Hrvatska je po zalihama vode prva u Europskoj uniji, a njezini građani u prosjeku troše 140 – 160 litara pitke vode na dan po osobi. Tako se za piće i kuhanje potroši između 3 i 6 litara, za pranje posuđa 4 do 8, za čišćenje stana 5 do 10, pranje rublja 20 do 40, kupanje i tuširanje 30 do 50, tjelesnu higijenu bez kupanja 10 – 15, a za ispiranje WC-a 20 do 40 litara.

Iako bez nje nema života, voda je ograničen resurs koji je nejednako raspodijeljen, kako teritorijalno tako i vremenski. Ponekad je negdje ima previše, toliko da uzrokuje razarajuće poplave, a onda je opet u nekom drugom razdoblju na istom mjestu toliko nedostaje da izostanak padalina izaziva katastrofalne suše. Unatoč tomu što čovječanstvo živi na »vodenom planetu« jer mora i oceani prekrivaju 75 % njegove površine, od ukupne količine vode na zemlji čak je 97,5 % slana voda, a samo 2,5 % slatka voda. Od tih 2,5 % gotovo se 70 % nalazi u ledenjacima i stalnom snježnom pokrovu (koji se sve više otapa), oko 30 % su podzemne vode, a pristupačno je tek 1 % vode. Voda je stoga dragocjen resurs, a Ujedinjeni narodi još su 1993. godine proglasili 22. ožujka Svjetskim danom voda kako bi se skrenula pozornost na to što joj prijeti.

Voda je sve ugroženija zbog (pre)velike potrošnje i posvemašnjega onečišćenja te klimatskih promjena, što su sve posljedice neodrživih praksa, načina na koji se dio čovječanstva odnosi prema Zemlji i svim njezinim stanovnicima. Primjerice, 70 % ukupne svjetske potrošnje vode odnosi se na poljoprivredu, a s druge strane čak trećina ukupne hrane u svijetu se – baca, čime propada i voda utrošena u njezinu proizvodnju, dok milijuni ljudi diljem svijeta i dalje gladuju. I žeđaju, jer 2,1 milijarda ljudi još uvijek nema omogućen pristup zdravstveno ispravnoj vodi u svojim domovima, a posljedica je da više od 700 djece mlađe od pet godina svakoga dana umire od bolesti čiji je uzrok zdravstveno neispravna voda i nedostatak odvodnje. Svaka četvrta osnovna škola u svijetu nije priključena na sustav javne vodoopskrbe te se njihovi učenici koriste zdravstveno nesigurnim izvorima vode ili žeđaju. Danas je oko 4 milijarde ljudi, što je blizu dvije trećine svjetske populacije, izloženo ozbiljnoj nestašici vode tijekom barem jednoga mjeseca u godini, a procjenjuje se da bi do 2030. godine zbog intenzivne nestašice vode oko 700 milijuna ljudi moglo biti raseljeno.

Tema ovogodišnjega Svjetskoga dana voda glasi »Voda za sve – Nemojmo nikoga ostaviti po strani« kako bi se poduprle i osnažile akcije potrebne za ostvarenje šestoga cilja Agende 2030 (UN-ovih Globalnih ciljeva održivoga razvoja) kojim se za sve ljude zahtijeva pristup pitkoj vodi, održivo upravljanje tim životno važnim resursom te osiguranje higijenskih uvjeta. Rezolucijom UN-a 2010. godine pravo na sigurnu i čistu vodu za piće proglašeno je ljudskim pravom bitnim za potpuno uživanje drugih ljudskih prava te je ove godine naglasak stavljen na pristup vodi kao temeljno ljudsko pravo. Tim više što najsiromašniji često usluge vodoopskrbe i odvodnje plaćaju skuplje od imućnih. Susjedna Slovenija prva je država Europske unije koja je u svoj Ustav upisala da je pravo na vodu za piće temeljno ljudsko pravo svakoga građanina. To je učinila u studenom 2016. godine.

Hrvatska je po zalihama vode prva u Europskoj uniji, a njezini građani u prosjeku troše 140 – 160 litara pitke vode na dan po osobi. Tako se za piće i kuhanje potroši između 3 i 6 litara, za pranje posuđa 4 do 8, za čišćenje stana 5 do 10, pranje rublja 20 do 40, kupanje i tuširanje 30 do 50, tjelesnu higijenu bez kupanja 10 – 15, a za ispiranje WC-a 20 do 40 litara. U razvijenim zemljama dnevna potrošnja pitke vode po stanovniku se kreće od 120 do 300 litara, pa je tako u Njemačkoj prosječna potrošnja 130 litara, a u SAD-u su daleko rastrošniji te stanovnici te zemlje troše čak 295 litara vode na dan po osobi. U Hrvatskoj je na sustave javne vodoopskrbe priključeno 94 % građana, a na kanalizaciju je priključeno ipak daleko manje, njih 54 %. Nažalost, ponegdje gubitci u vodovodnoj mreži iznose čak 80 % iako je hrvatski prosjek oko 40 %. Na potrošačku odgovornost poziva i točka 10. Europske povelje o vodi: Voda je zajedničko nasljedstvo i njezinu vrijednost moraju svi poznavati.

SAVJETI
Kako biti odgovoran u potrošnji vode
  1. Bolje se tuširati nego kupati u kadi. Uz ispiranje WC-a, najviše se vode troši na održavanje higijene te se tako za kupanje u kadi potroši 130 – 160 litara vode, a za tuširanje 30 – 50 litara.
  2. Vodu iz slavina puštati u slabijem mlazu. Ugradnjom perlatora na slavinu može se uštedjeti i do 70 % vode te će se investicija isplatiti za nekoliko mjeseci. Također je bolje imati slavinu s jednom ručkom umjesto dvije, jer dok se miješanjem postigne željena temperatura, dosta vode istekne nepotrebno.
  3. Bolji je vodokotlić s dvojnim ispustom vode zato što vodokotlići obično troše 9 litara za jedno ispiranje, a ugradnjom onoga s dvojnim ispustom (mlazom većega i manjega kapaciteta) to se može smanjiti na 5-6 litara po ispiranju.
  4. Zatvarati slavinu za vrijeme pranja zubi zato što će zubi od paste biti isprani i sa 2 dcl vode natočene u čašu pa ne trebaju nepotrebno isteći litre dok ih se četka.
  5. Automobile je bolje prati u automatiziranim praonicama zato što se više vode potroši ručnim pranjem.
  6. Ljeti bocu s vodom držati u hladnjaku.
  7. Voda kojom je ispirano povrće može se iskoristi za zalijevanje cvijeća, isto kao i prikupljena kišnica za zalijevanje travnjaka ili vrta.
Papina poruka naraštajima da vole bogatstva Zemlje
U poruci za ovogodišnji Svjetski dan vodā papa Franjo ponovno je upozorio da je pristup tomu dobru temeljno ljudsko pravo koje treba poštovati zato što je ono prijeko potrebno za život i dostojanstvo osobe. Suhoća se planeta širi na nova područja – primijetio je Sveti Otac – a pučanstvo tih krajeva sve više trpi zbog nedostatka izvora pitke vode. Ne ostaviti nikoga po strani znači zauzeti se da se ukloni ta nepravda – napomenuo je Papa te objasnio: »Bitan je zajednički rad kako bi se iskorijenilo to zlo koje pogađa brojnu našu braću i sestre. Potrebno je ujediniti napore u traženju općega dobra, gledajući u drugoj osobi konkretno lice. Samo će kroz takvo nastojanje primijenjene mjere imati okus susreta i sposobnost za odgovor na nepravdu koju valja ukloniti.« Ne ostaviti nikoga po strani – dodao je Papa – »znači također biti svjestan da treba odgovoriti konkretnim djelima; ne samo održavanjem ili poboljšavanjem vodnih struktura, nego i ulažući u budućnost, poučavajući nove naraštaje koristiti se vodom i brinuti se o njoj«. Novi su naraštaji – zajedno sa svim stanovnicima planeta – pozvani vrjednovati i štititi to dobro. To je zadaća koja – prema Papinim riječima – započinje sviješću o osobama koje podnose neizbježne posljedice klimatskih promjena, kao i o svima koji su žrtve jednoga ili više oblika iskorištavanja i zagađivanja vodā. Taj će odgojni izazov oblikovati novo viđenje toga dobra, formirajući naraštaje koji cijene i vole bogatstva Zemlje – napisao je Papa.
»Svi smo stvaraoci budućnosti, a međunarodna zajednica već ulaže u sutrašnjicu našega planeta. Potrebno je stoga razviti planove financiranja, kao i dalekosežne vodne projekte. Takva će odlučnost pomoći u nadvladavanju viđenja o pretvaranju vode u jednostavnu robu, koje je regulirano isključivo zakonima trgovine«, prenio je Papinu poruku Vatican News.

IZVORPrilika 147/2019.
Prethodni članakNAZIVI BRAT I SESTRA U BIBLIJI Tko su Isusova braća i sestre?
Sljedeći članakIZ DUHOVNOGA DNEVNIKA KATOLIČKE VJERNICE: SVETIM TRODNEVLJEM DO USKRSA »Srce moje nema sna…«