Ovogodišnji program 30. svečanosti Pasionske baštine, zbog situacije s rastućom pandemijom uzrokovanom koronavirusom i odredbama Nacionalnoga stožera, nije se u cijelosti održao. Međutim, Udruga u kulturi Pasionska baština, pokrenuta 1991. godine kao projekt u sklopu Sektora kulture, kako bi približila korizmeno ozračje i uvela u uskrsno vrijeme održala je galerijski dio programa od 20. do 25. ožujka, a glazbeni dio programa održat će se od 5. do 15. lipnja, pod pokroviteljstvom Skupštine grada Zagreba, a ulaz na cijeli program je besplatan.
Kako je istaknuo predsjednik udruge mr. Jozo Čikeš, program je multidisciplinaran, kao reakcija na komunističko jednoumlje u kojem je sve što je vjersko ili ima izvorište u vjerskom proglašavano retrogradnim i štetnim, kako za pojedinca tako i za društvo. Utemeljenje Pasionske baštine imalo je apologetski karakter, kao odgovor na krutu apologetsku ponudu socijalističke i komunističke ideologije, a izvrstan je način čuvanja baštine i promicanja vjerske i kulturne poruke Kristove smrti i uskrsnuća. Prisjetio se da je namjera programa Pasionske baštine bila skinuti sve povijesne naslage koje su nataložili vrijeme i ideologije i to ponuditi mladim ljudima kao pomoć u razumijevanju sebe samih i svijeta oko njih.
Za vrijeme Domovinskoga rata održavanjem programa Pasionske baštine slali su poruku agresoru da ne mogu hrvatskomu narodu uništiti povijesno pamćenje, bogatstvo koje nosi u sebi, ljubav prema domovini, te da se ne će odreći sebe, svoje domovine i zapadnoeuropske matrice, rekao je Čikeš.
Pasionska baština ne govori kroz teološku interpretaciju ni kroz sudjelovanje u sakramentu, nego je riječ o sudioništvu u umjetničkim prikazima, oživljavanju duhovne i kulturne baštine, sjećanju na tradicionalne vrijednosti što su ih tijekom povijesti stvorili i još stvaraju Hrvati. Svoj program temelji na književnom bogatstvu hrvatske pisane i predajne riječi, na liturgijskom bogatstvu hrvatskoga jezika (glagoljici) u službi Božjoj, na glazbenom fundusu i pučkom glazbenom stvaralaštvu te na hrvatskom graditeljstvu, kiparstvu i slikarstvu od starohrvatskih benediktinskih crkvica do recentnoga stvaralaštva.
Do sada je održano 29 preduskrsnih svečanosti s pasionskim sadržajem iz domaćega i svjetskoga stvaralaštva u glazbi, likovnosti, kazališnoj umjetnosti i pučkom stvaralaštvu. Na tradicionalnom okupljanju hrvatskih književnika oko »Lirike Velikoga petka« poznati glumci čitaju liriku svjetskih ili hrvatskih pjesnika, vezanih uz muku i uskrsnuće Kristovo, a osim čuvanja i otkrivanja pasionskih sadržaja, trijenalnim natječajima potiču novo pasionsko stvaralaštvo u književnosti, glazbi i likovnosti.
Posebnu potporu udruga pruža mladim umjetnicima koji izlažu svoje radove pod mentorstvom profesora, o temi »Moj doživljaj Muke« zadnjih godina u galeriji »Šira«. U želji da se otkrije i očuva što više pasionskoga blaga, održavaju se međunarodni bijenalni znanstveni simpoziji pod motom »Muka kao nepresušno nadahnuće kulture«. Također, pokrenuli su suradnju s Hrvatima u Mađarskoj, posebno s onima u Pečuhu. Udruga i njezin predsjednik dobitnici su brojnih nagrada i priznanja za kontinuirano djelovanje na području očuvanja bogate svjetske i domaće glazbene, likovne, književne i pučke pasionske baštine.
Najčešći ikonografski prikaz je križ na koji se postavljaju pijetao, bičevi, trnova kruna, vrč, spužva, Veronikin rubac, čekić, čavli, kliješta, koplje i ljestve, a ciklus završava i drugim motivima, poput Majke boli, raspeća i polaganja u grob.
Program je otvoren u subotu 20. ožujka virtualnom izložbom na mrežnim stranicama muzeja »Mimara« pod nazivom »Simbolika tvarnog u zbilji puta križa«. Za koncepciju i autorski odabir zaslužni su Sanda Stanaćev Bajzek i Stanko Špoljarić, a na izložbi izlaže svoje radove četrdesetak afirmiranih umjetnika različitih generacija, od kojih su mnogi znatan dio opusa posvetili sakralnoj tematici. Prema riječima autora koncepcije izložbe, na svečanostima »Pasionske baštine« nizom izložaba različitoga karaktera umjetnici su interpretirali motiv Kristova spasiteljskoga čina, tj. Isusovu žrtvu na križu, smrt i uskrsnuće, kao temeljnu vjersku istinu kršćanstva i izvorišta naše vjere. Autori u materijalizaciji duhovnoga slikom, grafikom, asamblažom, reljefom, mozaikom, skulpturom i instalacijom valoriziraju svetost predmeta koji su Isusovom spasiteljskom žrtvom preobraženi u simbole vječnoga i neraspadljivoga. Motivi u interpretaciji Isusova lika i djela su sveti križ i čavli, trnova kruna, stup bičevanja, Kristova tunika, Veronikin rubac, sudarij, sveto ruho, hramska zavjesa i Torinsko platno. Kako je rekao Špoljarić, na izložbi iskazi se ne vežu uz ikonografiju odabranih postaja križnoga puta, nego uz tvarnost materijala (poglavito tkanine i drva).
»Platno se pojavljuje u prikazu ‘Krista u skrletnom plaštu’, ‘Veronikinu rupcu’, u sceni ‘Baciše kocku za njegove haljine’, Kristovoj perizomi, razdrtosti hramske zavjese, Torinskom platnu, tkanini prebačenoj na ogoljelom križu, povojima u praznom grobu poslije Kristova uskrsnuća, a drvo u Kristovoj trnovoj kruni i u drvu križa. Ideja izložbe je u razumijevanju i osjećaju metaforičnosti, prelasku tvarnosti u zbilju muke, i gdje je stvarnost i simboličnost oporosti znak upućenosti transcendentalnomu«, zaključio je Špoljarić.
Program je nastavljen u ponedjeljak 22. ožujka otvorenjem izložbe »Arma Christi« magistra grafike Matka Antolčića u Knjižnici Marije Jurić Zagorke. Uz autora, o izložbi je govorila povjesničarka umjetnosti Barbara Vujanović. Izloženi su radovi iz bogate kršćanske tematike u tehnici crteža olovkom i asamblažom. Naziv izložbe označava oruđa Kristova, tj. sprave i predmete kojima je Krist bio mučen i koji simboliziraju Njegovu muku.
Kako je rekla povjesničarka umjetnosti Vujanović, izraz »arma« koji znači oružje paradoks je zbog činjenice da je oružje upotrijebljeno protiv Krista bilo i oružje koje je on upotrijebio za pobjedu nad grijehom, smrću i sotonom. Najčešći ikonografski prikaz je križ na koji se postavljaju pijetao, bičevi, trnova kruna, vrč, spužva, Veronikin rubac, čekić, čavli, kliješta, koplje i ljestve, a ciklus završava i drugim motivima, poput Majke boli, raspeća i polaganja u grob.
U auli zagrebačke Gradske knjižnice na Starčevićevu trgu u utorak 23. ožujka otvorena je izložba glazbene građe hrvatske europske pasionske baštine te grafičkih listova i reprodukcija hrvatskih likovnih umjetnika »Glazbom i slikom kroz Kristovu muku«, autora Andree Šušnjar i Igora Pugelnika. Kako je rečeno, predstavljeni su izloženi oratoriji, crkvena pjevanja, mise, notariji i druga glazbena građa s tematikom Kristove muke i njezine prisutnosti u kršćanskoj kulturi, u djelima glazbenih umjetnika koje Gradska knjižnica posjeduje u fondovima. Uz glazbenu građu mogle su se vidjeti i reprodukcije Križnoga puta Vasilija Jordana iz crkve i samostana sv. Frane u Splitu.
Izložba »Put istine« studenta slikarstva zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti Mihaela Kolarića otvorena je u četvrtak 25. ožujka pod motom »Moj doživljaj Muke« u Galeriji »Šira«. Kako je rečeno, slike s biblijskim temama simbolički prikazuju žrtvovanje, kušnje i manifestaciju ljudskoga zla i otpora prema zlu koji je prikazan kao žrtvovanje i klanjanje Bogu. Žrtvovanje označava kršćansku odanost prema Bogu, deformacija nekih likova naglašava manifestaciju ljudskoga zla, a portreti svetaca predstavljaju ekspresiju te patnje.
