegulje pokazuje da toga nije pošteđena ni Hrvatska. Dosad bi s vremena na vrijeme u medijima osvanula vijest o zapljeni mrtvih ptica pjevica na hrvatskim graničnim prijelazima, a pretpostavlja se da im je odredište bila Italija gdje se i danas, unatoč zabrani, rado konzumiraju kao gastronomska delicija.

Umiranje za nove naraštaje

S obzirom na uloženi trud da ih se na odredište dopremi žive, s jeguljama je stanje drukčije, pa se nagađa da su trebale završiti u nekom od azijskih uzgajališta. Naime, zbog potražnje na azijskom tržištu s jedne te zabrane izvoza europskih jegulja koja je na snazi od 2010. godine s druge strane otvorio se prostor za one koji ne prežu od kršenja zakona i ne mare za opstanak ugroženih vrsta. Populacija europske jegulje suočena je s visokim rizikom od izumiranja, čemu je pridonijelo uništavanje migracijskih putova riba izgradnjom brana u europskim rijekama, prekomjeran izlov u prošlosti te onečišćenje njihova staništa. Dodatan je problem to što je jegulja migratorna vrsta, a ne autohtona, te se mrijesti u Sargaškom moru.

Jegulje spolno dozrijevaju u dobi između šest i 30 godina (jegulja može doživjeti i više od 80 godina), ovisno o spolu i području te nakon toga iz slatkovodnih vodotoka odlaze u more. Na putu prema Sargaškomu moru prestaju se hraniti i okupljaju se u jata, a to putovanje traje i do godinu dana. Dolaskom u Sargaško more kraj Bermuda jegulje se mrijeste i potom ugibaju, iza sebe ostavljajući novi život. Nošene toplom Golfskom strujom, ličinke će započeti svoje tegobno trogodišnje putovanje prema Europi u zavičajne rijeke svojih roditelja. Tamo će, ovisno o temperaturi vode i dostupnosti hrane, jegulja sporo rasti te će nakon 7-25 godina s jesenskim kišama krenuti na svoje posljednje putovanje, mjesecima plivajući tisuće kilometara protiv Golfske struje prema Sargaškomu moru u kojem je došla na život da bi ga, ugibajući, podarila novomu naraštaju.

Procjenjuje se da je odmah nakon preprodaje droge, oružja i krijumčarenja ljudi ilegalna trgovina zaštićenim divljim vrstama najunosnija, a vrijednost joj dosiže između 16 i 27 milijarda dolara godišnje

Zbog ugroženosti europska jegulja navedena je u dodatku II. Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka, tzv. CITES, što je skraćenica njezina punoga naziva na engleskom jeziku. Cilj je toga međunarodnoga sporazuma regulirati i nadzirati međunarodnu trgovinu divljim vrstama te osigurati da ne ugrožava opstanak tih vrsta u prirodi. CITES je donesen 1973. godine, a do danas su mu pristupile 183 države svijeta. Konvencijom su predviđene i sankcije kada se prekogranični promet primjercima CITES vrsta događa bez potrebnih dopuštenja te se svaki takav oblik prekograničnoga prometa i trgovine tim vrstama, kao i neadekvatan transport živih životinja i biljaka, smatra ilegalnom trgovinom. U slučaju otkrivanja takvih ilegalnih postupaka primjerci životinja i biljaka se zapljenjuju i oduzimaju, a protiv počinitelja se pokreću prekršajni ili kazneni postupci u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

Vrste koje podliježu odredbama konvencije su, ovisno o stupnju ugroženosti, podijeljene u tri dodatka; od onih kojima je međunarodna trgovina primjercima te vrste uzetim iz divljine zabranjena, osim u iznimnim slučajevima koji mogu pridonijeti zaštiti i očuvanju te vrste poput npr. uzgojnih programa, do vrsta koje još nisu ugrožene, ali bi mogle postati ako se ne provodi nadzor nad njihovim uzimanjem iz prirode i trgovinom. Konvencijom je trenutačno zaštićeno više od 35 000 različitih biljnih i životinjskih vrsta, među kojima su slonovi, nosorozi, medvjedi, sve vrste velikih mačaka poput lava, tigra i leoparda, ptice grabljivice, sove, papige, pitoni, krokodili, kopnene, slatkovodne i morske kornjače, kameleoni, jegulje, jesetrovke, morski psi i raže, koralji, različite vrste tropskoga drva poput mahagonija, ebanovine i palisandra, sve vrste kaktusa, visibaba, ciklama i orhideja itd.

Nažalost, populacije vrsta na Zemlji smanjile su se u prosjeku za 40 posto između 1970. i 2000., a nakon uništavanja staništa druga najveća prijetnja njihovu opstanku upravo je trgovina divljim vrstama. Ona, naime, potiče prekomjeran izlov, zbog čega je populacija tigrova u svijetu sa 100 000 početkom 20. stoljeća danas svedena na jedva 3900, s tim da ih više živi u zoološkim vrtovima nego u divljini. Najgore je što one preostale tigrove na slobodi i dalje ilegalno love, uglavnom žičanim zamkama, zbog čega se danima muče prije nego što ih ubiju. Razlog za njihovo daljnje istrebljivanje ljudska je pohlepa zbog potražnje za dijelovima tigrova tijela u tradicionalnoj kineskoj medicini.

Na pragu izumiranja

Zbog svoga roga, kojemu tradicionalna kineska medicina također pripisuje ljekovita svojstva, kritično su ugroženi i nosorozi. Prije godinu dana uginuo je Sudan, posljednji mužjak sjevernoga bijeloga nosoroga, te je ta podvrsta nosoroga zapravo pred izumiranjem jer su na svijetu preostale još samo dvije ženke. Sudana su od krivolovaca 24 sata dnevno čuvali naoružani zaštitari.

Svjetski dan divljih vrsta slavi se 3. ožujka, na dan kada je potpisana Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES), a Ujedinjeni narodi su ga proglasili 2013. godine kako bi podigli razinu svijesti o potrebi i važnosti njihova očuvanja te sve raširenijem problemu ilegalne trgovine divljim vrstama. Ove godine Svjetski dan divljih vrsta prati slogan »Život pod vodom za ljude i planet« te je bio posvećen zaštiti i očuvanju svjetskih mora i oceana, kao i vrsta i ekosustava koji u njima obitavaju. S obzirom na ulazak u korizmu, vjernici bi i u odnosu na izbor hrane kojom će zamijeniti mesni obrok mogli dublje preispitati vlastitu savjest.

Za sokola i 400 tisuća eura
Živi primjerci egzotičnih životinja, poput rijetkih vrsta kornjača i papiga, ili luksuzni predmeti od slonovače, kornjačevine, roga nosoroga ili predmeta izrađenih od kože gmazova određeni su statusni simbol, a što je vrsta rjeđa i ugroženija, to je traženija i na tržištu postiže višu cijenu. Tako rijetka i kritično ugrožena kornjača s Madagaskara, kojih je u prirodi preostalo samo 400-tinjak, na ilegalnom se tržištu prodaje i po 25 000 eura po primjerku, a rijetka Learova papiga iz Brazila može koštati i 90 000 eura. Uzgoj grabljivica za potrebe sokolarstva smanjio je pritisak na njihove prirodne populacije i uzimanje ptica iz divljine, međutim, kako se uzgojene ptice smatraju manje agresivnim i manje vještim, pojedinci i dalje žele primjerke uzete iz divljine te su za njih spremni platiti pozamašnu svotu novca. Tako je uzimanje mladih ptica grabljivica iz prirode, s obzirom na to da se relativno brzo mogu istrenirati, dobar izvor zarade onima s manjkom savjesti. Naime, vrhunski primjerak sokola uzet iz prirode na crnom tržištu može dosegnuti cijenu i do 400 000 eura te su zato grabljivice često meta krivolovaca i krijumčara. Kilogram slonovače dosegnut će cijenu i do 5000 eura, no sav taj novac ni približno ne iskazuje neprocjenjivu vrijednost neke vrste ni štetu koja nastaje njezinim izumiranjem.

IZVORPrilika 142/2019.
Prethodni članakKOMU JE U INTERESU DA JE HRVATSKA SVOJIM GRAĐANIMA PROLAZNA POSTAJA? Rodili se, odrastali, školovali se, sklopili brak – i otišli
Sljedeći članakUZ 40. OBLJETNICU ENCIKLIKE »REDEMPTOR HOMINIS« IVANA PAVLA II. »Čovjek ne može živjeti bez ljubavi«