USUSRET KNINSKOMU 5. KOLOVOZA Ispit lojalnosti i integriteta

Snimio: B. Čović

Gotovo iznenađujuće brzo, s obzirom na mučna iskustva s formiranjem dviju vlasti 2015. i 2016. godine, u četvrtak 23. srpnja Hrvatska je dobila novu Vladu. Većina zastupnika u Hrvatskom saboru dala je potporu novoj izvršnoj vlasti koja je netom prije glasovanja predstavila i svoj program za sljedeće četiri godine. Taj program ne donosi rješenja koja se mogu donijeti od danas do sutra i svako bi zaslužilo da se o njemu povede i kvalitetna javna rasprava jer riječ je o procesima za koje je osim vremena potrebno mnogo političke mudrosti, sposobnosti i nadasve volje. Ipak, postoji dio programa koji sadrži niz vrijednih neprolaznih načela, a dio njih zapravo će već sutra biti test osobnoga integriteta i lojalnosti za sve članove Vlade, od njezina predsjednika preko ministara pa do potpredsjednika, o čemu je u posljednje vrijeme u javnom prostoru bilo podosta govora. Riječ je o proslavi Dana pobjede, Dana domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja kojoj je središte u Kninu.

Ključni prioriteti i ciljevi istaknuti već na prvim stranicama programa iza kojega stoji Vlada pokazuju da su uopće suvišne, pa čak i politički staromodne, rasprave o tome hoće li tko iz Vlade, ne će li ili ne želi sudjelovati na proslavi u Kninu. Čovjek bi na trenutak pomislio da članovi Vlade pregovaraju o dolasku na proslavu kao da je riječ o mirovnim pregovorima dviju suprotstavljenih strana, a ne o istoj vladi. »U tridesetoj godini hrvatske demokracije i uoči 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, glavna pitanja pred hrvatskim narodom više nisu pitanje neovisnosti i obrane hrvatske slobode. Ta pitanja su riješena međunarodnim priznanjem i pobjedom u Domovinskom ratu, koji je temelj suvremene Hrvatske«, doslovno piše u Vladinu programu. Zato bi bilo neozbiljno da bilo koji član Vlade dovodi u pitanje ciljeve uz koje je slobodno pristao stati, Vlade koja je ponosna na hrvatska »postignuća u Domovinskom ratu«.

Slavlje triju državnih blagdana 5. kolovoza koji su ugrađeni u temelj hrvatske državnosti prevažno je s obzirom na podnesene žrtve da bi se iskoristilo u dnevnopolitičke svrhe ili da bi se njime na bilo koji način trgovalo.

Štoviše, nelogično bi bilo da se bilo tko u Vladi premišlja ili da spominje »grč u želudcu« na pomisao kninskoga 5. kolovoza kada je slobodnim pristankom da bude dio vladajućih istodobno stao iza programa u kojem stoji da će »vođena domoljubnim vrijednostima i trajnom zahvalnošću za obranjenu slobodu, Vlada štititi dostojanstvo Domovinskog rata i hrvatskih branitelja«. S obzirom na to da je dio legalno poduprte Vlade, »grč u želudcu« ni jedan član zasigurno ne treba osjećati pred hrvatskom vlašću i njezinim građanima, a ako ga osjeća zbog političkih pritisaka koji bi dolazili iz druge države ili kakve druge interesne skupine, to postaje ozbiljan problem pokušaja njegovanja dvostrukih (i nespojivih) političkih lojalnosti i narušenoga osobnoga integriteta.

Bez obzira na to ako je tko postao član Vlade kao predstavnik nacionalnih manjina koje žive u Hrvatskoj, i čija prava nesumnjivo treba štititi (u Hrvatskoj su ta prava za razliku od mnogih drugih zemalja snažno zaštićena i Ustavom), ništa manje ga se ne tiče dio programa u kojem doslovno stoji: »Nastavit će se inzistirati na rješavanju otvorenih pitanja sa Srbijom (granica, pitanje nestalih i odštete stradalnicima Domovinskog rata, povrat kulturnog blaga i pitanje imovine hrvatskih poduzeća). Podupirat će se projekte koji će pridonositi očuvanju i razvijanju hrvatskog identiteta te poticati ostanak autohtonih hrvatskih zajednica u svih dvanaest država.«

Mnogo je među građanima štete ugledu hrvatske politike (kao po sebi plemenitoga poslanja koje se skrbi za opće dobro) dosad donijelo ponašanje dijela političara koje je rušilo osobni integritet i pokazivalo manjak lojalnosti vrjednotama uz koje su prionuli prisegom pred javnošću. To razočaranje među građanima, o kojem ponajbolje govori uzdah namijenjen političarima: »Ma svi su oni isti«, doslovno je mjerljivo brojkama. Kako drukčije objasniti da bi, kad bi se svi koji nisu pristupili zadnjim izborima odlučili toga dana uputiti na izlet, gotovo dva puta napunili Zagreb, zauzeli čitav Split, Rijeku i Osijek. Riječ je o gotovo dva milijuna hrvatskih birača s popisa (točno 1 965 859). Oni bi zasigurno cijenili političare čijim se integritetom ne može trgovati i čija lojalnost vrjednotama uz koje su pristali, bez obzira na njihov predznak, ne dolazi u pitanje.

Slavlje triju državnih blagdana 5. kolovoza koji su ugrađeni u temelj hrvatske državnosti prevažno je s obzirom na podnesene žrtve da bi se iskoristilo u dnevnopolitičke svrhe ili da bi se njime na bilo koji način trgovalo. Svojevrsno trgovanje sudjelovanjem na komemoracijama također je nepotrebno jer Hrvatska je dosegnula civilizacijsku razinu da oplakuje baš sve svoje žrtve. Ljudi se ne moraju slagati ni o čemu i demokracija pruža dovoljno prostora da se svatko može javno zauzimati za svoja stajališta dokle god ona izravno ne ugrožavaju dostojanstvo ikoje ljudske osobe ili zajednice. No ako tko s figom u džepu pristane uz neke vrijednosti, a onda ih dovodi u pitanje ili trguje njima, to već sluti na oportunizam, pa čak i sabotažu.

Upravo žrtva brojnih hrvatskih branitelja koji su se uključili u oslobođenje hrvatskoga teritorija u vojno-redarstvenoj akciji »Oluja« omogućilo je svima, ali baš svima u Hrvatskoj, bez obzira na narodnost, put prema priželjkivanomu miru nakon krvavih ratnih godina – a bez mira nema ni blagostanja. Prije nego što se u djelo počnu provoditi gospodarski i socijalni prijedlozi iz programa nove Vlade, ovogodišnja proslava u Kninu pokazat će se kao ispit lojalnosti i integriteta članova Vlade s obzirom na vrijednosti uz koje su slobodno pristali.

IZVORGlas Koncila br. 31/2020.
Prethodni članakSVJEDOČANSTVO UZ 25. OBLJETNICU VOJNO-REDARSTVENE OPERACIJE »OLUJA« Bog u svakom iskušenju daruje i slobodu
Sljedeći članakJASENOVAČKI LOGOR U BESPUĆIMA »POVIJESNOGA REVIZIONIZMA« (17) Logoraši svjedočili da su liječeni na Rebru