»NEPOŽELJNI« DOKUMENTI IZ »DOSJEA STEPINAC« (10) Razotrkivena laž o skrivanju dokumentacije NDH na Kaptolu

Bilješka Kaptola o arhivu NDH
Nizanka donosi dokumente pohranjene u Hrvatskom državnom arhivu o djelatnosti zagrebačkoga nadbiskupa bl. Alojzija Stepinca u doba NDH, koji su po odluci Udbe/SDS-a bili zabranjeni za širu javnost ili su trebali biti uništeni.

Prošli je nastavak nizanke donio zamolbe nadbiskupa Stepinca za dvojicu komunista i partizanskih suradnika, dr. Ubla i prof. Gamulina, no vjerojatno se nikada ne će saznati za sve druge, istoga političkoga profila i svjetonazora, za koje je nadbiskup intervenirao, jer je jugoslavenska/hrvatska Služba državne sigurnosti »čistila« takve dokumente. Na svu sreću, zbog šlampavosti njezinih djelatnika neki su ipak »preživjeli« preporuke da se unište, kao što se to dogodilo i sa zabilješkom od 9. listopada 1944.:

»FURLAN IVAN, rodj. 1902. god. iz Zagreba, Krčelićeva 28, činovnik kod Radničkog saveza. Uhićen je dne 3. X. o. god. kao politički sumljiv, te se nalazi u zatvoru u Savskoj cesti. Imenovani je otac (nezakoniti) četvero sitne djece, pa njihova majka moli, da se otca te djece ne bi kaznilo najtežom kaznom, jer bi time petero ljudi ostalo bez hranitelja.

NADBISKUPSKO TAJNIČTVO u ime NADBISKUPA zagrebačkoga preporuča molbu.
U Zagrebu, dne 9. X. 1944.« (kut. 1, omot 12, 126).

»Da se istoga pusti na slobodu…!«
Sitne partijske duše zaposlene u SDS-u, kao što se dosad u više navrata vidjelo, nisu smjele dopustiti da u javnost dopru nadbiskupove intervencije za istaknute znanstvenike, umjetnike, gospodarstvenike i druge javne djelatnike na različitim područjima, jer, po njihovu unaprijed zacrtanu cilju, »protunarodna« Katolička Crkva predvođena »zločincem« Stepincem bila je glavna »kočnica« jugoslavenskomu napredku u »svijetlu« budućnost. Tako se dugo nije znalo za nadbiskupov dopis Ministarstvu unutarnjih poslova NDH u »slučaju« Židova dr. Rikarda Hauptfelda, liječnika i autora više znanstvenih djela iz medicine, među kojima je najpoznatije »Anatomija i fiziologija čovjeka«:
»Zagreb, dne 18. travnja 1944.
Gospodine ministre!
U prilogu pod / čast mi je dostaviti Vam, gospodine ministre, dopis (izjavu) o. dr. Sibe Budrovića, starješine dominikanskog samostana u Zagrebu i upravitelja Dominikanske klasične gimnazije s pravom javnosti u Zagrebu, u kojem se dopisu moli Nadbiskupski duhovni stol za žurno interveniranje za g. DR. RIKARDA HAUPTFELDA, sveuč. docenta na medicinskom fakultetu u Zagrebu, koji je dne 30. ožujka o.g. uhapšen.
Iz priloženog dopisa (izjave) se vide navodni razlozi, radi kojih je uhapšen, a takodjer i lično jamstvo sa odgovornošću o. dr. Sibe Budrovića, kojim svjedoči za njegovu vriednost i izpravnost.
Molim Vas, gospodine ministre, da biste u smislu priloženog dopisa poduzeli, žurne mjere, da se istoga pusti na slobodu i na rad u njegovom liečničkom zvanju.
Primite, gospodine ministre, i ovom prilikom moje duboko poštovanje.
Nadbiskup
Gospodin dr. Mladen Lorković
ministar unutarnjih poslova
Zagreb« (kut. 1, omot 12, 121).
Nečasna uloga Vladimira Bakarića

Kao što je poznato, u protukatoličkoj poratnoj histeriji često je istican »argument« o tijesnoj ustaško-kaptolskoj vezi i suradnji, po kojem je nadbiskup Stepinac skrio dokumentaciju NDH u nadbiskupskom dvoru na Kaptolu, što se može čuti sve do današnjih dana. No službeni dokument komunističkih vlasti od 13. lipnja 1945. svojevrsni je »autogol« jer opovrgava spomenute optužbe, koje je sama vlast iskonstruirala. Na taj dokument treba usmjeriti pozornost jer je u njemu riječ i o zanimljivu detalju – da je nadbiskup o arhivu osobno izvijestio Vladimira Bakarića. Dakako, od jednoga od najmoćnijih ljudi u poratnoj Hrvatskoj nije se mogao očekivati minimum moralnosti, pa je cijelo vrijeme prešućivao tu činjenicu.

»NARODNA VLADA HRVATSKE
KOMISIJA ZA VJERSKE POSLOVE
PRI PREDSJEDNIŠTVU VLADE
Broj: 44/1945.
Primljeno, dne 13. lipnja 1945.

KOMISIJA ZA SAKUPLJANJE I OČUVANJE KULTURNO-UMJETNIČKIH SPOMENIKA, STARINA I UMJETNINA OTUĐENIH U BIV. NDH
Zagreb

»Nadbiskupsko tajništvo u Zagrebu izvijestilo je ovu Komisiju spisom od 6. o.mj. br. 58/Prs. da je Ministarstvo vanjskih poslova bivše NDH radi zaštite od bombardiranja pohranilo u podrum nadbiskupskog dvora oveće sanduke dokumenata.«

Nadbiskupsko tajništvo u Zagrebu izvijestilo je ovu Komisiju spisom od 6. o.mj. br. 58/Prs. da je Ministarstvo vanjskih poslova bivše NDH radi zaštite od bombardiranja pohranilo u podrum nadbiskupskog dvora oveće sanduke dokumenata, koji su ostali neotvoreni i za čiji se sadržaj pretpostavlja na temelju navoda spomenutog biv. Ministarstva, da se u njima nalaze razni ugovori već objelodanjeni u odnosnoj zbirci svojedobno objavljenoj po Ministarstvu vanjskih poslova biv. NDH.

Isto saopćenje je zagrebački nadbiskup učinio usmeno Predsjedniku Vlade Federalne Hrvatske (Vladimiru Bakariću, op. a.).

Ova Komisija, zamoljena zato gornjim spisom, izvješćuje o gornjem drugarski naslov i moli da se što prije pristupi preuzimanju ovog sigurno važnog arhivarnog materijala, koji je sada smješten u podrumske prostorije i prema tome nužno izvrgnut oštećenju.

SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU
Za Komisiju:
(nečitak potpis, op. a.)« (kutija 2, omot 25, 006).

»Vara se Hrvatski Novinski Ured!«

Nadbiskupov dopis dr. Mili Budaku nije se uklapao u idiličnu sliku između ustaških vlasti i nadbiskupa, pa je, očekivano, bio na »crnoj listi«:

»Gospodin dr. Mile Budak,
ministar bogoštovlja i nastave
Zagreb

Gospodine ministre!

Čast mi je dostaviti Vam na uvid uvodni članak ‘Katoličkog Lista’ koji je državna cenzura od početka do kraja zaplijenila.

Nitko nije izdržao većih neprilika za vrijeme beogradske cenzure nego ih je ‘Katolički List’ i ja neću zaboraviti koliku sam borbu morao voditi kad su tražili od mene da skinem iz ‘Katoličkog Lista’ natpis pape Leona XIII. na urednika ‘Katoličkog Lista’ – curate strenue ne castra Ecclesiae defensorius careant in Regno Croatiae! Odbio sam i rekao da ću radije list obustaviti nego to dozvoliti i da ću s propovjedaonice javno grmiti na nepravdu koja nam se nanosi.

Sa žalošću moram konstatirati, da ni beogradska cenzura nije bila tako zagrižljiva prema ‘Katoličkom Listu’ kao što je Hrvatski Novinski Ured u kojem bi izgleda nekoji htjeli da na ovaj način lično obračunavaju s urednikom dr. Kolarekom, koji će za svaki svoj članak dobiti ne samo placet nego i pohvalu Svete Stolice, i kojemu kao svećeniku urednog i čestitog života ne mogu ništa prigovoriti.

– 2 –
»Crkva je katolička sigurno više učinila do sada za hrvatski narod nego sadanji Hrvatski Novinski Ured, a učinit će to i u buduće štogod došlo. Ali ako Hrvatski Novinski Ured smatra da će od nas učiniti puzavce onda se vrlo vara«, stoji u dopisu nadbiskupa Stepinca, iz svibnja 1941. godine, dr. Mili Budaku.

Budući da se list šikanira u svakome broju, to Vas gospodine ministre uljudno molim da mi izvolite saopćiti, da li je ovo možda represija njemačkih vlasti? Onda razumijem! Ali ne razumijem kako u Sarajevu u ‘Katoličkom tjedniku’ može izaći članak, za koji bi dr. Kolarek valjda bio stavljen pred ratni sud, da ga je iznio u ‘Katoličkom Listu’, kad se je Novinski Ured spotaknuo na ovaj članak.

Crkva je katolička sigurno više učinila do sada za hrvatski narod nego sadanji Hrvatski Novinski Ured, a učinit će to i u buduće štogod došlo. Ali ako Hrvatski Novinski Ured smatra da će od nas učiniti puzavce onda se vrlo vara.

Budući sam, gospodine ministre, uvjeren da ovo nije i ne može biti stanovištve hrvatske Vlade, to vas najuljudnije molim, da u svojstvu našeg resornog ministra poduzmete korake da se ove pojave uklone, jer nisu nikako u interesu Nezavisne Države Hrvatske.

Izvolite, gospodine ministre, primiti moje iskreno štovanje.
U Zagrebu, dne 15. svibnja 1941.
nadbiskup zagrebački« (kutija 2, omot 26, 003 i 004).

NASTAVLJA SE