ZAŠTO SE POVLAČE LIJEKOVI PROTIV ŽGARAVICE Lijekovi onečišćeni kancerogenim tvarima

Foto: Shutterstock

U Sjevernoj Americi i Europskoj uniji nadležne su institucije (EMA i FDA) odlučile povući s tržišta lijekove protiv žgaravice i drugih želučanih tegoba. U Sjedinjenim Državama popularni se preparati prodaju pod imenom »Zantac«, u Europi su poznati kao »Ranix« i »Ranital« te u Hrvatskoj, također, kao »Peptoran« ili »Gastrobel«. Zajednička karakteristika tih farmaceutskih proizvoda jest da sadrže istu djelatnu tvar ranitidin, kemikaliju koja u želudcu smanjuje izlučivanje kiseline i želučanoga soka. Drugo, ali neželjeno svojstvo koje je zajedničko tim preparatima jest onečišćenje vrlo štetnim nitrozo-spojevima. Otkriveno je da velik dio (šumećih) tableta, kapsula i sirupa za liječenje žgaravice sadrži N-nitrozodimetilamin (NDMA) koji prema klasifikaciji Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) pripada skupini kancerogenih spojeva.

Terapija žgaravice – rizik od raka

Prema tome, lijekovi za žgaravicu nisu povučeni zbog otkrića eventualnih nuspojava koje uzrokuje djelatna tvar ranitidin, nego stoga što su zapakirani farmaceutski proizvodi onečišćeni kancerogenim tvarima. Lijekovi na bazi ranitidina već su 40 godina na svjetskom tržištu i sve donedavno nije bilo kontaminacijskih incidenata. U najnovijoj aferi količine kancerogenoga nitrozamina u tabletama nekoliko su puta veće od dopuštenih granica. Smatra se da je selidba proizvodnje ranitidina u azijske zemlje razlog zbog kojega se nitrozamini pojavljuju u lijekovima. Danas se više od 80 posto ranitidina proizvodi u Kini i Indiji. Amerikanci smatraju da je kineska dominacija u proizvodnji lijekova prijetnja nacionalnoj sigurnosti. U Hrvatskoj se farmaceutske tvrtke (Pliva, Belupo) također koriste ranitidinom iz Azije, iako to na deklaracijama njihovih prepakiranih proizvoda nigdje ne piše. 

Niski standardi proizvodnje lijekova

Konkretno, riječ je o tome da zbog masovnosti i efikasnosti proizvodnje u Kini i Indiji farmaceutski tehnolozi mijenjaju protokole industrijske sinteze. Kako bi pripravili što jeftiniji ranitidin, uvode se nova otapala i reagensi, zbog kojih dolazi do stvaranja kancerogenih nusproizvoda. Osim toga, analitičke kontrole pripravljenih supstancija nisu dovoljno stroge pa ispod radara prolaze nedopuštena onečišćivala. Iz istoga su razloga prošle godine povučeni lijekovi za visoki tlak, koji sadrže djelatnu tvar valsartan (»Desart« i »Valnorm« u Hrvatskoj). Tada je otkriveno da generički lijekovi proizvedeni u kineskoj farmaceutskoj kompaniji »Zhejiang Huahai Pharmaceutical« sadrže kancerogene nitrozamine.

Farmaceutske korekcije neumjerenoga stila života usko su povezane s industrijskom potjerom za profitom, ali i s medikalizacijom okoliša. Jedan poremećaj potiče drugi, a problemi se rješavaju sredstvima i pristupima koji su ih izazvali.

Sličan je slučaj nedavno zabilježen s lijekovima za šećernu bolest, koji sadrže djelatnu tvar pioglitazon. Farmaceutske sirovine proizvedene u indijskoj kompaniji »Hetero Labs« bile su onečišćene nitrozaminima. Čini se da se s popularnim lijekovima protiv žgaravice nastavlja priča o kontaminaciji farmaceutskih preparata s Dalekoga istoka. Iako u nadležnim institucijama odgađaju locirati izvore onečišćenja, poznato je da velik dio ranitidina s nitrozaminom dolazi iz indijske tvornice »Solara«. 

Farmaceutska geopolitika

Naravno, ovo masovno povlačenje lijekova, iako opravdano, dio je farmaceutske geopolitike u kojoj se industrija zapadnih zemalja suprotstavlja masovnoj proizvodnji generičkih lijekova u Indiji i Kini. Proglašavanjem farmaceutskih proizvoda nečistima velike se kompanije istočnih zemalja potiskuju s globalnoga tržišta. Nametanje visokih sigurnosnih standarda i stroge kontrole kvalitete rabe se kao sredstvo protiv azijske dominacije u proizvodnji lijekova za masovnu uporabu te (generičkih) lijekova kojima je isteklo vrijeme patentne zaštite. 

Kloriranjem vode do nitrozamina

No bez obzira koja će industrija preuzeti globalno tržište lijekova za žgaravicu, uporaba djelatne tvari ranitidina bit će i dalje povezana s kemijom štetnih nitrozamina. Zbog masovne, često i pretjerane, uporabe blokatora histaminskih receptora, ranitidin se nakuplja u okolišu. U svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, lijekovi za žgaravicu nalaze se među prvih 50 najkorištenijih farmaceutskih supstanca. Nakon terapije, kao i svi drugi lijekovi, ranitidin se probavnim i kanalizacijskim sustavom odvodi do otpadnih voda. Te se vode kemijski obrađuju, a pritom se najčešće rabi proces kloriranja vode. Tako se kloriraju i tragovi ranitidina, a u toj se reakciji stvaraju – kancerogeni nitrozamini!

Prema tome, farmaceutske korekcije neumjerenoga stila života usko su povezane s industrijskom potjerom za profitom, ali i s medikalizacijom okoliša. Jedan poremećaj potiče drugi, a problemi se rješavaju sredstvima i pristupima koji su ih izazvali.

IZVORGlas Koncila br. 47/2019.
Prethodni članakKRITIČKI I OGORČEN POGLED JEDNOGA VJERNIKA Postoje li dvije Katoličke Crkve?
Sljedeći članakŠTO PORUČUJU ŽIVOT I DJELO NEDAVNO KANONIZIRANOGA JOHNA HENRYJA NEWMANA? (2) Biti svjesni dara katoličke vjere