Prvoga dana proljeća, 21. ožujka, slavi se Međunarodni dan šuma. Ujedinjeni narodi uspostavili su ga kako bi upozorili na veliku važnost svih vrsta šuma i drveća. Naime, šume su zelena infrastruktura jer zbog svojih općekorisnih funkcija imaju jednu od ključnih uloga u ekosustavu. Šume proizvode kisik i upijaju ugljikov dioksid, pročišćavaju vodu i reguliraju vodni režim, stvaraju tlo i čuvaju ga od erozije, izvor su materijala za drvnu i farmaceutsku industriju, biomase za obnovljivu energiju, graditeljstvo, ali i hrane, a uz to su i stanište brojnim biljnim i životinjskim vrstama. One su dom za oko 80 posto svjetske kopnene biološke raznolikosti, s više od 60 tisuća vrsta drveća.

O šumama izravno ovisi oko 1,6 milijarda ljudi koji u njima nalaze hranu, sklonište, energiju, lijekove i prihod. Unatoč njihovoj važnosti za cjelokupni život na Zemlji, godišnje svijet gubi 10 milijuna hektara šuma, što je veličina Islanda. Ove je godine tema Međunarodnoga dana šuma »Šume i održiva proizvodnja i potrošnja«. U svojoj poruci za ovogodišnji Međunarodni dan šuma glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres istaknuo je da su obveze vezane uz zaustavljanje deforestacije jasne i da se u nekim područjima ona usporava, ali godišnje čovječanstvo ipak degradira i uništi 10 milijuna hektara te je bitno na globalnoj razini implementirati Deklaraciju o korištenju šuma i zemljišta. Vrijeme je za opipljive i vjerodostojne akcije, što znači okončanje neodrživih obrazaca potrošnje i proizvodnje koji ugrožavaju šume, kao i pružanje potpore za održivo gospodarenje šumama državama i narodima kojima je to potrebno, zaključio je Guterres.

Dok čovjek pije vodu, zapisuje nešto na papiru, uzima lijek za temperaturu ili gradi kuću, ne povezuje uvijek to sa šumama. Upravo je održivo gospodarenje šumama ključno za borbu protiv klimatskih promjena i pridonosi napretku i dobrobiti ovoga i sljedećih naraštaja, na što je upozoreno uz ovogodišnji Međunarodni dan šuma

Deklaraciju o korištenju šuma i zemljišta u studenom prošle godine svjetski su čelnici potpisali u Glasgowu na 26. sastanku stranaka Konvencije UN-a o klimatskim promjenama (COP26), čime su se obvezali da će do 2030. zaustaviti i preokrenuti trendove u krčenju šuma i degradaciji tla. Taj dokument podupro je i Brazil, čiji se predsjednik Jair Bolsonaro više nagnuo potpori dodatnomu krčenju Amazone i kršenju prava domorodačkih naroda koji je nastavaju, a u korist rudarskih kompanija, nego u zaštiti okoliša. Ulagači pak koji upravljaju imovinom vrijednom oko 8700 milijardi dolara obvezali su se da će do 2025. prestati ulagati u aktivnosti povezane s krčenjem šuma poput uzgoja goveda, proizvodnje palmina ulja, soje i pulpe. Šume su zapravo previše dragocjene da bi ih se izgubilo.

Dok čovjek pije vodu, zapisuje nešto na papiru, uzima lijek za temperaturu ili gradi kuću, ne povezuje uvijek to sa šumama. Upravo je održivo gospodarenje šumama ključno za borbu protiv klimatskih promjena i pridonosi napretku i dobrobiti ovoga i sljedećih naraštaja. Šume također imaju ključnu ulogu u smanjivanju siromaštva i postizanju ciljeva održivoga razvoja. Stoga treba trošiti i proizvoditi drvo na ekološki prihvatljiviji način za planet i njegove stanovnike te zaštititi taj lako obnovljiv resurs održivim gospodarenjem šumama.

Šume generiraju posao za najmanje 33 milijuna ljudi, a proizvodima iz šume koriste se milijarde. Tako se procjenjuje da više od polovice svjetske ekonomske proizvodnje ovisi o uslugama ekosustava, uključujući one koje pružaju šume, a više od polovice svjetske populacije upotrebljava nedrvne proizvode za osiguranje sredstava za život. Održivo gospodarenje šumama može pridonijeti prelasku na ekonomiju temeljenu na obnovljivim materijalima koji se mogu ponovno upotrijebiti i reciklirati.

Drvo se može upotrijebiti za različite svrhe, s manjim utjecajima na okoliš od mnogih alternativnih materijala, a jednom upotrijebljeno drvo može se ponovno upotrijebiti i reciklirati, čime mu se produžuje životni vijek i dodatno smanjuje potrošnja resursa. Proširenjem upotrebe šumskih proizvoda pridonosi se ugljičnoj neutralnosti. Znanost i inovacije zaslužni su za nove proizvode od drva, uključujući tekstil, hranu, građevinske materijale, kozmetiku, biokemikalije, bioplastiku i lijekove. Zamjena manje održivih materijala obnovljivim drvom i proizvodima na bazi drva može smanjiti ugljični otisak.

Drvo iz šuma kojima se održivo gospodari važan je materijal za ozelenjavanje gradova. Naime, građevinski sektor odgovoran je za gotovo 40 posto globalnih emisija stakleničkih plinova zbog potrošnje energije. Inovacije omogućuju uporabu više drva u visokim zgradama i drugoj infrastrukturi i tako pridonose ozelenjavanju gradova jer, osim što drvo pohranjuje ugljik, za proizvodnju traži manje energije od mnogih drugih građevinskih materijala i uz to pruža dobru izolaciju. Stoga, uz poskupljenje fosilnih goriva, obnovljivi izvori, a posebice drvo ako dolazi iz šume kojom se gospodari na održiv način, postaju poželjna alternativa.

U skladu s ovogodišnjom temom Međunarodnoga dana šuma »Šume i održiva proizvodnja i potrošnja« trebalo bi odabirati proizvode od drva iz legalnih i održivih izvora. Svi ljudi kao potrošači mogu pridonijeti održivomu gospodarenju šumama odabirom proizvoda od drva koji posjeduju oznaku ili certifikat koji potvrđuje da potječu iz zakonitih i održivih izvora. A uz to nije naodmet i posaditi koje drvo!

ŠUMSKO BLAGO
Kad čovjek bolje promisli…
Šume imaju ključnu ulogu u životima ljudi koju mnogi i ne prepoznaju, a ovo su neke od tajna koje dobro skrivaju:
1. Supermarketi – Više od povremene jabuke ili naranče koju uberemo s drveta, šume su prave tržnice hrane. Gotovo 50 posto voća koje jedemo dolazi s drveća, da ne spominjemo orašaste plodove i začine koje također dobivamo iz tih svojevrsnih košara s hranom.
2. Životno osiguranje – Neke se zajednice gotovo isključivo oslanjaju na šume kao izvore hrane. Oko 40 posto ekstremno siromašnih u ruralnim područjima (oko 250 milijuna ljudi) živi u šumama i savanama te su za te zajednice šume i drveće osiguranje od gladi.
3. Vodene fontane – Šume osiguravaju velik dio pitke vode za više od trećinu najvećih svjetskih gradova, kao što su New York i Mumbai. Mnogi potoci i rijeke izviru iz šuma, a drveće služi kao filtar te nam tako osigurava čistu vodu koja je nužna za život.
4. Energija – Oko trećine svjetskoga stanovništva rabi drvo kao izvor energije za kuhanje, zagrijavanje vode i grijanje. Drvo iz šuma opskrbljuje oko 40 posto globalne obnovljive energije – toliko koliko osiguravaju Sunčeva i vodna energija i energija vjetra zajedno. Stabla će ponovno izrasti, ali ipak moramo staviti veći naglasak na održivo gospodarenje tim resursima kako bismo naše šume zaštitili od degradacije.
5. Superheroj – Možda izgledaju neprimjetno, ali šume i drveće su superheroji u borbi protiv klimatskih promjena. U gradovima prirodno hlade i pročišćavaju zrak, štite ljudsko zdravlje jer pružaju mjesto za povlačenje i opuštanje. Šume također čuvaju zemljišta od degradacije i čuvaju biološku raznolikost osiguravajući biljnim i životinjskim vrstama stanište.
6. Ponori ugljika – Šume djeluju kao ponori ugljika, upijajući ekvivalent otprilike 2 milijarde tona ugljikova dioksida godišnje. Međutim, krčenjem šuma gubimo tu njihovu funkciju. Kada se stabla posijeku, otpuštaju ugljikov dioksid natrag u atmosferu te je stoga krčenje šuma drugi vodeći uzrok klimatskih promjena nakon sagorijevanja fosilnih goriva. Na to otpada gotovo 20 posto svih emisija stakleničkih plinova, što je više od toga koliko dolazi iz cjelokupnoga prometnoga sektora u svijetu.