TKO PRVI DO DJEVOJKE… Cijepljenje – sukob interesa i pravde

Foto: Shutterstock

Prijeteća opasnost od korone i sukobljene reakcije na preventivne mjere zaštite pokazuju da se mijenja ne samo filozofija života, nego se različito shvaćaju i pojmovi pravde i morala, kako u svijetu tako i u Europi, pa i u Hrvatskoj. Jedni misle samo na sebe i ne zanima ih zajedničko opće dobro društva u kojem žive. Drugi se povode samo za zaradom. Svatko ima svoju filozofiju kojom opravdava vlastito ponašanje u određenim situacijama. Pritom nije bitno je li riječ o nekom pojedincu, državniku, malom ili velikom poslodavcu, državi ili nekoj korporaciji. Nitko se ne želi nečega odreći, svatko se poziva na svoje pravo.

Najveću štetu trpe male države

Vladajuće strukture teže daljnjemu jačanju države i nastoje mnoge stvari centralizirati kako bi se lakše održavala kontrola nad građanima, a dao privid posebne brige države za njih. Nažalost, nakon rušenja Berlinskoga zida kao simbola blokovskih podjela ostale su i dalje bitne podijeljenosti na bogate i siromašne, s tobože ideološkim razlikama. Ostala je i dalje dosadašnja konkurencija među državama i bivšim blokovima. Velike i jake države ucjenjuju male i slabe raznim zabranama poslovanja s konkurentskim državama, izglasavanjem i nametanjem određenih sankcija i sl. Radi zaštite od »neprijatelja« države se obvezuju na kupnju oružja i trgovinska ograničenja. Najveću štetu, prije svega gospodarsku, trpe male države (navodno suverene). Takvi odnosi odražavaju se na sve druge odnose, pa i u pogledu zaštite od koronavirusa.

»Opasnosti« bivšega istočnoga lagera

Načini »upravljanja« državama (zapravo ograničenja) prenose se na načine upravljanja unutar države njezinim ustanovama, pa i građanima. SAD nastoji nametati Europskoj uniji s kim će gospodarski surađivati. Prijeti se »opasnostima« bivšega istočnoga lagera (Rusija) i uvjeravanjima da je ondje i dalje komunizam. Nagoviješta se i »prijeteća« opasnost od Kine. Zato se i izbjegava svaka suradnja s tim državama glede upotrebe cjepiva protiv korone, kako iz medicinskih razloga navodne neispitanosti tako i zbog sumnje na etičke razloge. S druge strane preferiraju se lijekovi i cjepiva koja dolaze iz Amerike (SAD) jer su navodno sva etička i provjerena. Zato su odmah posredovanjem EU-a sklapani brojni ugovori radi osiguranja sigurne nabave cjepiva, a plaćalo se i unaprijed.

Na prigovor da Hrvatska opet zaostaje može se dati ironično opravdanje da ipak ne zaostaje u svemu jer su se njezini »poštovani zastupnici« kolektivno cijepili prije objavljivanja poteškoća s nabavom cjepiva

Međutim, najnoviji problem s neredovitom isporukom ugovorenih cjepiva zatekli su na »lijevoj nozi«, dakle nespremne, države Europske unije, pa tako i Hrvatsku. Pod utjecajem politike i nepostojećih ideoloških razlika zanemarena je mogućnost nabave cjepiva iz Rusije i Kine. Čak su se odbijale i ponude na zajedničku suradnju u proizvodnji. Zbog usporavanja dostave lijekova zapadnih proizvođača pojavila se opravdana zabrinutost hoće li se moći na vrijeme provesti druga faza cijepljenja onih koji su cijepljeni u prvoj fazi. Osim toga odgađaju se planirana ostala cijepljenja te se time otvara mogućnost, odnosno opasnost od mutiranja novih varijanti virusa (dr. Đikić).

Hrvatska ne smije sama sebe zakočiti

Zato neke države Europske unije pokušavaju osigurati cjepiva od Rusije i Kine, kao npr. Mađarska. Italija najavljuje mogućnost tužbe protiv zapadnih proizvođača koji ne izvršavaju svoje ugovorne obveze, uz traženje povrata uplaćenoga i naplate penala, a nije isključeno ni traženje odštete. Stoga Hrvatska nema pravo na čekanje, sukladno svojoj gotovo zaboravljenoj »povijesnoj šutnji«, niti smije sama sebe zakočiti samo zbog činjenice da poštuje EU-ova pravila zastupanja. Zaštita zdravlja ne trpi odgađanja i zato treba reagirati odmah.

Susjedna Srbija cijepi se ruskim cjepivom, a države Južne Amerike cijepe se ruskim i kineskim cjepivima. Izrael završava masovno cijepljenje svojega stanovništva. Kako svaka država pokušava zaštititi svoje pučanstvo od pandemije, tako bi se i Hrvatska mogla osloboditi od ideoloških predrasuda kada je u pitanju zdravlje njezina naroda.

Preraspodjela cjepiva na štetu EU-a?

Na prigovor da Hrvatska opet zaostaje može se dati ironično opravdanje da ipak ne zaostaje u svemu jer su se njezini »poštovani zastupnici« kolektivno cijepili prije objavljivanja poteškoća s nabavom cjepiva. Međutim, nije jasno jesu li zastupnici i državni dužnosnici naslućivali problem s nabavom cjepiva ili su već za njega znali, ali su ga zatajivali, dok ne dovrše svoja cijepljenja. Na prigovor da su iskoristili prednost prvoga cijepljenja moguća im je obrana da su to učinili radi davanja poruke neodlučnim građanima da je cijepljenje neopasno i korisno.

Na pitanje zašto je došlo do ograničavanja dostave cjepiva odgovor bi se mogao tražiti u rezultatima izbora za predsjednika SAD-a. Neki kažu da je bivši predsjednik Trump ignorirao opasnost od korone i javno ismijavao potrebu cijepljenja te tako pridonosio širenju zaraze i rekordnoj smrtnosti svojih građana. Zbog toga je, navodno, djelomice izgubio i izbore. Dolaskom Joea Bidena na položaj predsjednika SAD-a odnos prema cijepljenju se promijenio pa se govori da će se prednost u cijepljenju davati građanima SAD-a. Zbog toga je vjerojatno došlo do preraspodjele cjepiva na štetu EU-a, čija je članica i Hrvatska.

Građani reagiraju brže

Treba shvatiti da je našim političarima potreban preodgoj kao duhovna obnova neke vrste, kako bi se oslobodili svojih loših zabluda da su najpametniji, najodgovorniji i najinventivniji. Te im zablude ne dopuštaju da stvari shvate do kraja i da spoznaju svoju odgovornost. Nitko nam ništa ne će pokloniti ni besplatno dati, pa tako ni zdravlje.

Uvijek zatečeni iznenadnim elementarnim nepogodama kao što su požari, poplave, potresi i pandemije, reagiraju prekasno, nakon čega uslijedi zbunjenost, zbrka i nesnalaženje. Za razliku od toga, većina našega naroda i građana ima još uvijek tzv. »zdravorazumske kriterije« pa u takvim nesrećama reagira brže i s osjećajem za pravdu, što se najbolje vidjelo u slučaju posljednjega potresa.

IZVORGlas Koncila br. 5/2021.
Prethodni članakBOSANSKI ŠENOA 2. veljače 1889. rođen je književnik Narcis Jenko
Sljedeći članakMAK ZA VELJAČU Hrabro, niste sami!