Nakon 20-ak godina zatišja neki su znanstvenici, uz potporu farmaceutske industrije i javnozdravstvenih institucija, započeli kampanju oživljavanja hormonske nadomjesne terapije (HRT), nekoć popularnoga recepta za »liječenje« menopauze. Američka agencija za lijekove (FDA) organizirala je okupljanje medicinskih i farmaceutskih stručnjaka kako bi se preispitala dosadašnja upozorenja o sigurnosti HRT-a i kako bi se uklonila stigma o štetnim posljedicama uporabe sintetskih estrogena. Okupljanje je predvodio Marty Makary, čelnik Agencije i poznati promotor hormonskih koktela za žene.
Loša slika o hormonskoj nadomjesnoj terapiji temelji se na brojnim znanstvenim studijama koje pokazuju da uporaba hormonskih pilula povećava rizik od raka dojke te srčanoga i moždanoga udara. Rušenje mita o HRT-u započela je 2002. godine Ženska zdravstvena inicijativa (WHI) objavljivanjem opsežne studije u kojoj je otkriveno da redovita upotreba kombinacije estrogena i progestina uzrokuje kardiovaskularne bolesti, rak i povećani morbiditet u žena koje redovito konzumiraju hormonske pilule (JAMA 2002, 288, 321).
Uslijedili su radovi u kojima se proširuje popis zdravstvenih posljedica hormonske nadomjesne terapije: krvožilni poremećaji, astma, Alzheimerova bolest, inkontinencija… (Lancet 2003, 362, 419; JAMA 2010, 304, 1684; British Journal of Cancer 2016, 115, 607).
Objava poraznih rezultata o HRT-u izazvala je masovni egzodus žena iz endokrinoloških ordinacija i prestanak liječenja valunga hormonskim pilulama milijuna žena širom svijeta. To je, naravno, bio financijski udar za farmaceutsku industriju. Vrijednosti dionica nekih kompanija, Wyeth, Schering ili NovoNordisk, pale su za pedeset posto. Nakon već zaboravljenoga debakla s prodajom hormonskih koktela farmaceutska se industrija sada budi pokušavajući vratiti dobar imidž HRT-u i osvojiti dio tržišnoga kolača. Upravo je stoga Marty Makary iskoristio čelnu poziciju u Agenciji, organizirao okrugli stol istomišljenika i objavio knjigu »Slijepe pjege« u kojoj HRT-u vraća stari sjaj (»Blind spots«, Bloomsbury, 2024.).
Slučaj hormonske nadomjesne terapije primjer je pretjerane medikalizacije života. Pubertet, plodnost, trudnoća ili menopauza u projektima farmaceutske industrije lako se pretvaraju u vrstu rizika ili bolesnoga stanja; u poremećaj koji se može tretirati i kontrolirati patentima, receptima i – hormonima. U kategoriju »izlječivih« stvarnosti života tako se mogu ubrojiti dojenje, starost, pa čak i spol. Sve je podložno hormonskoj terapiji. Hormonski rat protiv menopauze zapravo je kozmetički otpor starenju; biokemijski pokušaj pomlađivanja unaprijed osuđen na poraz. Jer Dorian Gray i Petar Pan ne postoje.
Medicinska igra hormonima uvijek je otvaranje Pandorine kutije. Počinje s kontracepcijskim pilulama, nastavlja se s estradiolom u klimakteriju, a sve završava u okolišnim vodama. Ondje se pak ženska farmacija pretvara u hormonsku kastraciju muškoga svijeta. Kemijska feminizacija mužjaka i muškaraca postala je mjerljiva stvarnost. To je ekološka cijena ženske emancipacije, hormonskoga nasilja nad normalnim fazama života.
