ZANIMLJIVA INICIJATIVA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI Raditi u gradu, živjeti na selu

Foto: Shutterstock
Tom potezu namjera je provesti redistributivnu populacijsku politiku, odnosno razmještaj stanovništva, i ispražnjene prostore staviti u funkciju razvoja. To rade razvijene europske zemlje poput susjedne Austrije i mladima koji se vraćaju na selo daju porezne olakšice.

Mlade obitelji koje ostanu ili se vrate u Dalmatinsku zagoru dobit će od Splitsko-dalmatinske županije nepovratnih oko 100 000 kuna za gradnju ili adaptaciju kuće uz uvjet da ostanu živjeti u ruralnim područjima, piše Dijana Jurasić. Zbog blizine Splita i mora ta bi mjera u općinama koje imaju vrtiće, škole za djecu i liječničku skrb mogla biti privlačna mnogim obiteljima koje mogu raditi u gradu, živjeti na selu, a ljeti biti blizu mora.

Jedinstven projekt u Hrvatskoj

Ako projekt župana Splitsko-dalmatinske županije Blaženka Bobana, koji je u završnoj fazi, uspije vratiti mlade u napuštena sela i općine i time ujednačiti razvoj županije, to će biti primjer i za ostale dijelove Hrvatske da se može provesti razmještaj stanovništva i uravnotežiti razvoj zemlje. Uostalom, to su odavno napravile razvijene zemlje EU-a. Davor Pavić, pročelnik Kabineta župana Bobana, govori da je to jedinstven projekt u Hrvatskoj i da je demografija županu u izbornom programu bila na prvom mjestu. Županov tim, dodaje, još radi na kriterijima za dobivanje nepovratnih od 80 do više od 100 tisuća kuna, ovisno o indeksu razvijenosti neke općine, jer se još rade izračuni. Za desetak dana mogli bi biti poznati kriteriji po kojima će mlade obitelji do 45 godina, piše Dijana Jurasić, moći dobiti novac, a onda slijedi natječaj. Za sada je u proračunu spremno 4 milijuna kuna, ali radi se na tome da se taj iznos poveća za još toliko. Splitsko-dalmatinski župan odlučan je u namjeri da vrati život u zaobilazna područja Dalmacije. »Radimo na poticanjima za mlade obitelji koje se žele vratiti u Zagoru, u napuštena i slabije naseljena područja, a kriterije još brusimo«, kratko kaže župan Boban.

Ne treba zaboraviti privlačnost blizine mora

Demograf prof. dr. Anđelko Akrap ističe da je potez župana veoma dobra mjera i ima velike šanse za uspjeh jer su u Splitsko-dalmatinskoj županiji zbog relativno male udaljenosti moguće dnevne migracije ljudi sa sela prema Splitu, ako rade u njemu, a ne treba zaboraviti ni privlačnost blizine mora. Tom potezu namjera je provesti redistributivnu populacijsku politiku, odnosno razmještaj stanovništva, i ispražnjene prostore staviti u funkciju razvoja. To rade razvijene europske zemlje poput susjedne Austrije i mladima koji se vraćaju na selo daju porezne olakšice – kaže Akrap. Za to bi, smatra, bilo dobro da mlade obitelji za povratak i ostanak u ispražnjenom zaobalju dobiju porezne olakšice i da se pazi da nema zloupotreba, da se poticaji ne iskoriste za gradnju vikendica. Akrap napominje da ne treba zaboraviti da se Split razvio zahvaljujući radnicima iz zaobalja jer je model ubrzane industrijalizacije nakon 2. svjetskoga rata uništio velike prostore u Hrvatskoj i zaobalju Dalmacije. U gradovima su se gradili radnički stanovi, u njima se gomilalo stanovništvo, umjesto da se omogućilo i olakšalo da ljudi rade u velikim gradovima, a žive u svojim općinama.

Iznimni uvjeti za ekološku poljoprivredu
Ekološka proizvodnja hrane širi se i u Hrvatskoj te je broj ekoloških proizvođača u 10 godina udeseterostručen, a ekopovršine porasle su 13 puta, no ipak u potrošnji debelo zaostajemo za prosjekom EU-a. Kako piše Jolanda Rak Šajn sve je veća potražnja za hranom koja je ekološki proizvedena i minimalno prerađena tijekom prerade, odnosno hrane u čijem se uzgoju ne upotrebljavaju zagađivači okoliša, kao što su pesticidi ili tvari s anaboličkim učinkom – komentirao je ovih dana u povodu svjetskoga sajma ekoloških proizvoda u Berlinu potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević. Procjene su da se na hrvatskom tržištu ekoloških proizvoda godišnje »obrne« oko 100 milijuna eura. Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, sada je evidentirano 4877 ekoproizvođača, od kojih 4380 u biljnoj proizvodnji, a pod ekološkom proizvodnjom je 6,46 posto ukupnih poljoprivrednih površina. Hrvatska ima vrlo povoljne agrookolišne uvjete za značajan i kontinuiran razvoj ekološke poljoprivrede, a dodatni potencijalni pokretači razvoja toga tržišta su i etnogastronomska ponuda u turizmu, obilje tradicionalnih lokalnih proizvoda te niz starih sorata i pasmina prihvatljivih za ekološku proizvodnju – kažu u ministarstvu. No bez snažnijega udruživanja proizvođača, stvaranja distribucijskih kanala i, u suradnji s turističkim kapacitetima, kratkih lanaca nabave, porast površina ne prati jednak porast proizvodnje te je i dalje prisutan velik deficit domaćih ekoproizvoda. Proizvodi se, primjerice, previše aronije, a ekološka je proizvodnja povrća na razini statističke pogrješke. »Eko povrće je najteže uzgajati jer traži puno rada. Ekološka zaštitna sredstva su, naime, skupa, a slabija od konvencionalnih. I dok su s jedne strane prinosi manji nego u konvencionalnim povrtnjacima, potrošačima je teško platiti više i ne cijene takve proizvode dovoljno, pa mnogi odustaju od takve proizvodnje«, kaže Tihana Veselić iz OPG-a Veselić, koji je sa svojim ekološkim povrćem ušao i u trgovine »Biovege« i »Kauflanda«.
Katastrofalno upravljanje Marjanom

O Marjanu su mnogi pisali, među ostalim i Sandi Vidulić, upozoravajući na pravi problem. Od osnivanja javne ustanove 20 puta se povećao broj zaposlenih, 20 puta su porasli prihodi za njihove plaće i – osušilo se 20 000 borova. Je li moglo gore?! Danas kada je Marjan u čitavoj Dalmaciji najteže stradao od potkornjaka, može se reći da javna ustanova nije ispunila jednu od zadaća radi koje je osnovana – »osiguranja i sprječavanja od oštećenja ili degradacije zaštićenih dijelova prirode«. Upravo suprotno, šuma, koja je po mišljenju raznih stručnjaka desetljećima zapuštena, propada te nije sigurno hoće li je uspjeti spasiti. Od 2005. do 2011. godine javna ustanova imala je troje zaposlenih, a nakon toga broj zaposlenih raste na 27 ljudi, koji mahom dolaze iz »Parkova i nasada«, splitske komunalne tvrtke koja se do tada brinula o Marjanu. Od 2012. godine djelatnika je sve više te se njihov broj približio brojki 60, a sada ih je 55 jer je nekoliko djelatnika otišlo u mirovinu.

Dvije motorne pile i 17 kompjutora

Na plaće se troši 6 milijuna godišnje i to je oko 80 % ukupnoga proračuna koji Grad Split izdvaja za Marjan.

Danas kada je Marjan u čitavoj Dalmaciji najteže stradao od potkornjaka, može se reći da javna ustanova nije ispunila jednu od zadaća radi koje je osnovana – »osiguranja i sprječavanja od oštećenja ili degradacije zaštićenih dijelova prirode«.

U godišnjem programu za 2018. u opisu opreme kojom ustanova raspolaže stoji da imaju dvije motorne pile, ali zato imaju čak 17 kompjutora! Čovjek koji je od 2005. do ljeta 2018. vodio šumarske poslove na Marjanu, prvo kao voditelj odjela u »Parkovima i nasadima«, poslije kao stručni voditelj u javnoj ustanovi, a od 2014. kao ravnatelj, koji nije htio otvoriti radno mjesto za stručnoga voditelja, jest agronom. Zadnjih godina on se previše nagnuo na stranu promocije umjesto na zaštitu prirodnih vrijednosti, što mu je predbacila Hrvatska agencija za zaštitu okoliša i prirode i tražila da se ispravi godišnji program za 2018. Nerazmjer se vidi u tome da je za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti (osim Botaničkoga vrta) predviđeno 60-ak tisuća kuna, a za promociju park-šume (majice, letci, kalendari, studije, multimedijski sadržaji…) više od 3 milijuna kuna (uglavnom od europskoga novca za projekt »Marjan 2020.«). Iako je struka 2008. godine utvrdila da vrsta potkornjaka koja izjeda Marjan u šumi postoji već godinama, stručni voditelj je u travnju 2018. na sjednici Gradskoga vijeća tvrdio da takvih potkornjaka do sada nije bilo na Marjanu.

IZVORGlas Koncila br. 9/2019.
Prethodni članakKAKO U GREBAŠTICI TURISTIČKI PROCVAT PRATI I ONAJ DUHOVNI »Sljubljenost« ljudi i prirode – ukras grebaškoga kraja
Sljedeći članakKATOLIČKO SJEMENIŠTE U SANKT PETERBURGU PROSLAVILO 25 GODINA S pravoslavcima razmjenjuju studente i igraju nogomet