ZAŠTO JE HRVATSKA PALA NA LJESTVICI KONKURENTNOSTI? Stigla naplata za desetljeća nečinjenja

Snimio: B. Čović

Za završetak srednje škole pjevalo se i plesalo, veselo se skakalo, euforično vrištalo, grlilo se ne skidajući osmijeh s lica, ali i plačući u isto vrijeme zbog rastanka s prijateljima i profesorima. Maturanti diljem Hrvatske pokazali su da se njihov dan s pravom zove – norijada. Pritom su im bili oprošteni nestašluci poput posipanja brašnom, kupanja, zviždanja, polijevanja pićem, paljenja baklji, skidanja… jer ipak se ne završava svaki dan srednja škola. Od Zagreba do Rijeke, od Osijeka do Splita, od Pule do Dubrovnika fešta je počela već u jutarnjim satima. Za mnoge su bili turistička atrakcija, pa tko se god slučajno našao u povorci slikao ih je i snimao. U Karlovcu, Čakovcu i Osijeku plesala se kvadrilja, očito su bili smireniji tonovi nego oni zagrebački.

Koji su fakulteti najprivlačniji?

Sada počinje priprava za maturu i borba za upis na studij koji želi prema sadašnjim listama 33 000 kandidata, a do sredine srpnja kada se formiraju konačne liste očekuje se oko 40 000 kandidata.

»Desetljeća nečinjenja i odgađanja nužnih promjena dovela su Hrvatsku na samo dno kad se promatra sposobnost privlačenja investicijskog okruženja i napose uvjeta u kojima mladi i poletni članovi našeg društva vide za sebe i svoju obitelj budućnost u našoj zemlji.«

Kako piše Mirela Lilek prema podatcima koje je »Jutarnjem listu« ustupila Agencija za znanost i visoko obrazovanje, najatraktivnijih deset studija u državi prema kriteriju broja prijava i broja prvoga izbora su studiji na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva, Ekonomskom (poslovna ekonomija), Medicinskom (medicina), Edukacijsko-rehabilitacijskom (logopedija)i Kineziološkom (kineziologija) fakultetu. Slijedi Zdravstveno veleučilište, Farmaceutsko-biokemijski i Filozofski fakultet (psihologija), Strojarstvo i brodogradnja… Na FER-ovih 650 upisnih mjesta sada je 2715 prijava kandidata, od kojih čak 1230 kao prvi izbor. Po tome se vidi da je najatraktivniji FER, međutim i ostala su mjesta atraktivna. Ipak studij na kojem u ovom trenutku konkurira najviše kandidata na broj upisanih mjesta je izvanredni stručni studij fizioterapije na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu gdje se na jedno upisno mjesto natječe 57 kandidata. Iz Agencije za obrazovanje uvjeravaju da se na određenim sveučilištima vide pomaci, odnosno usmjeravanje prema STEM području koje je u ovom trenutku i atraktivno i važno. Naravno da ne možemo biti bez humanističkih društvenih studija, no oni će se također morati u budućnosti mijenjati ne bi li bili atraktivniji svojim programima. Situacija se evidentno mijenja, ona će ići u smjeru kojim se kreće Europa, možda ne onim tempom kojim mislimo da bi trebalo, no ide na sve bolju i bolju situaciju – komentira ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje Jasmina Hauranek. Upisne kvote određuju sama sveučilišta, zbog čega ona ističe da su neke zemlje, poput primjerice Japana, prestale upisivati studente u neka područja te promijenile studijske programe da bi se uklopili i ponovno postali atraktivni.

Hrvatska nazaduje!

Marina Klepo piše da je na ovogodišnjoj ljestvici konkurentnosti od 63 zemlje Hrvatska pala za dva mjesta i sada je na 61., a iza nje su samo Mongolija i Venezuela, što pokazuju rezultati »Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2018.« Instituta za razvoj poslovnoga upravljanja (IMD) iz Lausanne. Prema mišljenju Ivice Mudrinića, predsjednika Nacionalnoga vijeća konkurentnosti (NUK), koji je partner IMD-a, »desetljeća nečinjenja i odgađanja nužnih promjena dovela su Hrvatsku na samo dno kad se promatra sposobnost privlačenja investicija, stvaranje poticajnog okruženja i napose uvjeta u kojima mladi i poletni članovi našeg društva vide za sebe i svoju obitelj budućnost u našoj zemlji«. Također u NUK-u smatraju da Hrvatska uopće »ne provodi reforme dovoljno brzo i učinkovito, dok su ostale zemlje u tome puno uspješnije«. Istraživanje IMD-a temelji se na analizi četiriju područja: gospodarski rezultati, efikasnost javnoga sektora, efikasnost poslovnoga sektora i infrastruktura, što pokazuje kako zemlja upravlja svojim resursima i kompetencijama da bi omogućila dugoročno stvaranje novih vrijednosti. No sudeći po ocjenama u ta četiri područja, čini se da je najslabija karika Hrvatske njezin poslovni sektor, pozicioniran na 62. mjestu.

Zbog Frljića osuđen cijeli festival
O režiseru Oliveru Frljiću dosta se govorilo, posebno o spornoj predstavi »Naše nasilje i vaše nasilje« u izvedbi Ljubljanskoga mladinskoga gledališča. On je tom predstavom prekoračio sve granice, a ipak je na listi za prikazivanje te se očekuje izvedba u Brnu na festivalu »Kazališni svijet«. Poznato je da su protiv toga kontroverznoga redatelja dosad reagirali gotovo svagdje gdje je izvodio svoju predstavu. U Brnu vjerničkim skupinama u protestu pridružili su se, kako piše Dino Brunec, i lokalni aktivisti komunističke partije Češke i Moravske, što je za tog režisera ipak nešto novo. Za »Večernji list« je rekao da ga reakcija uopće nije iznenadila. On kaže da su prosvjedi koji se događaju u Brnu dio katolibanske groznice koja trese Europu: »Rekao bih da mali novum u svemu ovome predstavlja participacija Češke komunističke partije, ali kako kaže narodna mudrost ‘vidjela žaba da se konj potkiva pa i ona digla nogu’. Međutim cijela stvar s prosvjedima oko ove moje predstave bila je i ostala izrežirana od Katoličke Crkve, od Poljske, preko Sarajeva, a evo, sada i u ateističkoj Češkoj«, kaže Frljić. Scena iz predstave u kojoj Isus silazi s križa i siluje muslimanku… ujedinila je dvije inače suprotstavljene strane u zajedničkom prosvjedu u Češkoj.
U travnju je praški nadbiskup Dominik Duka osudio cijeli festival zbog Frljića, a nedavno su to napravile i novine »Halo«, stranačko glasilo KSČM-a. Osim toga prikupljeno je i 6000 potpisala čeških kršćanskih aktivista sa zahtjevom da se predstava skine s ovogodišnjega programa festivala. »Brno neshvatljivo pokušava biti otočić neispravno shvaćene slobode, nekog bezgraničnog liberalizma, kada se pod maskom slobode govora odbije intervencija protiv perverzne predstave za koju više sloboda govora ne vrijedi. Izvođenjem te predstave na svojoj sceni organizatori festivala izlažu se riziku neznane odgovornosti za odobravanje terorizma, raspirivanje vjerske mržnje ili kršenja njihovih prava i sloboda«, napisali su u glasilu te su dodali da spremaju miran prosvjed. Kako su kršćanski aktivisti oštri u prosvjedima protiv njegovih predstava, tako se on ne libi kritizirati Crkvu. »Zanimljivo je da smo prije Brna gostovali na festivalu u Bogoti u Kolumbiji gdje je zadnja izvedba bila pred 1800 ljudi, i nije bilo nikakvih prosvjeda. Crkva bi nas po svoj prilici htjela vratiti u vrijeme kada je bila jedini i isključivi arbitar u pitanju umjetnosti i znanosti.« Ta Frljićeva predstava prije nešto više od godinu dana potaknula je velike prosvjede u Splitu, a tadašnji splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja priprijetio je da će ukinuti financiranje »Marulićevih dana«, na kojima se djelo izvodilo.

 

Novi pristup u borbi protiv infekcija

Javorka Luetić u »Slobodnoj Dalmaciji« piše o otkriću tima stručnjaka sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu pod vodstvom našega znanstvenika Ivice Đikića, koji je otkrio važan mehanizam po kojem bakterije oštećuju stanice te su razvili prvo oružje kojim se taj proces može zaustaviti. Otkriće je objavljeno u najnovijem izdanju časopisa »Nature« i kako se navodi poznato je da je sve više bakterija koje su postale rezistentne na sve postojeće antibiotike, pa i one najjače. Stoga se najavljuje tzv. postantibiotska era: »Stručnjaci su detektirali i razloge rezistencije počevši od zlouporabe antibiotika koji se koriste kad za to nema nikakve potrebe, niti oni mogu biti učinkoviti, primjerice kod virusnih bolesti, do toga da se antibiotici koriste u stočarstvu neopravdano i u velikim količinama, a svoj dio krivice snosi izbjegavanje cijepljenja koje se propagira posljednjih godina. (…) Profesor Đikić i suradnici kreirali su posve nov pristup u borbi protiv infekcija koje idu za tim da se smanje oštećenja koja na stanicama bolesnika izazivaju bakterije uz pomoć mehanizama koji blokiraju procese koji uzrokuju takva oštećenja. »Vjerujemo da možemo pronaći nove načine liječenja koja će pomoći konvencionalnim antibioticima tako što će pametno dizajniranim lijekovima ciljano djelovati na specifične skupine bakterijskih efekata (molekula koja se veže za protein, čime mijenja njegovu aktivnost). Na taj se način patogena oštećenja mogu smanjiti, a to može pomoći bolesniku da lakše podnosi bakterijsku infekciju. To je relativno novo područje koje privlači sve veću pozornost medicinske zajednice«, navodi prof. Đikić, koji je u to istraživanje uložio dio novca dobivenoga prošlogodišnjom nagradom European Research Council (ERC).

IZVORGlas Koncila br. 22/2018.
Prethodni članakRIJEČKA ŽUPA U KOJOJ KAMEN NA KAMENU RASTE Od vrtova i vinograda do duhovnoga središta grada
Sljedeći članakKOVAČ ANTUN BABIĆ SA SUPRUGOM JANJOM »Više smo se Bogu molili i Boga se bojali«