Za 57. Svjetski dan mira, koji se slavi na Novu godinu, papa Franjo govorio je o umjetnoj inteligenciji i o tome kakve sve posljedice ona sa sobom nosi. U novije se vrijeme sve više govori o umjetnoj inteligenciji (engl. »artifical intelligence«, AI) koju Europski parlament opisuje kao sposobnost nekoga uređaja da oponaša ljudske aktivnosti poput planiranja, zaključivanja, učenja i kreativnosti (premda se s posljednjim zaključkom svi ne slažemo). »Neke tehnologije umjetne inteligencije prisutne su već više od 50 godina, ali napredak u računalnoj snazi, dostupnost goleme količine podataka i novi algoritmi posljednjih su godina doveli do velikih otkrića u području umjetne inteligencije. Umjetna inteligencija smatra se ključnom za digitalnu transformaciju društva i postala je prioritet EU-a«, tvrde iz Europskoga parlamenta. Umjetna inteligencija danas može »stvarati« nova umjetnička djela, to jest »izobličiti« postojeće fotografije i videozapise te preoblikovati virtualni svijet na neograničen broj načina, no pitanje tobožnje »kreativnosti« i dalje je više nego otvoreno.
Zato nas papa Franjo podsjeća: »U opsesivnoj želji da kontroliramo sve riskiramo gubitak kontrole nad sobom. U potrazi za apsolutnom slobodom riskiramo upadanje u spiralu tehnološke diktature.«
Zbog svih prijepora koje povezujemo s razvojem i još više upotrebom umjetne inteligencija papa Franjo u svojoj poruci »Umjetna inteligencija i mir« otvoreno govori o uporabi umjetne inteligencije u pozitivne, ali i u negativne svrhe. Pozitivnu stranu umjetne inteligencije Sveti Otac vidi u pomoći u poboljšavanju životnih uvjeta ljudi, u unaprjeđenju medicinskih instrumenata, u olakšavanju obavljanja nekih teških fizičkih poslova te u nekim sličnim mogućnostima poboljšanja kvalitete života čovječanstvu. S druge strane Papa otvoreno izražava bojazan zbog upotrebe umjetne inteligencije u ratovima, u širenju dezinformacija, u destabilizaciji demokratski izabranih vlasti, pa čak i u pripremi terorističkih napada. Kada pak govori o »ludilu rata«, Sveti Otac ističe veliku zabrinutost za mogućnost da i ljudsko srce, izloženo takvu zlu, postane »umjetno«. Ako umjetna inteligencija povećava nejednakost i sukobe, ne može se smatrati pravim napretkom, zaključuje papa Franjo, kako prenosi Vatican News.
Mir koji priželjkuje Sveti Otac može proizaći iz svijeta u kojem tehnološki napredak pridonosi boljemu poretku ljudskoga društva, kao i promicanju boljega čovjeka i svijeta u kojem živi. A do takvoga se mira može doći samo odgojem – u koji je uključeno i ono što bismo suvremenim rječnikom nazvali medijskom pismenošću – pa je pozvao sve korisnike medija, a posebno mlade, da razvijaju kritičko razmišljanje, posebno kad rabe i dijele medijske sadržaje na društvenim mrežama i na internetu. Istodobno je vlade i sve koji donose zakone na globalnoj razini pozvao na donošenje smjernica i pravila za upotrebu umjetne inteligencije kako bi njezina moć bila ograničena, posebno ako »padne u pogrješne ruke«. Konačno, papa Franjo uputio je poziv da brzi razvoj umjetne inteligencije smanji već ionako velike nejednakosti i nepravde među ljudima i narodima te da pridonese prestanku ratova i sukoba i ublažavanju patnji koje pogađaju brojne obitelji.
Kad govorimo o tehnologiji, kao da istodobno govorimo o mladima, jer ipak su mladi oni koji se tehnologijom najviše koriste. Ovaj smo put razgovarali s Tihanom Galić, studenticom biologije na PMF-u u Splitu, koja nam je govorila o tome kako joj tehnologija pomaže u vjerskom životu te što misli o umjetnoj inteligenciji i sve većem napretku tehnologije. Tihana nam je rekla da je svoje srednjoškolske godine provela kao članica Frame Posušje, a kasnije i kao voditeljica medijske sekcije. Kaže nam da su u radijskim emisijama i objavljivanjem članaka na mrežnoj stranici Frame obrađivali razne vjerske teme. Uz biblijske teme te tekstove iz Katekizma pronalazile su se i teme iz svakodnevnoga života u kojima su »framaši« iznosili svoja razmišljanja. Tihanina najdraža zadaća bila je uzeti određeni citat iz Biblije i dovesti ga u odnos sa životom mladih u današnjem dobu. Kaže nam da su na taj način preko medija i uz pomoć tehnologije mladi svaki dan dobivali dozu duhovnosti. Dodaje i to da umjetna inteligencija nije utjecala na njihov rad, ali bi u budućnosti mogla biti korisna za provjeravanje objektivnih činjenica. Ali i to ovisi o čovjeku. Zato Tihana kaže da su, pišući članke, članovi medijske sekcije učili stavljati svoje misli na papir i oblikovati ih u poruku koju žele prenijeti dalje, a upotreba umjetne inteligencije u tom bi procesu oduzela dašak posebnosti i kreativnosti koju svaka osoba daruje u svojem djelovanju.»Tehnologija je samo još jedan alat, a ne svrha«, rečenica je koja nam poručuje da je tehnologija bitan dio našega života, ali ni u kojem slučaju nije sve – ona je samo sredstvo koje nam olakšava život u suvremeno doba. U njoj je važno prepoznati ono što nam koristi i pomaže u svakidašnjici, ali pritom moramo pripaziti da ne postane središte našega svijeta, da ne nadraste međuljudske odnose i da tako ne postane »veća« od nas. Tehnološka čuda itekako su vrijedna, ali važno je biti svjestan njihovih dobrih i loših strana te im ne dopustiti da upravljaju nama, našim životima i odnosima jer čovjek je čovjeku ipak najvažniji. Osim u trenutačnom blagdanskom razdoblju svakoga je dana važno stvarno »osjetiti« drugoga jer ipak je najveća vrijednost biti u prisutnosti bliskih ljudi. Zato u novu godinu uđimo s idejom kako nam je suživot s drugim ljudima smisao i »svrha«, a tehnologija samo koristan »alat«.
Zastanemo li na trenutak i promislimo kako je svijet u kojem živimo izgledao prije desetak godina i kako izgleda danas, zasigurno ćemo zaključiti da se mnogo toga promijenilo. Brojni su činitelji utjecali na te promjene, a jedan od njih je i tehnologija.
Napredak tehnologije nezaustavljiv je i ona je prodrla u sve sfere našega života. Zbog toga je došlo i do promjena u našim društvenim navikama: drugačije primamo i obrađujemo informacije, račune sve više plaćamo »na daljinu« bez čekanja u redovima, razne vještine učimo uz pomoć videozapisa, lakše stupamo u kontakt s drugima itd.
Stoga je nedvojbeno da nam tehnologija olakšava život, no često ju se optužuje i da ometa san, slabi pamćenje, otežava koncentraciju i potiče ovisnost. Velika se zabrinutost javlja i u pogledu kršenja ljudskih prava, a najčešće se to odnosi na pravo na privatnost podataka. Teško je dakle reći koja će strana prevagnuti jer postoji mnoštvo i dobrih i loših strana. Ipak, važno je imati na umu da se tehnologija nužno veže uz čovjeka. Čovjek je stvorio tehnologiju i on njome upravlja. Zato ne treba suditi tehnologiji samoj po sebi jer ona ne čini ništa dobro, kao ni ništa loše – uvijek je riječ o načinima njezine upotrebe. Zato se tehnologijom treba koristiti razborito i u korisne svrhe. Pritom se možemo osvrnuti i na odnos tehnologije i vjere. Tehnologija nam, primjerice, može znatno olakšati širenje vjere, na koje nas upućuje Markovo evanđelje: »Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje svemu stvorenju« (Mk 16, 15). Čitanje Biblije preko interneta, vjerski portali te praćenje vjerski orijentiranih profila na društvenim mrežama samo su neki od mnogobrojnih primjera.
Zaključno, Bog nas je stvorio na svoju sliku da budemo gospodari svoj zemlji i da njome mudro upravljamo (Post 1, 26). Stoga smo pozvani na odgovornost kako bismo se mi dobro koristili tehnologijom i njome upravljali, a ne ona nama.
Priredili: A. Bukovac, V. Lukačin, I. Moslavac, I. Tomić
