PITALI STE
»Sav si neki utučen«
Nedavno sam se spontano sreo u gradu s prijateljima iz srednje škole. Dugo smo razgovarali. Začudilo me kad su me nakon susreta dvojica među njima nazvala i rekla da nisam više onaj stari. To me jako pogodilo. »Prije si se više smijao, bio si zabavniji… Sav si neki utučen.« Slagao sam im da sam samo imao loš dan na poslu. Međutim, što više razmišljam o njihovim riječima, to sam sigurniji da sam se stvarno promijenio. Problemi na poslu, u obitelji i braku nekako su prevladali. Možda će Vam se činiti čudnim pitanje, ali kako da opet budem onaj stari?
M. K.
Emocije su složeni psihološki fenomeni koji igraju ključnu ulogu u ljudskom iskustvu. One oblikuju ljudske reakcije na svijet koji ih okružuje, utječu na donošenje odluka i motiviraju pojedinca na poduzimanje određenih radnja i postupaka, a igraju ključnu ulogu i u svakodnevnim socijalnim interakcijama. One mogu biti pokretači kreativnosti i inovacija, ali i otežati primjereno funkcioniranje.
Emocije se često definiraju kao složene reakcije na podražaje, koje uključuju fiziološke odgovore, osjećaje, percepcije i reakcije. Emocije su subjektivne i osobne, ali imaju univerzalne komponente koje su zajedničke svim ljudima.
Pozitivne i negativne emocije
Emocije igraju ključnu ulogu u svakodnevnom ljudskom ponašanju, a njihovo razumijevanje i upravljanje emocijama ključno je za mentalno zdravlje. One su središnji dio ljudskoga doživljaja svijeta i imaju dubok utjecaj na misli, ponašanje i dobrobit. Pozitivne emocije, poput sreće i zadovoljstva, mogu poboljšati mentalno zdravlje, a negativne emocije, poput tuge i straha, mogu ga narušiti, odnosno poremećaji raspoloženja, poput depresije i anksioznosti, često su povezani s problemima u regulaciji emocija. Na primjer, osobe s depresijom često doživljavaju dugotrajne osjećaje tuge, a osobe s anksioznim poremećajima često doživljavaju intenzivne osjećaje straha ili tjeskobe. Međutim, važno je napomenuti da su sve emocije normalne i važne. Problem nastaje kada negativne emocije postanu preplavljujuće ili dugotrajne.
Narušavanje mentalnoga zdravlja
Emocionalna regulacija odnosi se na sposobnost upravljanja i kontroliranja vlastitih emocija. Osobe koje su dobre u emocionalnoj regulaciji obično su sposobne doživjeti širok spektar emocija a da ih to ne preplavi. S druge strane osobe koje imaju teškoća s emocionalnom regulacijom mogu se osjećati preplavljeno emocijama, što može dovesti do narušena mentalnoga zdravlja.
Emocije, osim što uvelike utječu na mentalno zdravlje, imaju velik utjecaj i na tjelesno zdravlje. Problemi sa zdravljem mogu nastati kada su negativne emocije rezultat neprestanoga bavljenja prošlošću ili stalne tjeskobe, a ne odgovor na trenutačnu situaciju. Neuroticizam, definiran kao tendencija doživljavanja negativnih emocija i iskazivanja agresivnih, neprijateljskih ili ljutitih obrazaca ponašanja, poznat je kao činitelj rizika za razvoj niza negativnih ishoda tjelesnoga zdravlja, poput kardiovaskularnih bolesti, astme i hipertenzije. S druge strane pozitivan pogled na život povezan je s nižim krvnim tlakom, smanjenim kardiovaskularnim rizikom, boljom kontrolom težine, zdravim razinama šećera u krvi i povećanom dugovječnošću.
Mnogi ljudi primjećuju kako se njihovo raspoloženje može promijeniti nakon što provedu određeno vrijeme s nekim tko je sretan, tužan, ljutit ili tjeskoban. To nije slučajnost. Emocije su zarazne, što znači da se mogu prenositi s jedne osobe na drugu socijalnim interakcijama, izrazima lica i govorom tijela. Emocije mogu zapravo biti poput prehlade. Ako tko provede dovoljno vremena s drugima, vjerojatno će uhvatiti i pokupiti ono što oni imaju (ili osjećaju).
Zaraženi ljudi
Emocionalna je zaraza tendencija da osoba oponaša i usklađuje svoje emocije s emocijama drugih ljudi. Emocionalna je zaraza pod utjecajem mozgovnoga sustava takozvanih zrcalnih neurona, koji ljudima omogućavaju da razumiju i suosjećaju s osjećajima i namjerama drugih aktivirajući iste moždane regije koje su uključene u doživljavanje tih emocija.
Emocionalna zaraza može imati i pozitivne i negativne učinke na osobno blagostanje, socijalne odnose i svakodnevnu učinkovitost. S pozitivne strane emocionalna zaraza može pojedincu pomoći da se poveže s drugima, stvori osjećaj pripadnosti i poboljša socijalnu harmoniju i suradnju. Na primjer, dijeljenje smijeha s prijateljem može poboljšati raspoloženje, smanjiti stres i ojačati prijateljstvo.
S negativne strane emocionalna zaraza može osobu učiniti ranjivom na negativne emocije drugih, kao što su tuga, ljutnja, strah ili tjeskoba. Te emocije mogu sniziti osobno samopoštovanje, narušiti prosudbu i povećati rizik od depresije i anksioznosti. Na primjer, izloženost stalnim pritužbama kolege može pojedinca učiniti nezadovoljnijim, frustriranim i pesimističnijim u vezi s radnom učinkovitošću.
Biti uz sretne ljude
Pojednostavnjeno rečeno, mnogi ljudi plaču kad vide da netko drugi plače. Ili se nasmiješe kad im se netko drugi nasmije. Što osoba više vremena provodi sa sretnim ljudima, veća je vjerojatnost da će se osjećati sretno, a ako je okružena mrzovoljnim ljudima, i sama će se češće žaliti i biti nezadovoljnija. Međutim, zaraznost emocija može nositi određene izazove i rizike poput emocionalne manipulacije, osobito od onih koji imaju kontrolu nad informacijama koje osoba prima. Stoga je osobito važno biti svjestan vlastitih emocija i kako one utječu na svakoga pojedinca te biti selektivan u tome s kim osoba provodi vrijeme i koliko vremena provede s pojedincima koji nisu dobronamjerni.
Zdrave granice
Nekoliko je načina kako se osoba može zaštititi od negativnih učinaka emocionalne zaraze. Osobito je važno biti svjestan vlastitih emocija i kako one utječu na osobu, odnosno važno je obratiti pozornost na stvarne ili zamišljene situacije koje pokreću određene emocije. Rješenje leži u činjenici prepoznavanja i reguliranja emocija, posebno kad se radi o negativnim i intenzivnim emocijama. Valja odabrati s kim će se provoditi vrijeme i biti svjestan koliko je to osobito važno u zaštiti samoga sebe; biti okružen pozitivnim, podupirajućim i ohrabrujućim pojedincima i ujedno ograničiti provođenje vremena s toksičnim i iscrpljujućim ljudima. To ne znači da osoba treba prekinuti kontakt sa svima koji su nesretni, ali može postaviti zdrave granice i izbjegavati previše uključivanja u njihove probleme. Važno je i biti empatičan, a manje pribjegavati sažaljenju.
Empatija je sposobnost razumijevanja i dijeljenja osjećaja drugih, a sažaljenje je osjećaj žaljenja ili tuge zbog tuđe nesreće. Empatija pomaže osobi da se poveže s drugima i pruži potporu, ali sažaljenje može dovesti do toga da se preuzme tuga i nesreća druge osobe. Da bi se izbjeglo sažaljenje, treba održavati pozitivno i optimistično stajalište, usredotočiti se na rješenja umjesto na probleme i potaknuti drugu osobu da poduzme akciju i potraži pomoć ako je potrebno. Pozitivan utjecaj može poći od svake osobe pa tako šireći vlastitu sreću, optimizam, zadovoljstvo, osoba može učiniti da se drugi ljudi koji su preplavljeni nekim neugodnim emocijama počnu osjećati bolje. Izražavanje zahvalnosti, davanje komplimenata, iskazivanje ljubaznosti, nasmiješenost ne košta ništa, a u velikoj mjeri može nadahnuti ili motivirati ne samo druge ljude, nego i osobu koja širi takvo pozitivno raspoloženje.
Birati prijatelje
Članove obitelji, šefove i radne kolege ne možemo birati, ali prijatelje možemo. Budući da osoba preuzima emocije od ljudi kojima je okružena, važno je mudro odabrati prijatelje. Stoga ima smisla tražiti one koji su skloni biti sretni i zadovoljni i koji na pozitivne načine pristupaju životu. Prijateljica ili prijatelj koji pozitivno govori o svojem braku i bračnom drugu može osobi pomoći da ima pozitivnije emocije i osjećaje o vlastitom braku. S druge strane prijatelj koji se stalno žali kako mu je u braku loše i kako mu brak oduzima uživanje u životu također može djelovati zarazno i učiniti da se osoba počne fokusirati samo na lošije aspekte vlastitoga braka i da ga procjenjuje negativnijim nego što uistinu jest.
Ako tko ima prijatelje koji osobu sputavaju, važno je sjetiti se da postoji mogućnost izbora. Ograničenje količine vremena s ljudima koji šire negativnost može uvelike poboljšati osobno blagostanje.
Brak i veselje
Emocionalna je zaraza stanje koje u velikoj mjeri može utjecati i na kvalitetu bračnoga suživota. Ako osoba nakon radnoga dana ulazi u stan i odmah se s vrata počinje žaliti na sve ono što je bilo negativno, svakako će raspoloženje odvući na negativnu stranu i odrediti tijek ostatka dana. S druge strane važno je biti svjestan da raspoloženje supružnika utječe na osobu. Ako je tko blagoslovljen da je u braku s pozitivnom, sretnom osobom koja na probleme gleda kao na izazove, a ne kao na nešto što ga vuče u mračne misli, to će uvelike pomoći i drugoj osobi da ostane vedra usprkos negativnostima kojima je toga dana bila okružena.
Međutim, svatko ima loše dane i važno je da ti loši dani ne utječu previše na osobu, a time i na emocionalni odnos. Ako je tko u braku s manje veselom osobom, važno je postati svjestan u kojoj mjeri to utječe na drugu osobu jer negativne emocije vrlo lako mogu biti zarazne.
Porozno biće
Međutim, učinak i utjecaj osobe koja ima izraženije negativne emocije na drugu osobu ne događa se preko noći, što je prilika da osoba postane svjesna kako tuđe emocije utječu na nju i kako može svojim pozitivnim stajalištem utjecati na osobu koju ne krasi takav pogled na život.
Nisu sve osobne misli i osjećaji isključivo misli i osjećaji te osobe. Čovjek je porozno biće. Ako živi s nekim tko je tjeskoban ili depresivan, lako se može naći u situaciji da se osjeća depresivno i tjeskobno pa da i sam izražava patologiju druge osobe, posebno ako ta osoba ne liječi svoje simptome. Mnogo se pažnje poklanja osobama koje se bore s nekim neugodnim emocijama poput depresije ili anksioznosti, ali se jako malo govori o članovima obitelji odnosno ljudima koji žive s depresivnom osobom. Te osobe rijetko shvaćaju da i same s vremenom trebaju određenu vrstu pomoći jer su na određeni način »upile« neugodne emocije i stanja depresivne osobe.
Upijanje depresije
Poznato je da se ljudi koji su u određenom emocionalnom odnosu mogu međusobno osjetiti, pa čak i kad nisu fizički blizu; i da misli tužne i tjeskobne osobe postaju na određeni način misli druge osobe koja to primarno nije. S vremenom takozvana zdrava osoba razvija osjećaje tuge, sniženo raspoloženje koje na određeni način postaje njezina svakidašnjica. Stoga je vrlo važno biti u kontaktu sa samim sobom i pitati se zašto se tko osjeća na takav neugodan način, jesu li te misli uistinu misli te osobe ili ih je »upila« od depresivne osobe, jesu li to njezine autentične emocije ili su to emocije koje su produkt emocionalne zaraze suživota s depresivnom ili tjeskobnom osobom. Jedino se na taj način osoba može vratiti »na pravi« put, što joj može dati dovoljno snage da pomogne osobi koja pati.
(NE)SRETNI ODNOSI • Kada je jedan supružnik manje sretan…
