U Istri je nekoliko crkava posvećeno sv. Foški. Nju štuju u Pomeru, Medulinu, Vrsaru, Funtani i Žminju te nedaleko od nekadašnjega naselja Mandriola, koje se nalazi kod Mednjana i Batvača. U Mandriolu se nalazio feud sv. Apolinara, posjed ravenskih biskupa, koji je nosio naslov prema ravenskomu nadbiskupu sv. Apolinaru iz 2. st. Nadbiskupi Ravene kroz nekoliko su stoljeća u Puli uz crkvenu održavali i feudalnu građansku sudbenu vlast. Štovanje sv. Foške u srednjem se vijeku proširilo u Istru. Svetica je rođena u Raveni 235., a zbog pripadnosti kršćanstvu pogubljena je 250. Blagdan joj je 13. veljače, ali se od 1977. u Batvačima proslavlja u nedjelju nakon toga dana.
Bazilika sv. Foške u Batvačima izgrađena je 600. godine, a nalazi se nedaleko od pretpovijesne gradine. Ona je trobrodna s tri učahurene (polukružne) apside, koje s vanjske strane zatvaraju ravni zidovi. Od oslikanih fresaka iz 1145. sačuvala se ona iznad glavnoga oltara s bizantskim prikazom Krista na prijestolju (Uzašašće). Crkva je proširena u 12., 15. i 17. st., a dobro obnovljena 1998. godine. Na visokom plošnom pročelju s trojim ulaznim vratima uzdiže se mala preslica s jednim zvonom. U skromno uređenoj unutrašnjosti, jer je crkva nakon Drugoga svjetskoga rata opljačkana, postavljena su tri oltara. Na glavnom je barokni retabl, a na sporednom je pala s prikazom Krista s anđelima. Treći oltar ima uništenu palu. U ratu su uništene korske i kamene klupe, zavjetni darovi, a 1998. otuđen je drveni antipendij iz 17. st. s likom sv. Foške. Kipovi s kipom naslovne svetice premješteni su u župnu crkvu sv. Blaža u Vodnjanu. Lođa od 122 metara ispred crkve s lukovima i stupovima dograđena je u 17. st. U zarasloj šumi nedaleko od crkve ostatci su crkava sv. Blaža, sv. Jeronima i sv. Martina.
Mise su na prvu nedjelju u mjesecu u 17 sati ljeti ili 15 sati zimi. Hodočašće u polovici siječnja i danas se održava u obliku »agapea«, zajedničkoga blagovanja hrane nakon mise.
