Najjužnija država Srednje Amerike planetarnu je popularnost stekla prije tri godine zahvaljujući ne baš pozitivnoj vijesti o skandalu »Panama Papers« i svjetskoj istrazi zbog utaje poreza, no siječanjsko okupljanje mladih katolika na 34. svjetskom danu mladih u metropoli Panama City odaslat će potpuno drukčiju sliku. Za malenu zemlju, koja ima četiri milijuna stanovnika, središnji katolički događaj godine znači i veliku promociju, ali i organizacijski izazov. Na susretu – koji je započeo u utorak 22. siječnja i traje pet dana – pomaže 37 tisuća volontera iz Paname i cijeloga svijeta. Oko 150 tisuća sudionika Svjetskoga dana mladih, među kojima je tek 19 Hrvata, rado dočekuju i mještani, no »živci« organizatora bili su napeti tri dana uoči susreta kada je 20. siječnja na nekoliko sati u cijeloj zemlji nestalo električne energije, što je uzrokovalo brojne probleme: nisu vozile linije podzemne željeznice, a zabilježene su i teškoće na telefonskoj mreži.
Od prvobitnih 220 tisuća registriranih hodočasnika s pet kontinenata, samo je njih 100 tisuća potvrdilo sudjelovanje na susretu u Panami, doznaje se od organizatora u tjednu uoči svečanosti otvaranja Svjetskoga dana mladih. »Stvarnost u Srednjoj Americi, osobito posljednjih mjeseci, utjecala je na broj ljudi koji žele prisustvovati Svjetskomu danu mladih«, rekao je panamski nadbiskup José Domingo Ulloa Mendieta, posebno misleći na nasilne okolnosti u okolnim zemljama – Gvatemali, Hondurasu i Salvadoru koje priječe mnogim hodočasnicima da ostvare svoj san i dođu na globalno okupljanje mladih i susret s papom Franjom. Također, zemljopisni položaj i teški prometni uvjeti »opravdanje« su za manji broj prijavljenih u usporedbi s drugim svjetskim danima mladih, a na tu brojku zasigurno utječe i cijena aranžmana. Iako je cijena kotizacije za sudjelovanje na susretu u Panami između 45 i 210 eura (ovisno o zemlji iz koje mladi dolaze), za cijelo putovanje Hrvati su trebali izdvojiti 2100 eura – toliko je, naime, bila cijena aranžmana preko Ureda za mlade Hrvatske biskupske konferencije.
O Panami – koja se nalazi u srcu migracijskih pokreta te je oduvijek bila prolaz između Latinske i Sjeverne Amerike – uoči susreta tamošnji nadbiskup Ulloa progovorio je za portal katoličke novinske agencije u Švicarskoj, a prenosi Kathpress. »Kada turisti dođu u Panamu, misle da su u Dubaiju, ali to je samo ‘fasada’. Panama je zemlja s dva lica: možemo vidjeti ekstremno bogatstvo i odmah pokraj njega krajnje siromaštvo. Mnogi nerado izlaze iz svojih prekrasnih kuća kako ne bi vidjeli siromaštvo u svom susjedstvu. Jaz između bogatih i siromašnih među najvećim je u svijetu: najbogatijih 10 posto obitelji imalo je 2015. godine 37 puta veći prihod od najsiromašnijih«, govori Ulloa, potvrđujući tako i podatak Svjetske banke koji Panamu ističe kao jednu od zemalja s najvećim nejednakostima u Latinskoj Americi. Samo malen broj bogatih Panamaca ima povlasticu šetati ulicama glavnoga grada s luksuznim buticima, staklenim neboderima, bankarskim uredima i uslužnim tvrtkama uz prestižni kanal.
»Velika nejednakost isključuje velik dio stanovništva iz prosperiteta. Mnogi od 3,5 milijuna stanovnika nemaju pristup obrazovanju i zdravstvenoj skrbi. Mladim Panamcima treba više prilika i potpore u budućnosti, kao i potpora starije generacije. Također, u zemlji se treba boriti protiv korupcije, ona je zarazila sve organizacije i institucije zemlje kao ‘virus’«, kazao je nadbiskup Ulloa.
Prema studiji koju je objavila vlada u Panami stopa siromaštva u 2017. godini u pojedinim dijelovima zemlje premašila je 90 posto. U posebno su nepovoljnom položaju potomci afričkih robova, koji su deportirani u Panamu za vrijeme španjolske kolonizacije, kao i useljenici s Antila koji su došli u zemlju kako bi izgradili Panamski kanal, dug 81 kilometar, koji spaja Atlantski s Tihim oceanom. Domorodačkih naroda u zemlji ima gotovo pola milijuna. Marginalizirani su i žive u ozbiljnoj socijalnoj isključenosti. Njihovo je zdravstveno stanje zabrinjavajuće, smrtnost djece tri je puta veća nego kod ostatka stanovništva – pojašnjava za katoličku agenciju Maribel Jaen, direktorica komisije »Pravda i mir«. »Autohtoni narodi nemaju pristup visoko plaćenim radnim mjestima jer je panamsko društvo prije svega uslužno, a siromašni nemaju kvalifikacije za rad u takvom visoko konkurentnom globaliziranom svijetu«, rekla je Maribel Jaen i istaknula da država ne funkcionira kako bi trebala. Prema njezinu mišljenju, pravosudni je sustav korumpiran, kao i većina političara, a zemlja pati od slabe institucionalizacije, korupcije, klijentelizma, populizma i nasilja.
Unatoč svim izazovima, stanovništvo i Crkva u Panami otvorena srca dočekuju mlade iz cijeloga svijeta. Plava i crvena boja – vizuali logotipa Svjetskoga dana mladih – ovih se dana mogu vidjeti na brojnim automobilima, a takve zastave ukrašavaju i pročelja gotovo svih crkava. Čak i u zračnoj luci stoje veliki plakati s porukama dobrodošlice…
