TANJUR ZA ZDRAV DUH Sedam aktivnosti koje pozitivno utječu na zdravlje tijela i snagu uma

Foto: Shutterstock

Kako se čovjek razvija, tako se njegov mozak širi, stimulira, raste i razvija. U nekim je životnim razdobljima razvoj mozga intenzivan i buran, posebice se u pubertetu stvara oko tisuću novih moždanih stanica, zbog čega je to burno razdoblje za mladoga čovjeka, ali i za cijelu obitelj.

U knjizi »Oluja u mozgu« poznati klinički psihijatar Daniel J. Siegel objašnjava razvoj adolescentskoga mozga od 12 do 24 godine. U tom burnom razdoblju mozak se intenzivno razvija, što utječe na ponašanje adolescenata i mladih. Međutim postoje neke aktivnosti koje mogu utjecati na optimalan razvoj mozga u svim životnim razdobljima jer mogu stimulirati razvoj mozga i stvarati nove neurone. Zbog neuroplastičnosti mozga redovito izvođenje tih aktivnosti aktivira stvaranje novih neuronskih veza i čak novih neurona. Njima se stimulira optimalno funkcioniranje mozga. One su kao namirnice koje treba uzimati da bi duh bio zdrav i um bistar. Koje su to aktivnosti?

  1. Svjesna pozornost na vlastite osjećaje i misli. Uključuje svjesno disanje, fokusiranje pozornosti, vježbu integracije svijesti. U njoj se potiču integracijske veze u mozgu, razmišljanje i pozornost te se reguliraju emocije. To vrijeme pogoduje razvoju empatije i suosjećanja. To je vrijeme kada osoba razmišlja o svom unutarnjem svijetu, usmjerava pozornost na vlastite osjete, slike, osjećaje i misli.
  2. Kvalitetan san ili kontinuirano vrijeme za spavanje koje treba iznositi između osam i devet sati. Potrebno je isključiti elektroničke uređaje sat vremena prije sna, prigušiti svjetlo. Može se pisati dnevnik i prebirati dan, učiniti egzamen ili se pomoliti. To se preporučuje.
  3. Vrijeme za fokusiranje. Mozak raste kada se kontinuirano usmjerava pozornost na jednu stvar bez čestih prekida. Fokusiranjem se optimiziraju neuroplastične promjene u mozgu koje su temelj za učenje.
  4. Vrijeme za opuštanje. To je vrijeme važno kako bi se um odmorio i mozak imao vremena za sortiranje percepcija. To su trenutci kada se ništa ne planira, ništa ne pokušava postići, ništa ne treba dovršiti. Svakoga dana treba pronaći malo vremena za opuštanje, a praznici su izvrsna prilika za to.
  5. Igra, vrijeme za spontanost i zabavu. Smijeh mozak shvaća vrlo ozbiljno. Igra je interaktivna aktivnost u kojoj nema pobjednika, a prihvaća se vrijeme za smijanje i ludiranje u kojima se ljudi dobro zabavljaju. U igri mozak raste i istodobno se osoba zabavlja.
  6. Fizička aktivnost. Likovni, glazbeni, gluma i ples stimuliraju kreativno istraživanje, a fizička aktivnost stimulira neuroplastičnost, potiče učenje i od ključne je važnosti za rad mozga.
  7. Vrijeme za povezivanje. Mnoga istraživanja pokazuju da kvalitetni odnosi čovjekov život čine smislenijim, mudrijim i sretnijim. Vrijeme za povezivanje trenutci su kada osoba s prijateljima ili rodbinom komunicira licem u lice. Ako čovjek samo komunicira elektroničkim pozivima ili porukama, veliki i važan dio mozga se ne uključuje u interakciju. Zato je važna komunikacija licem u lice.