Jedan od dojmljivijih naslova proteklih dana bio je onaj iz Večernjega lista: »Svaki dan rodi se 92, a umre 156 ljudi«. Samo u dvije županije, Istarskoj i Krapinsko-zagorskoj, u prvih šest mjeseci ove godine rođeno je više djece nego u prvom polugodištu 2016. Specifična je Zagrebačka županija koja nema rodilišta pa buduće majke odlaze na porod u Zagreb. No statistika je u toj županiji ipak zabilježila rođenje troje djece, dok lani nije bilo ni jedno. Brojke koje je nedavno objavilo Ministarstvo i dalje neumoljivo svjedoče o demografskoj katastrofi u Hrvatskoj, u kojoj je ove godine rođeno čak 11,03 posto djece manje nego u istom razdoblju prošle godine. To je četrdesetak razreda manje. U prvih šest mjeseci rođeno je 16 694, a u istom razdoblju prošle godine 17 797 djece. Istodobno u matici umrlih upisano je u prvom polugodištu ove godine 28 398 imena, 1307 više nego u isto vrijeme prošle godine. Kako piše Ivica Beti, jedan od razloga demografske situacije degradirajuće su roditeljske naknade, pogotovo za zaposlene majke. U nekim sredinama nema ni dovoljno mjesta u dječjim vrtićima pa roditelji nemaju gdje ostaviti dijete nakon što ono navrši godinu dana kako bi mogli na posao. U Hrvatskoj mladi nemaju posao pa kalkuliraju s roditeljstvom. Računaju je li bolje prvo pronaći stalni posao pa onda imati dijete, ili obrnuto. Sugovornica u tekstu mišljenja je da u Hrvatskoj kao da postoji trend jednoga djeteta u obitelji, jer roditelji ne žele da im djeca budu u nečemu zakinuta. Žele tom jednom djetetu omogućiti što više, plaćati dodatne sadržaje, izvannastavne aktivnosti, kako bi kasnije bili što uspješniji u životu. To jedno dijete kao da postaje statusni simbol. Roditelji su mišljenja da se mladi parovi teško odlučuju na drugo ili treće dijete upravo zbog egzistencijalne nesigurnosti. Još uvijek premale roditeljske naknade, a pogotovo nedostatak stalnoga zaposlenja, navode kao glavne kočnice u demografskoj obnovi. I zaposleni su nezadovoljni. Nekomu tko ima šest tisuća kuna plaće i naučen je na određeni životni standard nije lako živjeti šest mjeseci s četiri tisuće kuna, na koliko su od srpnja povećane naknade.
Međimurska županija inače ima najbolji vitalni indeks od svih hrvatskih županija, s 99,2 živorođena na sto umrlih. Kao što je u kampanji za mjesto gradonačelnika nezavisni Ivo Dujmić najavljivao, Opatija je postala prvi grad u Hrvatskoj po mjerama pronatalitetne politike, ali i izdvajanjima za druge osobne skupine. Naime opatijsko gradsko vijeće usvojilo je Dujmićev prijedlog o znatnom povećanju jednokratnih naknada za novorođenu djecu, čime je Opatija, prema dostupnim podatcima, postala grad koji najviše izdvaja za novorođenčad. Od sada će, kako piše Martina Butorac, roditelji za prvo rođeno dijete dobiti 10 tisuća kuna, za drugo 15 tisuća, za treće 20 tisuća, a za svako iduće dijete naknada će se povećati za još pet tisuća kuna. U Opatiji su odlučili olakšati roditeljima školaraca pa će tako osnovnoškolci dobiti besplatne udžbenike, a sa 750 kuna sufinancirat će se udžbenici srednjoškolaca. Do sada su djeca u nižim razredima osnovne škole dobivala bon od 300 kuna, a u višim razredima 500 kuna. Povoljnija je i cijena predškolskoga odgoja pa su u nekim gradovima odlučili da će vrtić za drugo i svako iduće dijete biti besplatan.
Dok se nastoji pomoći posebno mladim obiteljima, Lana Kovačević piše da je iseljavanje opustošilo srednje škole u Slavoniji. Na jesenskom upisnom roku učenicima je na raspolaganju preostalo 5911 mjesta u svim srednjim školama u Hrvatskoj. Nisu se u prvom upisnom roku popunile ni prirodoslovno-matematičke gimnazije, u kojim je do sada rijetko ostajalo slobodnih mjesta, a najviše je slobodnih mjesta u onim krajevima koji u posljednje dvije godine bilježe najveće iseljavanje: u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, u kojoj je u ukupno trinaest srednjih škola ostalo 496 slobodnih mjesta, najviše u tehničkoj školi Nikole Tesle u Vukovaru. Ondje će drugu šansu za upis imati 107 srednjoškolaca za zanimanje elektrotehničara, vodoinstalatera, ekološkoga tehničara i mehaničara te za druge obrazovne smjerove od kojih se dio izvodi po novom kurikulu. Bolja situacija nije ni u vukovarskoj ekonomskoj školi u kojoj je za jesen ostalo slobodnih mjesta za gotovo tri razreda. Vukovarsko-srijemska županija na prvom je mjestu i na popisu onih županija koje su zbog nedostatka interesa učenika morale ukidati srednjoškolske programe. Od ukupno 45 ukinutih programa ove godine u Hrvatskoj, samo u toj županiji izbrisano je jedanaest programa, redom onih u kojima se nastava održavala na srpskom jeziku. Učenici ih ove godine nisu upisivali. Najmanje nepopunjenih mjesta ostalo je u Međimurskoj županiji – samo 54. U toj županiji najviše slobodnih mjesta ostalo je u Gospodarskoj školi u Čakovcu.
U Hrvatskoj je poznat još jedan neslavni rekord, a to su razvodi brakova. Kako piše Lucija Vranković, čak 2795 parova razvelo se u prvoj polovici godine. Nakon službenih podataka o prirodnom kretanju stanovništva za 2016. godinu, Državni zavod za statistiku objavio je i privremene rezultate za prvih šest mjeseci 2017. godine. Ti su podatci pokazali da je najpopularniji mjesec za razvod bio svibanj, kada je raskinuto 647 brakova. Usporedi li se prva polovici ove godine s prošlom godinom u istom razdoblju, vidljivo je da je došlo do pada razvoda brakova jer ih je u prvih šest mjeseci 2016. bilo čak 3288. U prvoj polovici 2017. sklopljeno je 9299 brakova, što pokazuju privremeni podatci, i to najviše u vremenski pogodnim mjesecima svibnju i lipnju. U Hrvatskoj se u prvih šest mjeseci ove godine vjenčalo 668 više parova nego u istom razdoblju lani. Prošla godina bila je rekordno visoka u broju razvoda, razvelo se 7036 parova, a vjenčalo se njih 20 467. Odnos broja sklopljenih i razvedenih brakova pokazao je da je na jedan razvod zabilježeno tek 2,9 brakova, što je najlošiji rezultat od kada se vode takve statistike. Zabrinjavajući su podatci koji su pokazali da se iz Hrvatske prošle godine iselilo 36 436 ljudi, 22 451 osoba više nego što se ljudi doselilo u Hrvatsku. Riječ je o najvećem službenom broju iseljenih u posljednjih 15-ak godina. Iz Hrvatske su najviše odlazili mladi, pokazali su podatci, i to u Njemačku, njih 56,1 posto. Međutim, smatra se da je brojka mnogo veća, tako da ih treba uzeti s rezervom, jer MUP registrira samo osobe koje su prije selidbe u inozemstvo odjavile prebivalište u Hrvatskoj. Prema podatcima njemačkoga zavoda za statistiku objavljenima krajem lipnja, u Njemačku se 2016. doselilo 54 245 osoba s hrvatskom putovnicom.
Trogiranin Joško Kandija odlučio je turističku ponudu Hrvatske obogatiti novim projektom. Kako piše Hrvoje Bušelić, kada se u priču uvede don Vinko Sanader, dobije se križni put pod morem. Riječ je o ideji koja je spojila Kandiju kao strastvenoga ronioca i Valentina Valenta, vlasnika obrta lončarstva »Val« iz Petrinje. »Radio sam mnogo poslova kao ronilac. Od traženja mrtvih tijela, istraga brodskih nesreća, koje su naručila osiguranja, ronilačkih tečajeva (…) Htio sam popularizirati ronjenje i turističku ponudu Trogira nečim što je u svijetu jedinstveno. Inspiracija mi je bio podvodni muzej u Italiji gdje sam vidio kako se oko eksponata ispod površine lome sunčane zrake. Taj me prizor ostavio bez daha… Razgovarao sam s Valentom i rodio se križni put pod morem. Križni je put u povijesti prikazan na različite načine, kroz različite slikarske tehnike, skulpture, glazbena i književna djela. Sada će Isus ukrašavati i hrvatsko morsko dno, a riječ je od pedeset betonskih figura u prirodnoj veličini, koje će biti raspoređene na četrnaest postaja križnoga puta.«
Križni put trebao bi stajati oko pola milijuna kuna, a prije početka radova Joško je osim od svjetovnih vlasti morao tražiti i odobrenje Katoličke Crkve. »Išao sam pitati don Vinka Sanadera, koji me uputio na Splitsko-makarsku nadbiskupiju. Pokazao sam im svoju ideju, a oni su nakon nekoliko dana odgovorili pozitivno. Kipovi će biti na desetak metara dubine. Ako računamo da su prosječno visoki oko dva metra, znači da će sve biti vidljivo već na osam metara dubine.« Prva postaja, suđenje Isusu Kristu, završena je i spremna za stavljanje u more, a ostatak se planira dovršiti do kraja 2017.
