UDRUGA »SVETI ANTUN« OBOGAĆUJE BATRINU U zajedništvu je život ljepši i lakši

Snimio: V. Čutura | Dražen Grozdanović

Usprkos brojnim poteškoćama koje su zahvatile hrvatsko društvo i koje su rezultat sve većega odlaska mladih iz Hrvatske, nezaposlenosti, siromaštva, napuštanja sela, postoje i primjeri koji vraćaju nadu u budućnost i zajedništvo na ovim prostorima. Da u Hrvatskoj ima zajedništva, da je hrvatski narod radišan, ponosan na svoju tradiciju, da je spreman podijeliti koru kruha s potrebitima potvrdilo se na brojnim primjerima, a najsvjetliji primjer bio je Domovinski rat. Ipak, brojne su posljedice dugogodišnjega komunističkoga terora ostavile dubok pečat podjele među ljudima i zatiranja tradicije, a globalizacija osim povezanosti sa svijetom i svim dobrobitima koje ona donosi donijela je i neke nove trendove čija je posljedica materijalizam, otuđenje među ljudima i okrenutost samima sebi.

Da se zajedništvom može učiniti puno potvrđuje i primjer aktivnosti mještana u malom slavonskom mjestu Batrini koje se nalazi u Brodsko-posavskoj županiji. Zahvaljujući zajedništvu, ti stanovnici neprestano izgrađuju svoje mjesto, provode brojne aktivnosti u kojima sudjeluju sve generacije od predškolske djece do starih ljudi. I upravo je na taj način njihovo mjesto zasjalo te se osim lijepo uređena okoliša, crkve i parka, u Batrini održavaju i vrlo posjećene »Gastro večeri Batrina«, a svetkovine i događaje u njihovoj župi sv. Antuna Padovanskoga mještani prate osmišljavanjem brojnih prigodnih aktivnosti. Inicijatori i predvodnici brojnih aktivnosti u mjestu članovi su udruge koja nosi ime njihove župe – »Sveti Antun«.

»Ovakvim načinom okupljanja za opće dobro željeli smo svesti na što manju razinu prizore koji se često mogu vidjeti u malim mjestima, pa tako i kod nas u Batrini, a to su ljudi koji sjede kraj lokalne trgovine, piju pivo i razgovaraju o besperspektivnosti, nepravdi, nezadovoljni su i djeluju bespomoćno«, navodi Grozdanović.

Govoreći o događanjima u mjestu i osnivanju udruge, njezin predsjednik Dražen Grozdanović navodi: »Ideju da se osnuje udruga potaknuo je zajednički rad mještana na obnovi ograde ili cintora naše kapelice sv. Antuna. Svi su toliko zdušno prionuli na rad, što nas je potaknulo da osnujemo udrugu čiji je cilj pridonositi razvoju našega mjesta, kvaliteti života stanovnika i zajedništvu, a upravo je to bio i razlog izbora imena naše udruge. To je bilo zaista posebno, u tri mjeseca imali smo 22 radne akcije u kojima se sakupilo 70-ak ljudi ‘od sedam do 77 godina’. Za taj zahvat imali smo sponzora za materijal i ono što se moralo kupiti, a sve što se moglo rukama učiniti, učinili smo sami. Na taj način ljudi su se počeli jako povezivati, zajedno smo radili, imali smo zajedničke obroke, bilo je pjesme i smijeha, a najveći je osjećaj zadovoljstva to što činimo nešto dobro. To zajedništvo ne može se opisati. Samo za primjer, kada smo uređivali park, vidim jednoga starijega mještanina kako plače. Prilazim mu i pitam ga što se dogodilo, a on mi kaže: ‘Plačem od sreće jer sam mislio da je nemoguće da se ovako možemo svi sakupiti i složno raditi. Mislio sam da to nikada ne ću doživjeti nakon svoje mladosti!’ Eto, to su neprocjenjive vrijednosti koje donosi ovakav rad«, ističe Grozdanović.

Članstvo udruge povećavalo se i danas ima formalno 40-ak članova od 18 do 60 godina, no priključuju se i drugi. »Kad se nešto radi, udruzi se priključuju mještani iz drugih udruga i velik broj građana. U svemu tome velika je pomoć jedinice lokalne samouprave, a u neke projekte uključuje se i Županija«, ističe Grozdanović.

Mladima treba dati povjerenje

Udruga »Sveti Antun« civilna je udruga građana, ali uključuje se u sve aktivnosti koje organizira župa te zajedno sa župom organizira razna događanja. O tome predsjednik Grozdanović navodi: »Udruga stalno sudjeluje u crkvenim događanjima, pa se tako o zimskom Antunovu održava veliki koncert ženske pjevačke skupine ‘Golubice’ koja djeluje u sklopu udruge, zatim ‘Advent u Batrini’. No posebno smo ponosni na ‘Uskrs u Batrini’. Naime, kada smo uredili okoliš crkve i mjesta u uskrsnom ozračju, tadašnji župnik i ja razmišljali smo kako još potaknuti da se okupi što više ljudi. Organizirali smo blagoslov djece. Župnik ispred kapelice u prilagođenoj ceremoniji blagoslivlja djecu te im dajemo skromne darove. Na taj način okuplja se puno djece, ali i ostalih mještana koji iziđu iz svojih kuća i čestitaju si Uskrs.«

Udruga neprestano traži nove izazove. Temeljito su uredili park u mjestu i dječje igralište po najvišim standardima, sjenicu u parku uz pomoć nacionalne zaklade »Slagalica«, obnovili su staru seosku stražu iz vremena Austro-Ugarske. »U uređenju parka bilo je puno aktivnosti poput orezivanja drvoreda, ravnanja, dreniranja, sadnje novih sadnica, stavljanja koševa za smeće, klupa, staza u parku. Za to je trebalo puno rada u koji su se uključili mnogi mještani. Sve što se moglo učinili smo svojim rukama, nismo tražili strojeve. Tako, na primjer, ono što je mogao mali bager, što bi bilo puno lakše, učinili su ljudi. To je bila višestruka korist. Prvo, ostalo nam je više sredstava za druge aktivnosti, a drugo, ljudi su imali osjećaj da su to učinili svojim rukama. A to je neprocjenjivo.«

Udruga neprestano traži nove izazove. Temeljito su uredili park u mjestu i dječje igralište po najvišim standardima, sjenicu u parku uz pomoć nacionalne zaklade »Slagalica«, obnovili su staru seosku stražu iz vremena Austro-Ugarske.

Osim toga navodi: »Ovakav rad posebno odgojno djeluje na mlade ljude. Kad oni svojim rukama ofarbaju klupu ili nešto urede, ne će onda šarati po njoj ni trgati ju. Jer to osjećaju kao svoje. Vidim to po nekim drugim mjestima u kojima općina uredi dječje igralište, uloži puno sredstava i za dva dana već izniknu grafiti, polome se klupe i slično. Stoga je važno uključiti mlade, dati im mogućnost kreativnosti i dati im na važnosti. Tako će imati osjećaj pripadnosti i spoznati da ništa ne pada s neba, nego da se za sve netko trebao potruditi i raditi. Imao sam i primjer skupine koja je bila poznata u mjestu po nekim nepoželjnim oblicima ponašanja. Sakupio sam ih i rekao im: ‘Dečki, pokažite ljudima da vi niste takvi kakve vas predstavljaju, nego da ste dobri dečki.’ I oni su se uključili i radili. Najgore je kad zajednica mlade ljude odbaci i stigmatizira, tada ih dalje tjera u nepoželjna ponašanja. A svaka osoba želi biti prihvaćena i treba svakomu dati šansu«, naglašava Grozdanović.

Osvrćući se na uspješnost radnih akcija i aktivnost mladih ljudi za koje često starije generacije tvrde da su pasivni, da ne vole fizički raditi, da vrijeme provode na mobitelima i igricama, Grozdanović ističe: »Ljude se ne smije nikada prevariti. Akcije moraju biti dobro osmišljene da svatko može dati svoj doprinos i uvijek treba završiti ono što je obećano, mora se steći povjerenje, a onda ništa nije problem. Suvremeni način života načinio je velike štete – nevjerojatno otuđenje, manjak samopouzdanja, nedostatak osjećaja za druge, nerad. Najveći je problem nedostatak inicijative, rekao bih ideje. Najbolje se osjećaju kad im netko ponudi gotova rješenja, pa ako im odgovara, prihvate, ako ne – nikomu ništa. Zato puno radimo s njima, pozivamo ih na akcije, razgovaramo puno o svim problemima koji ih tište. Imamo uspjeha, ali još nismo zadovoljni jer je to težak i dugotrajan proces. Ali slično je i s odraslima. Puno se ljudi razočaralo, doživjelo prijevare, koristoljublje drugih. Važno je vraćati povjerenje u ljude, u poštenje, u zajedništvo. Osim toga, ovakvim načinom okupljanja za opće dobro željeli smo svesti na što manju razinu prizore koji se često mogu vidjeti u malim mjestima, pa tako i kod nas u Batrini, a to su ljudi koji sjede kraj lokalne trgovine, piju pivo i razgovaraju o besperspektivnosti, nepravdi, nezadovoljni su i djeluju bespomoćno.«

Ponosni na svoje mjesto

Osim lokalne inicijative, udruga »Sveti Antun« iz Batrine partner je u europskom projektu međunarodne suradnje mladih odnosno razmjene mladeži. »Projekt je financiran sredstvima EU-a. Mladi imaju priliku posjetiti mlade u uređenim sustavima Njemačke i Francuske te prenijeti iskustva na ostale. No isto tako mladi iz tih zemalja imaju puno toga vidjeti i naučiti u našoj sredini i od naših mladih«, ističe Grozdanović.

Osim toga, udruga je inicijator brojnih događanja koji okupljaju ne samo mještane, nego i širu zajednicu. Tako se među ostalim u Batrini održava kestenijada, razni humanitarni koncerti za potrebite, a neka događanja već su postala tradicionalna. Na primjer već osmu godinu zaredom održavaju se »Gastro večeri Batrina«. One se održavaju u središnjem batrinskom parku, a uključuju bogatu ponudu gastronomskih delicija, među kojima je i poseban specijalitet »šaran na rašljama«. »Cilj nam je bio napraviti dobru feštu na kojoj će se okupiti mještani, oni koji su iz raznih razloga otišli iz Batrine, oni koji si ne mogu priuštiti otići na more i slično. Zajednička je to aktivnost udruga iz Batrine i Nove Kapele. Udruge sudjeluju u okupljanju ljudi, a i promoviraju svoj rad. Ove su godine bile iznimno posjećene i izvan okvira Batrine i općine Nova Kapela. U realizaciji »Gastro večeri Batrina« ove su godine sudjelovali NK »Batrina«, KUD »Šokadija« Batrina, Lovačka udruga »Kuna« Batrina, Ribolovna udruga »Štuka« Nova Kapela i udruga »Sv. Antun« Batrina. Predivno je vidjeti stotinu volontera koji ponosno nose natpise s imenom svojega mjesta na majicama, kao i ljude koji s malom djecom, s rodbinom i prijateljima ponosno dolaze na ta događanja«, navodi Grozdanović.

U Batrini se tijekom cijele godine organiziraju razne aktivnosti za sve generacije. Tako se među ostalim održavaju radionice s najmlađom populacijom, program zdravoga življenja – zumba i fitnes na otvorenom, predavanja stručnjaka o zdravoj prehrani te priprema zdrave hrane u parku i još puno toga. Na taj način nastoji se unijeti bogatstvo sadržaja koje će uljepšati život u mjestu, potaknuti druženje i zajedništvo, kao i mlade na ostanak u mjestu. »Ponosni smo na rad udruge, najprije zbog jačanja zajedništva, spoznaje da ako se složimo, ništa nije nemoguće. Posebno mi je drago što smo bili poticaj i ostalim selima da se pokrenu i slično organiziraju i shvate da ništa ne će doći samo od sebe i da nitko ništa ne će pokloniti te da se u ostvarenju ciljeva moramo zajedno boriti da ih ostvarimo! Tada će i život svima biti ljepši i lakši«, navodi Grozdanović.

IZVORGlas Koncila br. 30/2018.
Prethodni članak»LETEĆI PATER« POKRENUO LAVINU DONACIJA Kako Hrvati mogu pomoći u financiranju vozila za hrvatske misionare
Sljedeći članakUZ VELIČANSTVENU PROSLAVU HRVATSKOGA USPJEHA Kazna za radovanje hrvatskomu uspjehu?