ZAPOČEO RADNI DIO BISKUPSKE SINODE O MLADIMA I POZIVU Udahnuti mladima viđenje budućnosti ispunjeno radošću evanđelja

Papa je nazočio susretu s mladima koji je organiziralo Generalno tajništvo Biskupske sinode i Kongregacija za katolički odgoj
U radu Sinode sudjeluje 267 sinodskih otaca, 49 »slušača i slušačica«, među kojima su 34 mlade osobe, 23 »stručnjaka« (»periti«) te osam bratskih delegata (pripadnika nekatoličkih kršćanskih konfesija). Hrvatsku biskupsku konferenciju predstavlja šibenski biskup Tomislav Rogić.

Bilo da je riječ o naoko običnim životima mladih ljudi koji su krenuli putom zasnivanja obitelji, svećeništva ili redovništva, bilo o životima koji su prošli kroz jedan od vidova zemaljskoga pakla, delikvencije i zatvora, progonstva, ovisnosti, svima je njima zajednički jedan susret, onaj presudni – susret s Bogom koji je dao smisao i novo usmjerenje životu. Tako bi se mogao svesti na zajednički nazivnik niz svjedočanstava koje su mladi ljudi, uz obilje glazbe i plesa, iznijeli na susretu mladih s papom Franjom i sinodskim otcima kojim je u subotu 6. listopada završio prvi (polu)tjedan XV. općega redovitoga zasjedanja Biskupske sinode na temu »Mladi, vjera i razlučivanje poziva«.

Poziv mladima i Crkvi na dosljednost

Susret je održan u dvorani Pavla VI., organizirali su ga Generalno tajništvo Biskupske sinode i Kongregacija za katolički odgoj, a na njemu je sudjelovalo više od pet i pol tisuća mladih. Završio je simboličkom gestom. Dvoje je mladih Papi predalo pitanja svojih vršnjaka za sinodske otce. Mladić koji je predavao Svetomu Otcu pitanja imao je na desnoj ruci gips, a Papa mu je na gips dao svoj autogram. I po tome će susret, inače bremenit mladenačkim zanosom, ostati zapamćen.

»Potrudimo se u nastojanju da ‘pohodimo budućnost’ te da od ove Sinode iziđe ne samo dokument – koji obično malobrojni čitaju, a mnogi kritiziraju – nego nadasve da iziđu konkretne pastoralne nakane, kadre ostvariti zadaću same Sinode, tj. da se omogući nicanje snova, da se potaknu proroštva i vizije, da se rascvatu nade, potakne pouzdanje, poviju rane, uspostave odnosi, da oživi zora nade, da jedni od drugih uče, da se stvori pozitivni imaginarij koji prosvjetljuje duše, grije srca, rukama vraća snagu te udahnjuje mladima – svima mladima, bez iznimke – viđenje budućnosti ispunjene radošću evanđelja«, poručio je Papa na početku rada Sinode.

A i po Papinoj šali na završetku obraćanja mladima. »Odgovori – to je na njima«, rekao je Sveti Otac pokazavši na prisutne sinodske otce. Ono što je on poručio mladima nazvao je »smjernicama«. Među te smjernice spada poruka mladima da ne budu »penzionirani«, da sebe ne traže u ogledalu, nego: »Pronaći sebe znači činiti, ići i tražiti dobro, istinu i ljepotu. Tu ću pronaći sebe.« Papa je pozvao mlade na dosljednost, izrazivši razumijevanje s njihovom pobunom kad u Crkvi naiđu na nedosljednost, na »Crkvu koja ti čita blaženstva, a potom zapada u najprinčevskiji i najskandalozniji klerikalizam«. Podsjetio je da vladanje, a to vrijedi i za Crkvu i za politiku, znači služenje.

»Ne dajte se porobiti ideološkim kolonizacijama«

»Molim vas, vi, mladi, mladići i djevojke, vi nemate cijenu! Niste roba na prodaju! Molim vas, ne dajte se kupiti, ne dajte se zavesti, ne dajte se porobiti ideološkim kolonizacijama koje nam u glavu stavljaju ideje te na kraju postajemo robovi, ovisnici, neuspjeli u životu. Nemate cijenu. To si uvijek ponavljajte: ‘Ja nisam na prodaju, nemam cijenu. Ja sam slobodan, slobodna.’ Zaljubite se u tu slobodu, nju nam Isus nudi«, rekao je mladima Sveti Otac. Također je poručio mladima da njihov životni put mora biti »konkretan«, te u tom kontekstu rekao: »Ako te mediji, ako te uporaba weba odvodi od konkretnosti, ako te čini ‘tekućim’, odbaci ga!« I naposljetku osvrnuo se na svjedočanstvo jedne djevojke koja je pokazala svoju fotografiju s djedom te je popratio parafrazom nekoga pjesnika: »Sav cvat jednoga stabla dolazi od onoga što je pokopano.« »Uhvatite se za korijenje, ali nemojte tamo ostati. Prihvatite se za korijenje i napredujte kako biste donijeli plod pa ćete i vi drugima postati korijenje. (…) Razgovarajte s djedovima i bakama, razgovarajte sa starijima i to će vas učiniti sretnima«, rekao je Sveti Otac.

Pokazati mladima da su u pravu

Petnaesto redovito zasjedanje Biskupske sinode započelo je s radnim dijelom u srijedu 3. listopada popodne. Gledano proceduralno, veliki je skup započeo uobičajeno. Generalni tajnik Biskupske sinode kardinal Lorenzo Baldisseri iznio je važne podatke o zasjedanju i njegovoj pripravi te uputio u metodologiju rada. Uslijedio je uvodni govor pape Franje, a potom je uvodno izlaganje iznio generalni relator (predavač, izlagač), nadbiskup Brasilije (Brazil) kardinal Sergio da Rocha.

Kardinal Baldisseri je, među ostalim, iznio točne brojke koje se odnose na sudionike Sinode. U radu skupa sudjeluje 267 sinodskih otaca, od kojih 32 »po službi« (bilo da su poglavari, patrijarsi ili veliki nadbiskupi istočnih Crkava »vlastitoga prava«, bilo članovi Rimske kurije), a 182 zahvaljujući izboru, u svojim biskupskim konferencijama, u istočnim Crkvama ili kao predstavnici Unije vrhovnih poglavara. Hrvatsku biskupsku konferenciju na Sinodi predstavlja šibenski biskup Tomislav Rogić. Slijedom Papina imenovanja na Sinodi sudjeluje još 41 (nad)biskup. Osim sinodskih otaca u radu Sinode sudjeluje 49 »slušača i slušačica«, među kojima su 34 mlade osobe, 23 »stručnjaka« (»periti«) te osam bratskih delegata (pripadnika nekatoličkih kršćanskih konfesija).

U svojem je govoru papa Franjo, zahvaljujući svima koji su sudjelovali u pripravi sinodskoga zasjedanja, posebno zahvalio mladima koji su u tom procesu iznijeli svoja razmišljanja i prijedloge. »Zahvaljujem im što su željeli igrati na to da vrijedi osjećati se dijelom Crkve ili ući s njom u dijalog; da vrijedi imati Crkvu kao majku, kao učiteljicu, kao dom, kao obitelj koja je kadra, usprkos ljudskim slabostima i poteškoćama, svijetliti te prenositi Kristovu poruku koja nema zalaza; da se vrijedi uhvatiti za lađu Crkve koja, premda prolazi nesmiljene oluje svijeta, i dalje svima pruža utočište i gostoprimstvo; da vrijedi slušati jedni druge, da vrijedi plivati protiv struje i vezati se za visoke vrjednote: obitelj, vjernost, ljubav, vjeru, žrtvu, služenje, život vječni. Naša je zadaća ovdje na sinodi da ih ne opovrgnemo, štoviše da pokažemo da su u pravu: uistinu je vrijedno, uistinu nije izgubljeno vrijeme«, rekao je Papa.

»Dug slušanja« prema mladima

Sveti je Otac pozvao sudionike sinode da »govore hrabro i s ‘paresijom’, tj. spajajući slobodu, istinu i ljubav«, ali i da slušaju druge. »Hrabrosti govora mora odgovarati poniznost slušanja«, rekao je. Osvrnuo se i na riječ »razlučivanje«. Ono »nije reklamni slogan niti je organizacijska tehnika, a ni moda ovoga pontifikata, nego je unutarnji stav koji je ukorijenjen u činu vjere«. »Razlučivanje je metoda te istodobno cilj koji si postavljamo: ono se zasniva na uvjerenju da je Bog na djelu u povijesti svijeta, u životnim događajima, u osobama koje susrećem i koje mi govore«, rekao je Papa. Izišao je pred sinodske otce s odredbom koju su kasnije, nakon prvih iskustava, mnogi pozdravili. Naime, odredio je da se nakon svakih pet intervenata na generalnim kongregacijama zastane u šutnji, »otprilike tri minute«, kako bi riječi koje su se čule odjeknule u srcu.

Crkva ima »’dug slušanja’ i prema mladima koji se u Crkvi često osjećaju neshvaćeno u svojoj izvornosti te ih se stoga ne prihvaća onakve kakvi uistinu jesu, nekad čak i odbačeno«. »Ova sinoda ima prigodu, zadaću i dužnost biti znakom Crkve koja uistinu sluša, koja dopušta da joj progovore oni koje susreće, da nema uvijek unaprijed pripravljen odgovor. Crkva koja ne sluša pokazuje se zatvorenom za novinu, zatvorenom za Božja iznenađenja te ne će moći biti vjerodostojna, posebno mladima koji će se neizbježno udaljiti umjesto da se približe«, rekao je Papa, iznijevši zacijelo jedan od lajtmotiva Sinode.

»Izići iz predrasuda i stereotipa«

Da bi se moglo istinski slušati, potrebno je »izići iz predrasuda i stereotipa«, kojih, kad je o odnosu među generacijama riječ, ne nedostaje. Papa je spomenuo da je na vazi koja potječe iz Babilonije, iz oko 3000. godine prije Krista, zapisano da je »mladež nemoralna i da mladi nisu kadri očuvati kulturu naroda«. »Drevna je to tradicija nas starih!« rekao je Papa. No nabrojio je i neke od izraza koje rabe mladi kad etiketiraju starije, »zaboravljajući da je ludost željeti uvijek započinjati od nule kao da život započinje sa svakim od njih«. U tom je kontekstu, s obzirom na to da je riječ o skupu na kojem su većina sudionika biskupi, dakle klerici, Papa još jednom pozvao da se »odlučno prevlada zlo klerikalizma«, koji »tumači primljenu službu kao moć koju treba izvršavati, a ne kao besplatno i velikodušno služenje koje valja nuditi«.

»U svijetu u kojem prevladava ideologija ‘self-made man’ (čovjeka koji je sam sebe stvorio, ili koji sam sebe stvara) nema mjesta za prepoznavanje pozitivne naravi ljudskoga postojanja; jednako je tako ako se usvoje fatalistička viđenja koja došaptavaju da je život određen sudbinom ili plod slučaja. (…) Božja nas riječ naprotiv jasno uči da mi možemo i moramo birati i projektirati samo u okviru koji je zadan time da smo prethodno već ‘izabrani’ i ‘pozvani’«, rekao je glavni relator kardinal da Rocha.

I naposljetku, iz susreta među naraštajima može se »roditi nada«, rekao je Papa, pozvavši da se odbaci mentalitet »proroštava nesreće«, da se ne rasipaju snage na »knjiženje neuspjeha i oživljavanje gorčina«, nego da se »pogled zadrži na dobru«. »Potrudimo se dakle u nastojanju da ‘pohodimo budućnost’ te da od ove Sinode iziđe ne samo dokument – koji obično malobrojni čitaju, a mnogi kritiziraju – nego nadasve da iziđu konkretne pastoralne nakane, kadre ostvariti zadaću same Sinode, tj. da se omogući nicanje snova, da se potaknu proroštva i vizije, da se rascvatu nade, potakne pouzdanje, poviju rane, uspostave odnosi, da oživi zora nade, da jedni od drugih uče, da se stvori pozitivni imaginarij koji prosvjetljuje duše, grije srca, rukama vraća snagu te udahnjuje mladima – svima mladima bez iznimke – viđenje budućnosti ispunjene radošću evanđelja«, zaključio je Sveti Otac.

Prije izbora »izabrani« i »pozvani«

Prva velika zadaća glavnoga relatora na zasjedanju Sinode jest sažeti tematiku zasjedanja, tj. predstaviti i protumačiti takozvani »Radni dokument«. Riječ je o temeljnom tekstu na temelju kojega se vode rasprave te služi kao podloga za sastavljanje, u fazama, nakon niza preinaka, rasprava i glasovanja, završnoga dokumenta. Tako je kardinal da Rocha među ostalim, pomoću triju glagola, protumačio tri koraka sinode. U prvom se dijelu ona bavi »prepoznavanjem«, dakle sagledavanjem kompleksnoga stanja, ili brojnih stanja budući da se radi o svjetskom događaju, u kojem mladi danas žive. U drugom će dijelu zasjedanja u središtu biti »tumačenje« događanja, tj. »ulaženje u dubinu« kako bi ih se »čitalo u svjetlu vjere«. Treći će dio biti posvećen »biranju«, tj. iznošenju prijedloga koji mladima otvaraju perspektivu smisla i nade.

Među pojmovima koje je kardinal da Rocha nastojao pojasniti svakako je »poziv«. Dugo se pitanju poziva pristupalo u kontekstu biranja zvanja, posebno svećeničkoga ili redovničkoga. Duh vremena također ne ide na ruku navještaju Crkve. »Čini mi se da treba učiniti epohalni prijelaz koji će zahtijevati obraćenje srca, autentično duhovno razlučivanje te nadasve obnovljenu postavku pastorala u cjelini. U svijetu u kojem prevladava ideologija ‘self-made man’ (čovjeka koji je sam sebe stvorio, ili koji sam sebe stvara) nema mjesta za prepoznavanje pozitivne naravi ljudskoga postojanja; jednako je tako ako se usvoje fatalistička viđenja koja došaptavaju da je život određen sudbinom ili plod slučaja. (…) Božja nas riječ naprotiv jasno uči da mi možemo i moramo birati i projektirati samo u okviru koji je zadan time da smo prethodno već ‘izabrani’ i ‘pozvani’. (…) Nije teško shvatiti koliko je strateški važno za našu Sinodu da s uvjerenjem naglasi pozivno tumačenje ljudskoga postojanja kao takvoga, sigurna u činjenicu da se poziv tiče svakoga ljudskoga bića koje je pozvano na život, a potom na poseban način i još izraženije svakoga krštenika«, neke su od misli kardinala da Rochea. Ipak, relator nije propustio naglasiti da Sinoda treba progovoriti i o svećeničkom i redovničkom pozivu.

Vjerodostojnost Crkve, spolnost i migracije

U četvrtak i petak održane su opće kongregacije o prvoj temi. Što se tiče komuniciranja s javnošću, na službenoj razini svakoga se dana organizira kraći susret s novinarima (naziva se »breefing«, dakle nešto manje službeno od konferencije za novinare) u kojem u pravilu sudjeluje troje sudionika sinode (biskupi, ali i »slušači« i »stručnjaci«), a za temeljno je informiranje zadužen pročelnik Dikasterija za komunikacije Paolo Ruffini. Prema njegovim riječima, jedna od prvih tema koje su iznesene bilo je »pitanje vjerodostojnosti Crkve i traženja oprosta što Crkva nije bila na razini vlastitih zadaća, na svim poljima«. Druga velika tema koja se očito nametnula jest spolnost, s posebnim naglaskom na predbračnim odnosima. Ruffini je rekao da se raspravljalo o dvostrukom riziku: da takvi odnosi mlade prisile na brak prije dozrijevanja i donošenja zrele i slobodne odluke te o opasnosti da se oni mladi koji ne uspijevaju poštivati zahtjev za predbračnu čistoću udalje od Crkve. Također je bilo riječi o »pitanju roda« te o odgojnim rizicima za mlade u situacijama kad nedostaje otčinski ili majčinski lik. Prema Ruffiniju, u prvim danima rada sinode iznesen je i prijedlog da se osnuje Papinsko vijeće za mlade, po uzoru na Dikasterij za laike, obitelj i život. Sudeći prema izjavama drugih sudionika, jedna od snažnijih tema bile su i migracije, kako sa stajališta zapadnih zemalja koje prihvaćaju (ili ne prihvaćaju) emigrante tako i sa stajališta Crkve u zemljama iz kojih mladi emigriraju.

IZVORGlas Koncila br. 41/2018.
Prethodni članakOTKRIĆE ČASOPISA »BRITISH MEDICAL JOURNAL« Cjepivo protiv gripe i narkolepsija
Sljedeći članakUZORI VJERE Nova blaženica – šesnaestgodišnjakinja!