U posljednja se tri desetljeća u znanstvenoj literaturi može mnogo pročitati o »čudotvornom« botoksu, otrovu koji služi kao lijek, a u posljednjem desetljeću primjenjuje se u kozmetici, posebice u intervencijama »pomlađivanja« odnosno zatezanja bora. No otkriće botoksa bilo je još davne 1820. godine, kada je njemački fizičar Justinus Kerner prepoznao uzrok trovanja kobasicama sa smrtnim ishodima. On je tu tada nepoznatu bolest nazvao »botulizam« prema latinskoj riječi »botulus« što znači »kobasica«. Gotovo 80 godina poslije toga belgijski mikrobiolog Émile van Ermengem izolirao je gram-pozitivnu bakteriju Clostridium botulinum koja je bila uzročnik smrtonosnih trovanja. Toksini koje luči ta bakterija među najsnažnijim su otrovima u prirodi jer djeluju kao neurotoksini, odnosno paraliziraju živčani sustav i mogu dovesti do smrti. Spore te bakterije nalaze se svagdje u prirodi pa stoga kod nepravilnoga konzerviranja voća i povrća može doći do rasta bakterija i lučenja toksina. Posebno je osjetljivo konzerviranje mahunastoga povrća, paprike, masline, kukuruza, gljiva, repe, vakumirane dimljene i svježe ribe, kobasica, šunke i sireva. Zaražena hrana ponekad ima neugodan miris, no to nije pravilo, može izgledati i potpuno normalno, a na konzervama se može vidjeti ispupčenje. U medicini su poznata tri oblika trovanja bakterijom Clostridium botulinum (botulizam): trovanje prehrambenim proizvodima, dječji botulizam i botulizam ranâ. Uzrok trovanja prehrambenim proizvodima najčešće je domaća konzervirana hrana. Dječji botulizam razvija se ako su spore prisutne u crijevima djeteta, a njihov izvor može biti unos bakterije onečišćenim rukama te upotreba meda prije navršene jedne godine života, kada još dječji organizam nije razvio dovoljno otpornosti. Botulizam ranâ nastaje onečišćenjem ranâ, ali i ubrizgavanjem opijatnih sredstava onečišćenim priborom. Simptomi trovanja ovise o količini toksina i mogu biti različiti, od suhoće usta, mučnine, povraćanja, grčeva, teškoće govora, opuštenih kapaka, problema s disanjem do paralize i smrti.

Spore
bakterije Clostridium botulinum iznimno su otporne, preživljavaju na temperaturi od 100 °C nekoliko sati (3-5 sati)
Tretmani botoksom

No visoko razrijeđen toksin botulinuma rabi se u medicinske svrhe pod zaštićenim imenom »botoks«. Naime, toksin botulinuma sprječava oslobađanje kemijskoga spoja (acetilkolina) koji potiče prijenos živčanoga signala do kraja živčanoga vlakna i na taj način uzrokuje stezanje mišića (kontrakciju). Primjenom botoksa privremeno se blokiraju kemijski živčani signali upućeni određenom mišiću ili žlijezdi smanjujući njihovu aktivnost. Na taj se način postiže mogućnost pomoći kod raznih zdravstvenih problema, kao što su nekontrolirani grč očnih kapaka i grč mišića lica, grčevi kod cerebralne paralize, nakon moždanoga udara, traume mozga, iskrivljenja vrata (cervikalne distonije), smetnje mokrenja, bolova mišića, mekih tkiva i ovojnica (miofascijalnih bolnih sindroma), razrokosti, pojačanoga znojenja, liječenja glavobolja i migrena i mnogih drugih. Za neke od navedenih problema botoks se nalazi na popisu lijekova koje odobrava HZZO, dakle, besplatan je, a primjenjuje se isključivo u bolničkim uvjetima. No, osim primjene u medicini, botoks je svoju popularnost stekao u području kozmetičke primjene, a najpoznatiji je u tretmanima protiv bora. Ubrizgavanjem botoksa u mišiće lica blokira se rad pojedinih mišića koji sudjeluju u mimici lica. Na taj se način koža lica izravnava, a lice djeluje odmorenije i mlađe. Učinak botoksa nije trajan jer se razgrađuje kao i svaki protein, a organizmu je potrebno između tri i šest mjeseci da obnovi paralizirane završetke živaca. Zbog toga tretmane (medicinske i kozmetičke) treba ponavljati u razmaku od tri do šest mjeseci.

Danas
se botoks rabi u liječenju više od 50 oftalmoloških, neuroloških, otorinolaringoloških, pedijatrijskih i ginekoloških zdravstvenih problema
Mjere opreza!

Iako primjena botoksa donosi znatno ublažavanje nekih zdravstvenih problema, s njezinom primjenom treba biti oprezan jer može, kao i svaki lijek, imati svoje nuspojave. Osim moguće preosjetljivosti, nuspojave mogu biti lokalizirana bol, upala, osjećaj žarenja ili osjećaj smanjene ili pojačane osjetljivosti na dodir, otekline, crvenilo kože, podljev, a kod primjene na licu može se javiti privremeno spušten očni kapak, iskrivljenost usne, nesimetrija lica i mnoge druge. No te lijekove primjenjuju specijalizirani liječnici u kontroliranim, bolničkim uvjetima pa je mogućnost komplikacija svedena na minimum, a dobrobit smanjenja i uklanjanja zdravstvenih problema veća je od mogućih nuspojava. No kod primjene u kozmetičke svrhe potrebno je informirati se o ordinaciji u kojoj se primjenjuje botoks te procijeniti je li primjena botoksa zbog estetskih razloga dovoljno opravdana kako bi se prihvatio rizik od mogućih nuspojava.

Znakovi
i simptomi botulizma uzrokovanoga hranom obično počinju između 18 i 36 sati nakon što se otrov nađe u tijelu, ali to može varirati od nekoliko sati do nekoliko dana, ovisno o količini unesenoga toksina
BOTULIZAM – Kako zaštititi hranu?
Što se tiče trovanja hranom odnosno botulizma, potreban je oprez kod domaće konzervirane hrane s niskim udjelom kiseline. Stoga je nužno dobro pranje namirnica prije konzerviranja te pravilno konzerviranje prema uputama. Dobro je hranu koja se priprema u domaćinstvima prije upotrebe termički obrađivati 20 minuta, jer se toksin uništava na temperaturi od 100 Celzijevih stupnjeva za 20 minuta. Posebno treba biti oprezan s domaćim konzerviranim morskim proizvodima i dimljenom ribom, a trovanje u našim krajevima najčešće je sa suhomesnatim proizvodima, najviše šunkom koja nije dovoljno posoljena uz kost. Med je siguran za djecu stariju od 12 mjeseci, ali se u dojenačkoj dobi ne preporučuje. Ako je konzerva ispupčena ili ako je sigurnosni otvarač na poklopcu iskočio prije otvaranja poklopca, konzervu treba baciti.