UZ OVOGODIŠNJE STEPINČEVO Stepinčeva svetost danas nadahnjuje djecu i mlade koji traže smisao života

Župnik s crvenom kapicom, kako su bl. Alojzija Stepinca zvala krašićka djeca u susretu s njim tijekom uzništva u Krašiću, rado je bio viđen među djecom, ali su i djeca rado bila viđena u njegovu dvorištu. Nije nepoznato da u Krašiću gotovo nije bilo djeteta koje se nije veselilo boravku oko župnoga dvora uz Stepinca, bombone, ali i razgovor s njim. Nešto više od šest desetljeća nakon Stepinčeve smrti dvije zagrebačke škole – Školu za grafiku, dizajn i medijsku produkciju i Osnovnu školu Alojzija Stepinca te krašićku Osnovnu školu kardinala Alojzija Stepinca posebno nadahnjuje hrvatski blaženik koji se slavi 10. veljače. Ususret proslavi Stepinčeva vrijedilo je vidjeti kako blaženik, prijatelj djece i mladih, danas živi upravo među tim generacijama, a posebno kako dvije osnovne škole koje nose blaženikovo ime proslavljaju njegov spomendan.

Zid učionice vjeronauka zagrebačke Škole za grafiku, dizajn i medijsku produkciju odnedavno krasi mural s hrvatskim zaštitnicima – sv. Josipom, sv. Nikolom Tavelićem i bl. Alojzijem Stepincem. Tri svetca nisu odabrana slučajno. Kako nam govori vjeroučitelj Damir Jurinčić, ta su tri lika odabrana upravo zbog njihove povezanosti s Hrvatskom. Sv. Josip kao njezin zaštitnik, a Nikola Tavelić i Alojzije Stepinac kao hrvatski mučenici. Upitan zašto je među likovima na muralu odabran upravo Stepinac, vjeroučitelj je istaknuo: »Iako je Stepinac blaženik, u hrvatskom narodu jaka je želja da bude proglašen svetim, odnosno službeno proglašen svetim. Za Hrvate on već i jest svet, nije samo blaženik. On je jedna od jakih i svijetlih točaka našega naroda pa je bilo i više nego važno istaknuti ga i ovdje u ovoj učionici, na ovom muralu«, rekao je Jurinčić i dodao da se »Stepinac ne smije zaboraviti«.

Razgovoru se priključilo i troje učenika, ujedno troje od šest kreativaca zaslužnih za mural, Nika Jurić, Bruno Hrnkaš i Amina Gromila. Ideja o muralu ih je oduševila, rado su prionuli na posao iako je to, kako kažu, zahtijevalo puno rada, ali i odricanja. Prema Nikinim riječima, koja je i idejna kreatorica murala, morali su »puno uzeti od sebe, najviše svoga slobodnoga vremena, da bi puno dali i na kraju puno dobili«. Digitalno crtana skica već je pokazivala ljepotu i posebnost murala. Mlade je kreativce poticala, unatoč razdobljima otpora, želja da vide završeni mural, ali i zajedništvo i druženje. Napora, kako nam govori Amina, često nije ni bilo upravo jer su radili zajedno.

1 od 5

O Stepincu prije slikanja murala, priznaju učenici, nisu puno znali. »Tek smo kroz proces stvaranja murala upoznali likove koje smo slikali. Stepinac nas je i inspirirao za poboljšanje cijeloga murala«, rekla je Nika. Stepinčev crveni kardinalski solideo inspirirao ih je naime da mural obogate crvenim elementima, ujedno znakovima mučeništva. Stepinčevo je svjedočanstvo, nadovezao se Borna, »neispričana priča« koja bi trebala zanimati mlade ljude. »Mladi bi trebali puno više znati o Stepincu jer je on, njegov život i djelo dio hrvatske povijesti i kulture.« Posebno ga se, kada je proučavao lik i djelo bl. Stepinca, dojmila Stepinčeva čvrsta vjera u Boga i njegova jaka povezanost s Crkvom u teškom političkom i društvenom vremenu komunizma. No gledajući mural, učenici ipak ne mogu ostati ravnodušni i ne zapitati se što kriju životi onih koje su slikali. »Stepinac je svetac modernijega doba i samim time me privlači da više istražim i doznam o njegovu životu«, rekao je Bruno, koji rado gleda i dokumentarne filmove o blaženiku.

Stepinac je, složio se vjeroučitelj Jurinčić, živ među hrvatskim narodom, a njegova »budućnost« u svijesti hrvatskoga društva ovisi i o vjeri i odanosti Crkvi i hrvatstvu vjernika. No dodaje da ipak ostaje dojam da Stepinac treba više živjeti među mladima. »Stepinac je paradigma pitanja vjere, njezine stigmatizacije. On je primjer čvrstoće i odlučnosti ne ostaviti svoju vjeru, što u današnje vrijeme može biti dosta teško. Posebice u mladih koji su ‘nestabilni’ u vjeri pa i njima Stepinac može biti uzor koji se nije odrekao svoje vjere ni Boga.«

Svojom ostavštinom i duhovnom prisutnošću bl. Stepinac živi i među učenicima i djelatnicima škole koja novi njegovo ime, a smještena je u zagrebačkom naselju Vrbani. Alojzije Stepinac svojim je radom, hrabrošću i strpljivošću poseban uzor onima koji borave u školi. Kako su za Glas Koncila rekli iz škole, Stepinac im u nasljedstvo ostavlja svjedočanstvo i primjer kako nositi ljubav na životnim putovima. Čudno bi bilo da škola koja nosi blaženikovo ime ne proslavlja njegov spomendan. Proslava je, čini se, itekako bogata. Stepinčevo se proslavlja već od prvih školskih sati kada učenici čestitari obilaze razrede i čestitaju Stepinčevo citirajući blaženikov životopis ili intervju.

Na satovima vjeronauka učenici izrađuju stripove, pišu pjesme i priče, izrađuju slikovnice, plakate o životu i djelu blaženika. Stepinca upoznaju i kroz školsku himnu »Lojzeki« te edukativno-društvenu igru »Alojzije Stepinac – Upoznaj ga«. Među učiteljima vjeronauka posebno živi želja da Stepinac postane svetac pa u veljači na satovima vjeronauka s učenicima mole molitvu za njegovo proglašenje svetim. Naglasak se u školskom životu stavlja na Stepinca koji rado prašta nanesenu mu nepravdu i spremno priskače u pomoć, a promiče se i njegovo javno djelovanje te se podiže svijest učenika o odgovornu ponašanju prema sebi i drugima, dakako, po Stepinčevu uzoru.

Stepinčevo ime s ponosom od 1991. nosi i osnovna škola smještena u srcu krašićkoga kraja, u Dolini kardinala. Stepinčeva škola, u njegovu Krašiću, redovito slavi spomendane rođenja i smrti blaženoga Alojzija Stepinca. Svake godine učenici i djelatnici na dan blaženikove smrti 10. veljače sudjeluju na euharistijskom slavlju u župnoj crkvi Presvetoga Trojstva u Krašiću, a župnik uz propovijed u spomen na blaženoga Stepinca učenike daruje bombonima, baš onako kako je blaženik i sam činio.

Osim na Stepinčevo, krašićka osnovna škola povezanost s blaženikom posebno živi i na spomendan njegova rođenja 8. svibnja, što je ujedno Dan škole. Osim sudjelovanja na misnom slavlju, svečana proslava uključuje i prodajnu izložbu proizvoda školske zadruge na krašićkom trgu, među kojima se posebno ističu tradicionalni krašićki motivi kardinala Stepinca i župne crkve u keramici. Tiska se i prigodni školski list »Lojzek« koji osim školskih tema redovito sadrži tekstove o baštini krašićkoga kraja i kardinalu Stepincu.

U svakodnevnim školskim aktivnostima učenici pomažu jedni drugima nastojeći, slično kao Stepinac, živjeti vjeru i iz nje crpiti snagu za život i rad, a u tom istom duhu škola pod Stepinčevim okriljem nastoji djecu poticati i prenositi im ljubav i poštovanje prema svakomu čovjeku.