TKO JE ŠKOLSKU VJEŽBU O PREVENCIJI PREDRASUDA UČINIO SPORNOM? Za Glas Koncila govore kastavska vjeroučiteljica i predstojnica Katehetskoga ureda

Foto: Profimedia

Medijska pozornost i negativne reakcije koje su u središte pozornosti stavili vjeroučiteljicu iz kastavske Osnovne škole Milana Brozovića, redovnicu družbe Kćeri Božje ljubavi s. Vesnu Lagetar, koja je s osmašima u tijeku nastavne jedinice »Prošao je zemljom čineći dobro« provela vježbu »Euro vlak« potaknula je niz pitanja o odnosu i doživljaju vjeronauka kao školskoga nastavnoga predmeta. U pedagoško-nastavnim krugovima poznato je da je taj radni listić kojim se nudi popis osoba s kojima bi se htjelo, odnosno ne bi željelo putovati u vlaku široko rasprostranjen, rabi se i u drugim predmetima, a cilj mu je suzbijanje diskriminacije, prevencija predrasuda, utjecanje na promjenu stereotipa. 

Poštuje se svačije dostojanstvo

U tom je smjeru išla i intencija upotrebe toga listića s. Vesne Lagetar koja je nekoliko dana nakon što se o tzv. »spornom zadatku« očitovala i pred nadležnim institucijama pristala o tome govoriti i za Glas Koncila.

S. Vesna Lagetar: »Vjeronauk definitivno ima svoju ulogu u današnjem vremenu, on ponajviše uči toleranciji, ali ispada da smo baš mi najmanje prihvaćeni i da smo mi najviše diskriminirani u današnjem društvu jer nemamo pravo govoriti o pojedinim stvarima«

»Glavni ishod toga materijala jest doći do zaključka da Isus prihvaća sve ljude, da ih sve voli, bez obzira na to tko su i što su. To se željelo postići tim listićem kojim se koristim već dugi niz godina. Iz njega se obično razvije pozitivna diskusija s uzrastom osmaša o temama koje ih zanimaju, pokuša im se razjasniti stajalište Crkve i vjere. Jer obično kod njih prevladavaju razmišljanja i pitanja zašto je Crkva protiv homoseksualaca ili pojedinih drugih skupina. I to je prilika da im se kaže da dokumenti Crkve naučavaju potpuno suprotno, da Crkva nema ništa protiv bilo koga, da ne osuđuje nikoga i da prihvaća svaku osobu, poštuje njezino dostojanstvo. Ako želimo biti na Isusovu putu, njegovi učenici, ako slijedimo njegov nauk, naše je da se trudimo isto tako prihvaćati sve ljude. Imamo li pravo nekoga odbacivati samo zato što je drugačiji? Kroz diskusiju i debatu želi se naglasiti da je Isus osoba koja prihvaća sve ljude«, rekla je redovnica.

Radi s ljubavlju

»Sada je problematično što se o tome diskutira na satu vjeronauka. Kao da mi vjernici nemamo pravo govoriti o tome. Zašto se nas smatra nestručnima da govorimo o predrasudama, toleranciji i diskriminaciji s djecom? Vjeronauk definitivno ima svoju ulogu u današnjem vremenu, on ponajviše uči toleranciji, ali ispada da smo baš mi najmanje prihvaćeni i da smo mi najviše diskriminirani u današnjem društvu jer nemamo pravo govoriti o pojedinim stvarima«, rekla je u razgovoru za Glas Koncila redovnica Lagetar, kao jedna od triju vjeroučiteljica koje rade s djecom u kastavskoj osnovnoj školi.

Redovnica Lagetar u školskom je sustavu zaposlena već dva desetljeća, a ranije je tri generacije bila i razrednica te je omiljena među djecom. Dok je bila u Petrinji, bila je poznata budući da je s djecom sudjelovala u natjecanjima iz vjeronauka te su pod njezinim vodstvom dugi niz godina osvajali prva mjesta. »Javljalo mi se ovih dana mnogo vjeroučitelja koji osjećaju istu situaciju i svatko se pita kada će biti neki sljedeći novi slučaj. Od njih sam dobivala potporu – i molitvenu, ali i svaku drugu. No cijela me ova situacija nije obeshrabrila da i dalje djeci prenosim sadržaj vjere, da ih oduševljavam za taj predmet. Vidim svoj poziv vjeroučiteljice kao redovnički poziv, cijeli je moj redovnički rad vezan uz djecu, mlade, katehezu i pouke. Trudim se to raditi s ljubavlju«, rekla je vjeroučiteljica.

Vjeronauk nije umetnuti čimbenik u školi

Svoj komentar za Glas Koncila iznijela je i predstojnica Katehetskoga ureda i Ureda za katoličke škole Riječke nadbiskupije dr. Ksenija Rukavina Kovačević. »Vjeronauk je u svom odgojno-vrijednosnom kontekstu toliko uključiv da ga je gotovo teško tematski uokviriti u neke sadržajne gabarite, u smislu što bi trebala, a što ne bi trebala biti vjeronaučna tema«, rekla je dr. Rukavina Kovačević i pozvala se na istraživanje koje pokazuje da katolički vjeronauk u školi s međupredmetnom temom građanski odgoj i obrazovanje dijeli od 42 do 64 posto zajedničkih ishoda i tematskih sadržaja.

Dr. Ksenija Kovačević Rukavina: »Bez karike školskoga vjeronauka teško da odgojno-obrazovni sustav na svim svojim razinama može osposobljavati djecu i mlade za život u globalnom, pluralnom svijetu«

»Ti i njima slični podatci govore nam da je školski vjeronauk duboko korelacijski otvoren i da nije ‘umetnuti’ ili ‘nametnuti’ čimbenik u školskom sustavu ili najslabija karika, kako neki misle. Bez te karike teško da odgojno-obrazovni sustav na svim svojim razinama može osposobljavati djecu i mlade za život u globalnom, pluralnom svijetu. Brojni europski stručnjaci koji se bave područjem odgoja i obrazovanja stavljaju sve veći naglasak na važnost religijske formacije učenika, na njihovo tzv. religijsko opismenjavanje, ali i na vrijednosne, tradicijske i kulturalne sadržaje koji proizlaze iz vjerske prakse. Rekla bih da je upravo konfesionalni vjeronauk u školi ta čvrsta vrijednosna baza za senzibiliziranje i odgajanje učenika u prihvaćanju drugoga u njegovoj različitosti, i još više, za prihvaćanje drugoga kao svoga bližnjega«, rekla je predstojnica Katehetskoga ureda Riječke nadbiskupije.

Doprinos vjeronauka

U tom je kontekstu spomenula nekoliko konkretnih primjera vjeronaučne prakse koji govore u prilog korelacijskoj širini predmeta, među kojima je i međureligijska dimenzija: u suradnji sa Zdrugom katoličkih skauta organizirana su zajednička ljetovanja djece katoličke, islamske i pravoslavne vjere; skupina riječkih vjeroučitelja prošla je specijalizirani program edukacije o holokaustu u centru Yad Vashem u Jeruzalemu, pojedini su vjeroučitelji organizatori multimedijalne ekumenske molitve.

»Čim je Rijeka postala kandidat za titulu Europske prijestolnice kulture, školski su vjeroučitelji Riječke nadbiskupije u suradnji s Katehetskim uredom htjeli dati svoj doprinos pripremi Grada pa su se odmah uključili sa svojim učenicima u trogodišnji projekt Doprinos katoličkoga vjeronauka upoznavanju kulturno-povijesne i sakralne baštine grada Rijeke i Riječke nadbiskupije – SaCroRi. Projekt je imao i snažnu ekumensku i međureligijsku dimenziju, a uključivao je i međupredmetnu korelaciju u školi te suradnju s kulturnim ustanovama grada Rijeke i Primorsko-goranske županije«, istaknula je dr. Rukavina Kovačević, čija nastojanja u ohrabrivanju roditelja pravoslavne vjere da za svoju djecu izaberu pravoslavni vjeronauk u školi nisu ostala poznata samo u uskom krugu Rijeke. A i ta činjenica potvrđuje pluralnost i doprinos koji vjeronauk u školi daje cijelomu sustavu.

Kada »podiže prašinu« u društvu, vjeronauk ostvaruje svoju svrhu
O prihvaćanju vjeronauka u školi u Riječkoj nadbiskupiji i aktualnom primjeru predstojnica Katehetskoga ureda dr. Ksenija Rukavina Kovačević rekla je: »Kada se proziva jedan predmet, jedna struka, pa ako hoćete i jedan identitet, to potiče na promišljanje jesmo li mi odrasli, možda više nego naša djeca i mladi, potrebiti dodatne edukacije iz područja građanskoga odgoja i obrazovanja i drugih međupredmetnih sadržaja koji su danas jako ‘in’. Imamo vrlo lijepe primjere društvenoga priznanja vjeronauka i vjeroučitelja. Većina vjeroučitelja nositelji su različitih školskih i međuškolskih projekata, neki od njih već su godinama u svojim školama voditelji debatnoga kluba u kojem pripremaju učenike za debate o različitim temama, mnogi vjeroučitelji su i razrednici, a povećava se i broj onih koji su izabrani za ravnatelje osnovnih ili srednjih škola. Mislim da je budućnost vjeronauka u što većoj korelacijskoj, ali i, ako hoćete, u društvenoj otvorenosti jer i onda kada ‘podiže prašinu’ u društvu, vjeronauk ostvaruje svoju evangelizacijsko-katehetsku svrhu.«

IZVORGlas Koncila br. 11/2021.
Prethodni članakBIBLIJSKE MOLITVE Pjesma triju mladića
Sljedeći članakHRVATSKA PODUPIRE SVOJE SUNARODNJAKE Podjela na »Hrvate« i »Bunjevce« nije dobronamjerna