S obzirom na to da se mjesecima u javnom prostoru tek nekolicina fakulteta isticala kao posvemašnji favoriti među ovogodišnjim maturantima, nitko nije očekivao preveliku navalu na teološka učilišta u Hrvatskoj. Stoga ne iznenađuju brojke upisanih studenata i još uvijek nemaloga broja slobodnih mjesta koja su ostala nakon ljetnoga upisnoga roka. Primjerice na filozofsko-teološkom studiju na zagrebačkom KBF-u bilo je mjesta za ukupno 90 studenata. Za studij se prijavilo 70 studenata, od kojih je za njih 36 to bio prvi izbor. Pravo upisa na ljetnom je roku ostvarilo 30 studenata. Slična je situacija i na studiju teološko-religijskih znanosti na istom fakultetu gdje je na ljetnom roku od ukupnih 40 mjesta pravo upisa ostvarilo 14 studenata. Podatke je s datumom 15. srpnja objavila Agencija za znanost i visoko obrazovanje.
Bilo bi pogrješno uzroke tih brojki tražiti isključivo u padu interesa mladih za studije na kojima se stječu kompetencije u polju teološke, religijske i filozofske spoznaje. Dio razloga jamačno se treba tražiti i u sveopćoj demografskoj krizi Hrvatske, koja posljednjih godina poprima razmjere demografskoga sloma. Manjak djece koji se bilježi u demografskim statistikama iz godine u godinu znači i manjak đaka i manjak studenata koji danas-sutra upisuju fakultete, i to ne samo one teološkoga profila. Primjerice na zagrebačkom Pravnom fakultetu, koji slovi kao jedan od »popularnijih« izbora mladih u Hrvatskoj koji su završili srednjoškolsko obrazovanje, ove je godine nakon ljetnoga upisnoga roka ostalo nepopunjeno oko 150 mjesta. »Igra« s brojkama upisnih kvota i ostvarenih prava upisa na studije koje je sredinom srpnja objavila Agencija za znanost i visoko obrazovanje jamačno bi otkrila još sličnih »iznenađenja« među studijima koji slove kao traženiji. Posebna su priča teme poput kvalitete studiranja na katoličkim bogoslovnim fakultetima, porasta osobne duhovnosti među mladima koju ne prati i prianjanje uz institucije, ili koliko se sekularizacija odražava u broju studenata teologije. Za potrebe ovoga članka, za početak, željeli smo tek dobiti osvrte uprava fakulteta na ljetne »izborne rezultate« maturanata. Ozbiljnije bi se statistikama trebalo pozabaviti nakon jesenskoga upisnoga roka, kada će biti poznato koliko se zapravo studenata upisalo u novu akademsku godinu.
Bilježi se i blagi porast interesa
Dekan zagrebačkoga KBF-a prof. dr. fra Mario Cifrak podsjeća da fakultet kojemu je na čelu uz znanstveni i visokostručni rad u poljima teologije i filozofije i teološko-religijskih znanosti nudi i znanja u području crkvene glazbe.
Primarno je djelovanje onih koji završe studije na KBF-u u području školskoga vjeronauka, napomenuo je prof. dr. o. Cifrak, a potreba za vjeroučiteljima trajni je apel koji dolazi iz hrvatskoga obrazovnoga sustava. Usto na zagrebačkom se KBF-u obrazuju svećenički kandidati te kandidati, članovi i članice redovničkih zajednica. Također, studenti zagrebačkoga KBF-a svoje mjesto nalaze i u različitim crkvenim službama, administraciji, medijima… Zagrebački KBF nudi i programe teološke kulture laika i odgojitelja u vjeri, za koje iz godine u godinu postoji stabilan interes. Zagrebački KBF u suradnji s HKS-om izvodi i studij teološko-religijskih znanosti koji se kao dvopredmetni studij može kombinirati sa studijima povijesti ili sociologije.
Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu trenutačno ima tristotinjak studenata, napomeno je prof. dr. o. Cifrak u kratkom razgovoru za Glas Koncila. Dodao je i da se po pitanju upisa na ovogodišnjem ljetnom roku u usporedbi s nekim ranijim godinama ipak može uočiti i blagi porast interesa studenata za programe koje nudi zagrebački KBF, ujedno najstarija visokoškolska institucija u Hrvatskoj, koja više od 350 godina djeluje na dobrobit Crkve i hrvatskoga naroda. Profesor Cifrak podsjetio je i da teologija koja se izučava na visokoškolskoj ustanovi, sastavnici Sveučilišta u Zagrebu, studentima donosi i znanja koja su i svojevrsna protuteža poluprovjerenim i dvojbenim sadržajima koji nerijetko pred vjernike dolaze u virtualnom svijetu, »novoj stvarnosti« u koju su svi u većoj ili manjoj mjeri uronjeni.
Student teologije u svijet unosi jasnu i duboku spoznaju Boga
Na filozofsko-teološkom studiju na splitskom Katoličkom bogoslovnom fakultetu na ljetnom je roku od mogućih 20 mjesta pravo upisa ostvarilo 14 studenata. Na studiju teološko-religijskih znanosti na 14 ponuđenih mjesta interes za studijem iskazalo je 27 kandidata, od kojih je na kraju njih devet studij upisalo na ljetnom roku. Slobodnih mjesta ostalo je i na teološko-katehetskom studiju koji se izvodi pri Sveučilištu u Zadru, gdje je od 27 ponuđenih mjesta pravo upisa ostvarilo 11 studenata.
»Student teologije stječe znanje o Bogu, ali ne kao hladno znanje, nego kao uvid u božanski život koji je plod zajedništva s Bogom te ustrajnoga i poniznoga istraživanja i prihvaćanja«, podsjeća dekan splitskog KBF-a prof. dr. Ivan Bodrožić»Studenti teologije mogu unijeti u svijet nešto što je najpotrebnije ovomu svijetu, više od tehničkih dostignuća ili znanstvenih izuma, a to je jasna i duboka spoznaja Boga. Student teologije stječe znanje o Bogu, ali ne kao hladno znanje, nego kao uvid u božanski život koji je plod zajedništva s Bogom te ustrajnoga i poniznoga istraživanja i prihvaćanja. O tome koliko ćemo unijeti te spasonosne spoznaje u živote ljudi ovisi naša budućnost i budućnost našega društva«, napominje prof. dr. Ivan Bodrožić, dekan KBF-a u Splitu, i pojašnjava: »U svjetlu toga od studenata teologije očekuje se da budu kvalificirani svjedoci Isusa Krista i njegova spasiteljskoga djelovanja za čovjeka. Danas na žalost u prvi plan uvijek dolazi ono pragmatično: ‘Kako ću ja od nekoga studija živjeti i koliko ću zarađivati?’ No onomu tko se usredotoči na pitanje: ‘Kako mogu najbolje od Boga živjeti?’ Bog će sigurno otvoriti mnoga vrata te ga ne će zaboraviti ni u egzistencijalnom smislu. S druge pak strane bit će usredotočen na ono bitno, a to je unositi Boga u živote ljudi, što ne može nikakva tehnologija ni društveni napredak.«
»S iskustvom Boga u svojem životu te s poznavanjem dubina njegove riječi pozvani su i vjernici laici koji završe studij teologije aktivno sudjelovati u odgoju mladih naraštaja, koje trebaju voditi prema istomu iskustvu vjere i ljubavi Božje. Osim toga to znanje o Bogu koje nije samo znanje, nego je pravo iskustvo života, postaje ljekovito u životima suvremenoga čovjeka koji je obuzet samim sobom i svojim poslom, koji se ne uspijeva osloboditi pritiska ambicije i zarade, koji je sama sebe rasprodao na tržištu bez vrjednota«, dodao je prof. dr. Bodrožić.
»Danas nam trebaju ljudi koji će znati otvarati nove vidike života time što će sami raširiti obzorja svoje duše živomu Bogu te će bez zadrške i primisli svjedočiti dar koji su primili. Zato svim našim studentima želim da se prepuste Božjemu vodstvu na našim učilištima na kojima profesori služe kao njegovi pomoćnici te da ne bježe od izazova koje pred njih stavi Bog, a da sami potom budu izazov onima kojima će ih Crkva poslati«, napominje prof. dr. Bodrožić.
Otvara se prostor i novim studijskim smjerovima
Razorne posljedice demografskoga sloma možda su najuočljivije i u brojkama s đakovačkoga KBF-a, koji pripada Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Ondje je na filozofsko-teološkom studiju na ljetnom roku pet studenata ostvarilo pravo upisa. No, kao i u slučaju ranije spomenutih teoloških studija, ni za đakovački se KBF ne može zaključiti da je institucija u »hibernaciji«. Posebno je u tom kontekstu važno spomenuti da se đakovački KBF uz redovitu teološku naobrazbu otvara novim sferama, u skladu s novim potrebama hrvatskoga društva. Na tom je tragu KBF u Đakovu nedavno sklopio niz sporazuma o suradnji s organizacijama iz područja medijacije i mirnoga rješavanja sporova i tako otvorio prostor za razvoj sveučilišnoga integriranoga prijediplomskoga i diplomskoga studija medijacije. Đakovački KBF na tom planu razvija suradnju s osječkim Pravnim fakultetom, Fakultetom za odgojne i obrazovne znanosti, Filozofskim fakultetom te Akademijom za umjetnost i kulturu. U ožujku je đakovački KBF sklopio ugovore o suradnji s Centrom za mir, nenasilje i ljudska prava u Osijeku te s Centrom za mirno rješavanje sporova u Zagrebu, koji će prema nedavno donesenom Zakonu o medijaciji nastaviti s radom kao Nacionalni centar za medijaciju. Interes je pri đakovačkom KBF-u stabilan i za teološko-katehetski program cjeloživotnoga učenja za odgojiteljice i odgojitelje u vjeri.
