Dok se često spominje da je rodna ideologija mit koji uopće nema utjecaja na hrvatsko društvo, da njome kao »babarogom« konzervativne snage u Hrvatskoj straše ljude bez ikakva uporišta, primjer iz obrazovnoga sustava pokazao je da su pojmovi rodne ideologije – koja ignorira prirodne razlike između muškaraca i žena – već prisutni u Hrvatskoj. Naime, do redakcije Glasa Koncila došla je informacija da se od ravnatelja srednjih škola koji sudjeluju u probnom međunarodnom istraživanju PISA 2025 tijekom veljače i ožujka tražilo da upišu koliko je učenika pohađalo njihovu školu, a uz broj dječaka i djevojčica ponuđena je i mogućnost da se upiše »broj učenika koji su rodno nebinarni«.
Sada je jasno da rodno nebinarni više nisu samo likovi u crtanim filmovima, nego se propaganda rodne ideologije gura i u hrvatsko društvo. Poruka koju šalje koncept »rodno nebinarnoga« identiteta oslanja se na postavku da čovječanstvo ne čine muškarci i žene, nego mnoštvo jednakih ljudi koji samostalno mogu izgraditi i osmisliti vlastiti rodni identitet, tj. fiktivni konstrukt koji se onda naziva »rodno neutralni« ili »treći spol«. Pokazale su se istinitim riječi koje je još prije pet godina uputila tadašnja vatikanska Kongregacija za katolički odgoj u dokumentu »’Muško i žensko stvori ih’ – Put dijaloga o pitanju roda u odgoju«: »Željelo bi se da svaki pojedinac može izabrati vlastito stanje te da se društvo ima ograničiti na to da jamči to pravo, pa i materijalnom potporom, inače navodno dolazi do društvene diskriminacije manjina.
Zahtijevanje tih prava ušlo je u današnju političku raspravu, prihvaćeno je u nekim međunarodnim dokumentima te se uvrštava u neka nacionalna zakonodavstva.«
Kako terminologija rodne ideologije na mala vrata iz međunarodnoga konteksta ulazi i u Hrvatsku, pokušali smo doznati iz Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, javne ustanove koja provodi vrjednovanje u odgojno-obrazovnom sustavu. Ta je ustanova u Hrvatskoj zadužena za provođenje istraživanja PISA, koje se uz Hrvatsku provodi u još 90-ak drugih zemalja, a sve pod kapom Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). U prvom su nam odgovoru naznačili da Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) nije autor upitnika, nego ga je izradila OECD-ova stručna skupina za razvoj upitnika PISA, a oni su ga preveli na hrvatski jezik s dva izvorna jezika – engleskoga i francuskoga te je nakon toga međunarodno verificiran.
»Upitnik je preveden na hrvatski jezik te se o njemu na razini Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja nije raspravljalo. S obzirom na to da je riječ o probnom istraživanju koje služi ispitivanju valjanosti instrumenata i čiji se rezultati javno ne objavljuju, praksa je da se odluke o eventualnom povlačenju dijelova upitnika donose prije glavnoga istraživanja na temelju podataka prikupljenih probnim istraživanjem«, rekla nam je voditeljica Službe za međunarodno vrednovanje obrazovanja Ana Markočić Dekanić.
Očito je da se nekritički prihvatio prijevod koji je došao izvana. No kada je već u upitniku prenesena mogućnost upisivanja »rodno nebinarnih« učenika, u višekratnim upitima kako u Nacionalnom centru definiraju taj pojam – ostali smo bez odgovora. Iz NCVVO-a na više su naših upita odgovorili da »ne mogu detaljnije pojašnjavati sadržaj upitnika«, »da je za sva tumačenja nadležan OECD«. Kada smo to zatražili od autora istraživanja te ih upitali koje bi učenike trebalo svrstati u kategoriju »rodno nebinarnih«, dobili smo sljedeći odgovor: »Odluke o vrsti i definiciji dodatnih rodnih kategorija diskrecijsko su pravo zemalja sudionica PISA-e. No na pitanja o rodnom identitetu mogu odgovoriti samo pojedinačni ispitanici o sebi.« Dodatno zbunjuje to što navodno postoji 70-ak tzv. rodnih identiteta.
Pokušali smo doznati kako je uopće došlo do toga da se navedeno pitanje vezano uz rodne kategorije učenika prvi put uvede u probnom ciklusu istraživanja, a dobili smo iznenađujući odgovor: »Rodna nebinarna kategorija nije trebala biti uključena u ovaj upitnik. Stručna skupina za PISA upitnike (QEG) vodi razvoj upitnika za PISA kontekst. Godine 2023. QEG je zatražio da se kategorija ‘nebinarni spol’ ukloni iz međunarodne verzije stavke školskoga upitnika u kojoj se postavlja pitanje o broju učenika prema spolu. Ta kategorija odgovora bit će izbrisana iz ovoga pitanja u konačnoj verziji upitnika s glavnom anketom.«
Ipak, zanimalo nas je tko je tražio uključivanje pitanja o rodnom identitetu u upitnik, pa smo dobili odgovor iz OECD-a da su neke zemlje članice partnerice PISA-e zatražile da se pitanje o rodu uključi u upitnik. »Zemlje imaju diskrecijsko pravo prilagoditi stavku (npr. zadržati samo ženske ili muške kategorije odgovora za pojedinačne učenike). Međutim, namjera PISA-e nije bila pitati ravnatelje o broju učenika, nastavnika ili bilo koje druge skupine prema spolu, uključujući nebinarnu kategoriju«, odgovaraju iz Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Upitali smo potom jesu li u NCVVO-u upoznati s »diskrecijskim pravom« prilagođavanja stavaka u nacionalnim upitnicima te zašto ono nije iskorišteno, na što su nam odgovorili: »Upoznati smo s mogućnošću povlačenja određenih segmenata upitnika i Hrvatska se tom mogućnošću koristila u prijašnjim ciklusima glavnih istraživanja. Nakon što budu dostupni podatci iz probnoga istraživanja donijet će se odluka o tome koji se dijelovi upitnika eventualno ne će rabiti za glavno istraživanje. (…) NCVVO može na temelju rezultata dobivenih u probnom istraživanju predložiti eventualno povlačenje pojedinih segmenata u nacionalnim upitnicima koji će se primijeniti u glavnom istraživanju.«
