Vranac, Kali, Spilinski rat, Dolac, Knežinske laze, Mrki rat, Bobovišće i Bad predijeli su Vele Luke. Na Badu je g. 1886. izgrađena četvrtasta kamena crkva Gospe od Zdravlja s četvrtastom sakristijom na njezinu začelju. Izgrađena je od pravilno tesanih blokova kamena koji je izvađen u kamenolomu otočića Vrnika nedaleko od grada Korčule. Kapela je zavjetna crkvica protiv kuge koja je harala u to vrijeme otokom.
Na plošnom pročelju s nekoliko stuba uzdignut je ulaz s profiliranim dovratnicima iznad kojih je izveden trokutasti otvoreni nadvratak u čijem se središtu nalazi reljef Bogorodice. Pročelje završava trostrukom preslicom ispod koje se nalazi osmolisna kamena rozeta. Na ravnim bočnim zidovima i apsidi probijeni su uski visoki prozori obloga završnoga luka. Bočni ulazi u kapelu nalaze se s obiju strana, a na južnoj je i ulaz u sakristiju. Ožbukana unutrašnjost ima visok bačvast strop.
Glavni klasicistički oltar izrađen je od kamena i mramora sa stupovima koji podržavaju trokutasti zabat. Rimski majstor Ferdinand Monacceli izradio je g. 1888. oltarnu sliku Marijina prikazanja u hramu (Gospa od Zdravlja). U crkvi su dva oltara postavljena na bočne zidove. Na sjevernom zidu neogotički je oltar sv. Franje, a na južnom neobarokni kameni oltar sa slikom Gospe od Ružarija. Sliku je naslikao dominikanac iz Splita Vinko Draganja (1856. – 1926.). Njegove su slike postavljene u galeriji slika splitskoga samostana sv. Katarine Aleksandrijske. Drveno pjevalište uzdiže se iznad zapadnoga ulaza u kapelu.
Zaslužnomu domoljubu i Velolučaninu (reg. Lučaninu) don Ivanu Orebu (1915. – 1988.) domaća umjetnica Anka Prižmić izradila je brončanu bistu koja je postavljena zajedno sa spomenpločom u zidnu nišu. Ista je umjetnica izradila brončani reljef s prikazom oplakivanja Krista (Pieta) koji se nalazi u perivoju iza crkve. Misa je na blagdan 21. studenoga.
