POLAZIŠTE PLANINARSKE STAZA BR. 47 NA MEDVEDNICU Crkva s predturskim gotičkim fragmentima

Župna crkva sv. Ivana Krstitelja u Sv. Ivanu Zelini

Snimio: Z. Galić | Župna crkva sv. Ivana Krstitelja u Sv. Ivanu Zelini

Moravče (danas naselje) bilo je u 11. st. ime županije u kojoj se uz još tri župe nalazila i župa sv. Ivana Krstitelja iz Zeline. Kasniji dokumenti iz g. 1185. bilježe Zelinu kao posjed zagrebačkih kanonika, a g. 1201. župnu crkvu te g. 1334. ponovno župu s istom pripadnošću području Moravča. Godine 1328. križevački ban Mikac Mihaljević dodjeljuje Zelini povlasticu slobodnoga trgovišta te ona postaje središte područja. Poslije turskih prodora u 16. st. taj dio Hrvatske je opustio, a tek pobjedom Ivana Lenkovića nad Turcima 19. kolovoza 1557. kod Sv. Helene počinje ponovno živjeti. Od župne crkve iz predturskoga vremena očuvano je nekoliko gotičkih fragmenata u zvoniku.

Današnja građevina je iz g. 1720. kad je bila pregrađena i barokizirana. Iz toga razdoblja očuvana je propovjedaonica s kipovima i bogatom ornamentikom (od Klaudiusa Kautza) te krstionica koja je ukrašena rokoko-ornamentikom i kipovima anđela. Kroz 18. i 19. st. bilo je nekoliko zahvata na njenom proširenju. Biskup Maksimilijan Vrhovec posvetio je crkvu g. 1802. U jednobrodnoj lađi crkve s češkim svodovima, poligonalnim svetištem i sakristijom dominiraju tri oltara sa skulpturama. Glavni oltar iz 20. st. u središnjoj niši ima kipove Krista s Ivanom Krstiteljem, a bočno sv. Petra i Pavla. Na istovjetnim oltarima ispred svetišta u njihovu središtu su kipovi žalosne Marije s mrtvim Isusom i dviju svetica na desnom oltaru, a na lijevom je kip Srca Isusova s dva svetačka kipa. Atika tih oltara završava nišom s manjim svetačkim kipom. Pročelje crkve s tri ulaza završava masivnim zvonikom. Iznad glavnoga ulaza nalaze se tri niše s kipovima svetaca, a u središnjoj je prikazana scena Isusova krštenja. Mise su nedjeljom u 9.30, 11, 18 i 20, a radnim danima u 18 sati.

Od crkve započinje planinarska staza br. 47 na Medvednicu.

IZVORGlas Koncila br. 9/2018.
Prethodni članakPrilika br. 3/2018
Sljedeći članakO. JANKO ĆURO, GLAVNI UREDNIK »SVJETLA RIJEČI« »Pozicija hrvatskoga naroda u BiH nije zavidna«