ZAČUĐUJUĆE IZDVOJENO MIŠLJENJE USTAVNOGA SUDA Pokušaj instrumentaliziranja Crkve

Snimio: B. Čović

S obzirom na dosadašnja iskustva kad je trebalo preispitati odluke vlasti, bilo je očekivano nedavno objavljeno Rješenje Ustavnoga suda Republike Hrvatske da ne će pokrenuti postupak ocjene suglasnosti s Ustavom odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske o »nužnoj epidemiološkoj mjeri« da bez obzira na veličinu crkve na misnim slavljima i drugim obredima može sudjelovati najviše 25 osoba. Ako su stajališta u Rješenju u kojem se ne dovode u pitanje Vladine mjere bila očekivana, iznenađujuća su i veoma dragocjena za raspravu izdvojena mišljenja sudaca koji se nisu složili s tankom većinom. U tim mišljenjima nalazi se rasadište razloga koji idu u prilog želji mnogih da se broj vjernika na misama prilagodi veličini crkve, a ne proizvoljnoj brojci 25. Ta mišljenja sadrže i vrijedna stajališta koja promiču potpunu zaštitu i promicanje vjerskih sloboda.

Izdvojeno mišljenje koje odudara

Među izdvojenim mišljenjima pozornost zaslužuje još jedno koje odudara. To je mišljenje predsjednika Ustavnoga suda kojim se u potpunosti podupire Rješenje suda i još ga se ojačava dodatnim razlozima među kojima se nalazi odlomak nazvan »Osvrt na doprinos Katoličke Crkve i vjernika suzbijanju zarazne bolesti Covid 19«. Čudi da se u mišljenju predsjednika Suda tjera voda na svoj mlin citiranjem crkvenih autoriteta, od pape Franje preko Komisije »Iustitia et pax« do zagrebačkoga nadbiskupa. No njihove riječi, koje su čak preuzimane i iz dnevnoga tiska (papa Franjo), odnose se na razdoblje prije 18. prosinca 2020., kojim je datirana Odluka Stožera civilne zaštite na koju se Rješenje suda i odnosi, što bi moglo značiti da se ciljalo manipulirati Crkvom.

Neki bi čak na temelju izdvojenoga mišljenja predsjednika Ustavnoga suda mogli steći potpuno pogrješan dojam da je Katolička Crkva donijela ograničenje od 25 osoba, a ne da je Crkva ostala zatečena tim mjerama, a mnogi vjernici uskraćeni za svoja prava.

Neki bi čak na temelju toga izdvojenoga mišljenja mogli steći potpuno pogrješan dojam da je Katolička Crkva donijela ograničenje od 25 osoba, a ne da je Crkva ostala zatečena tim mjerama, a mnogi vjernici uskraćeni za svoja prava.

Što je kardinal Bozanić stvarno rekao o diskriminirajućoj odredbi

Ako se baš željelo vjerodostojno prikazati što crkveni predstavnici misle o donesenoj mjeri, nije se moglo zaobići stajalište koje je u pismu nadbiskupijskoj obitelji Crkve zagrebačke o odredbama, mjerama i preporukama za Božić i božićne blagdane, koje nosi nadnevak 19. prosinca, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić napisao u povodu spomenute odluke. Gdje bi se to u sljedećim kardinalovim riječima moglo naći uporište da bi Crkva bespogovorno pristala uz tehničko ograničenje od 25 osoba: »Poznato vam je da sam u svom pismu od 30. studenoga izrazio primjedbe glede tehničkoga rješenja donesenoga u preporuci civilnih vlasti da se u crkvama, bez obzira na njihovu veličinu, može okupiti najviše dvadeset i petero vjernika. (…) I dalje ću nastojati, što sam predlagao i odgovornima, kako bi se zaštitili vjernici od diskriminacije, da se postave i primjenjuju kriteriji koji su jasni, smisleni, lako obrazloživi i provedivi, tako da se štiti zdravlje svakoga čovjeka, osobito najugroženijih, ali da se i ne dopusti pojačavanje napetosti u društvu. I dalje ću pozivati na pozornije razmatranje specifičnosti crkvenih okupljanja i liturgijskih slavlja, na veću osjetljivost prema vjerničkoj stvarnosti, na plodonosni dijalog i dosljednu primjenu kriterija za sve. (…) Već sam podsjetio na slučaj Francuske, a i u brojnim se drugim europskim državama, čak i u njihovim tzv. crvenim zonama, poštuje kriterij veličine crkvenoga prostora, a ne neki tehnički broj koji u sadašnjim nevoljama nekom imaginarnom ipak provodi diskriminaciju.« To je stajalište, međutim, u potpunosti prešućeno. Komu na korist?

IZVORGlas Koncila br. 12/2021.
Prethodni članakPrilika br. 3/2021
Sljedeći članakZAVRŠNICA DRUGOGA SVJETSKOGA RATA I PORAĆE U ŠIBENIKU (3) Primjena neograničenoga revolucionarnoga nasilja