Pandemija, odnosno širenje koronavirusa po cijelom svijetu, na svjetlo dana izvukla je i sveticu imena Korona, već gotovo zaboravljenu mučenicu iz 2. stoljeća. »Oživjela« je iznova ta svetica u Njemačkoj i Austriji, gdje ju se u nekim krajevima još štuje i gdje postoji gradić njezina imena: St. Corona am Wechsel. Otkrili su i to da je upravo ona zaštitnica od zaraznih bolesti te pozvali ljude da joj se mole.
O stvarnom životu te svetice zna se vrlo malo, tek da je rođena oko 160. godine na području današnjega Egipta i da se rano udala za rimskoga vojnika Viktora iz Siene. Ne želeći se odreći vjere u Krista – u dobi od samo 17 godina – skupa s mužem je mučenički dala život za vjeru. Zajedno su i proglašeni svetima, blagdan im je 14. svibnja, a zbog okrutnoga načina na koji je skončala, Koronu se štovalo kao zaštitnicu mesara i drvosječa.
Koji su počeli odmah moliti (ne čekajući »otkriće« sv. Korone), utekli su se sv. Roku, naširoko znanomu zaštitniku od kuge i ostalih zaraznih bolesti. Taj je svetac, rođen 1295. na jugu Francuske, cijeli život posvetio bolesnicima, postavši popularan posvud, pa i u Hrvatskoj. U liječenju bližnjih od kuge bio je toliko revan i neustrašiv da se i sam zarazio od te smrtonosne bolesti. Zbog toga su ga građani Piacenze prognali iz grada, jer je postao zarazan. Sklonio se u šumu uzdajući se u Boga, a lijepa predaja zbori da mu je pas svaki dan donosio komad kruha. I tako sve dok nije ozdravio! Potom se vratio u grad, ali ga više prepoznali, pa su svojega dobrotvora i liječnika – opet potjerali! Tako je Rok svoju svetost, sličnost s Kristom, dokazao upravo patnjom, križem koji je nosio, istodobno pomažući drugima…
Blagdan mu je 16. kolovoza, a na kipovima i slikama brojnih oltara prepoznat ćete ga po rani na nozi i dobrom psiću uz njegovu nogu!
Uz svetce »specijaliste za epidemiju«, uvijek postoji i svetac »specijalist« za pojedini narod, kojega se štuje kao zaštitnika domovine. Za nas Hrvate to je sv. Josip, koji je bio i zemaljski zaštitnik Maloga Isusa, čovjeka i Boga!
Za zaštitnika hrvatske domovine naš narod proglasio ga je odlukom Hrvatskoga sabora davne 1687. godine, a na poticaj zagrebačkoga biskupa Martina Borkovića. Kako i 1. svibnja ima svoj blagdan Josipa Radnika, tako brzo zajedno obiteljski sklopite ruke pa i njemu izmolite koju molitvicu da što prije prođe i nestane ta grozna korona! (-c)