Profesorica hrvatskoga jezika i književnosti u zagrebačkoj Ženskoj općoj gimnaziji Družbe sestara milosrdnica Višnja Jukić s učenicama je osmislila i provodi niz projekata kojima njeguju i čuvaju hrvatsku nematerijalnu i materijalnu baštinu. Središnja ideja njezina rada jest razvijanje svijesti o važnosti zaštite baštine te pokazivanje kako se vjera, kultura i ljubav prema domovini mogu pretočiti u suvremen i smislen odgojno-obrazovni proces. Učenice na različite načine istražuju kulturnu baštinu; od usmenih molitvica i predaja, narodne glazbe i običaja do arhitekture, tradicijskih vještina i lokalnih identiteta.
Posebnu vrijednost projekti dobivaju u susretu s europskim mladim istraživačima kulturne baštine kroz europski projekt »Mladi stvaratelji europske baštine«, koji se provodi u sklopu Dana europske baštine, najveće kulturne manifestacije u Europi pod pokroviteljstvom Vijeća Europe i Europske unije. Za projekt »Hrvatska sela« učenice Ženske opće gimnazije prošle su godine nagrađene odlaskom u Strasbourg, gdje su govorile o svojoj zemlji u Europskom parlamentu, svjedočeći kako baština nije zatvorena u prošlost, nego živi u ljudima.
Zavirile u načine života
Višnja Jukić rado se odazvala na razgovor za Glas Koncila u kojem se osvrnula na poslanje nastavnika katoličkih škola i na važnost projekata koji njeguju baštinu te je otkrila kako mlade potaknuti na pozitivan odnos prema baštini i domovini. Prije europskih projekata s učenicama je prikupljala obiteljsku usmenu molitvenu baštinu, objavljenu u knjizi »Besjede od zlata«, predstavljenu u Matici hrvatskoj i zapaženu u znanstvenoj javnosti. Riječ je o višegodišnjem projektu učenica, njihovih roditelja, baka i djedova, kolega, bivših učenica i dragih prijatelja koji su skupili i obradili pedesetak usmenih molitvica kako bi ih otrgnuli od zaborava te objavili kao e-knjigu.
»Mlade treba odvesti na mjesta na koja vjerojatno nikad ne bi otišli. Tko bolje i snažnije može pronijeti glas o svojoj domovini od onih na kojima svijet ostaje. Zamišljam školu kao mjesto mogućnosti za mlade«, kaže Višnja JukićNjezina je vizija očuvanje hrvatske kulturne i prirodne baštine s ciljem njezina približavanja mladima. »Osmislila sam projekt onako kako zamišljam da bi se trebalo raditi u školama. Pomislila sam kako bi bilo dovesti mlade ljude u situaciju da okuse na vlastitoj koži život predaka. I tako je krenulo«, kaže i ističe da je projekt »Hrvatska sela« uveo učenice u terensko istraživanje života i tradicije ruralnih sredina u kojima su susrele ljude koji s ljubavlju čuvaju identitet svojih krajeva.
»Htjele smo obići sela kontinentalne Hrvatske i zaviriti u način života ljudi tih krajeva koji ulažu velike napore da svoje sredine održe i podignu: u Aljmašu i Erdutu, Trgu kod Ozlja i Radoboju. Projekt je zamišljen u dva dijela: terenski i učionički. Djevojke su izradile e-knjigu i snimile video, koji smo poslale na natjecanje. Odabrane smo te smo u svibnju prošle godine o trošku EU-a otišle tjedan dana u Strasbourg, gdje smo iznijele impresije o Hrvatskoj. Učenice, među kojima ističem Evu Šoljo, držale su govore u Europskom parlamentu«, ponosno je istaknula sugovornica.
Veselje učenica
Novi projekt »Hrvatski UNESCO-ovi dragulji« učenice Ženske opće gimnazije i njihove mentorice osmislile su kako bi mladi na suvremen, edukativan i pristupačan način upoznali hrvatske kulturne vrijednosti uvrštene na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Projekt je poslan na evaluaciju, hrvatsko je povjerenstvo i ove godine odabralo njihov rad da zastupa Hrvatsku, a u ožujku se očekuje odluka europske razine o pozivu u Strasbourg.
»Od povijesnih gradskih jezgra preko tradicijskih vještina i običaja do jedinstvenih prirodnih fenomena, hrvatski UNESCO-ovi lokaliteti dragulji su koji zaslužuju veću vidljivost i promociju. Željele smo doznati zašto su neki artefakti upisani na UNESCO-ov popis nematerijalne i materijalne baštine, a neki još čekaju priznanje i dolazak na popis, poput hrvatske glagoljice. Glagoljicu kao simbol hrvatskoga i kršćanskoga identiteta nismo željele isključiti iz projekta. Odabrale smo Dubrovnik, istražile linđo i bruštulane mjendule. Otkrile smo vrijednost licitarskih srca i iznenadile se ljepotama Samobora. Željele smo otkriti kako je kulen osvojio svijet i postao ‘kralj’ suhomesnatih proizvoda, a to smo otkrile u Vrbanji u Srijemu. Zanimala nas je lepoglavska čipka pa smo se okušale u izradi te vrlo složene vještine. Naš su rad odabrali koordinatori iz Ministarstva kulture, na čijem je čelu ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje Anuška Deranja Crnokić, kako bi i ove godine predstavljao Hrvatsku na manifestaciji ‘Mladi stvaratelji europske baštine’. Hoće li nas EU pozvati, doznat ćemo u ožujku. Veselje učenica bilo je veliko jer nije mala stvar da već drugu godinu zaredom upravo njihov rad bude među izabranima, što potvrđuje da se predan rad i jasno postavljeni ciljevi prepoznaju i izvan granica Hrvatske«, naglasila je mentorica Jukić.
Edukacija i kulturne vrijednosti
Naša sugovornica svojim radom pokazuje kako ljubav prema hrvatskomu jeziku i kulturnoj baštini može postati most između prošlosti i budućnosti. »Ideju za ovogodišnji projekt dobile su učenice koje su izradile i internetsku stranicu. Broj zainteresiranih se povećava, što mi daje poticaj da ne odustanem od projekta. Osim videom i e-knjigom, predstavljamo se razglednicama i tapiserijama s izvornim fotografijama«, dodala je.
Projekt oživljava povijesne činjenice i stavlja ih u kontekst današnjega života, a edukacija je ključ dugoročnoga očuvanja kulturnih vrijednosti. »Procijenila sam da mlade treba odvesti na mjesta na koja vjerojatno nikad ne bi otišli. Tko bolje i snažnije može pronijeti glas o svojoj domovini od onih na kojima svijet ostaje. Zamišljam školu kao mjesto mogućnosti za mlade«, istaknula je sugovornica i nastavila: »Europska unija ima niz natječaja i projekata kojima poziva države članice da pokažu sve ono što škole zasad još ne mogu realizirati, ali ako bi postojao interes, smatram da bi vjerska baština našla mjesto u sličnim projektima kada bi bilo entuzijasta, a možda se i mi iduće godine pozabavimo tom temom na školskoj razini. Naša škola počiva na ideji Pro Deo et Patria. Zar nije zadaća nastavnika katoličkih škola raditi na konkretizaciji takvih ideja? Mi smo započeli! Pozivamo ostale da se okušaju i jave na natječaj. Agencija za odgoj i obrazovanje prepoznala je projekt te je viša savjetnica za natjecanja i smotre Ivana Ivančić Medved omogućila da se ideja predstavi varaždinskomu i ličkomu prosvjetnomu krugu.«
Sugovornica je istaknula važnost financijske potpore kako bi se takvi projekti mogli razvijati i u drugim sredinama. »Kada su učenice čule da će izići članak, poželjele su poslati poruku kakvu su poslale europskim prijateljima – da dođu i uvjere se kako je lijepa naša domovina. Željela bih pozvati na promišljanje o osiguravanju financijske potpore katoličkim školama, kako bi se u svim sredinama razvili slični projekti, a takav tip nastave smatram važnim u odgoju i obrazovanju, o čemu struka govori već godinama«, zaključila je profesorica Višnja Jukić, čiji projekti svjedoče da baština nije samo prošlost, nego i put odgovornoga kršćanskoga življenja danas i temelj odgoja mladih ljudi.
