Sigurnost i miran život navode se kao razlozi zbog kojih se vraćaju neki mladi Hrvati u domovinu. Hrvatska, kažu, pruža sigurnost i njihovoj djeci te im daje osjećaj da su »svoji na svojoj zemlji«, u kojoj ljudi još nisu toliko otuđeni jedni od drugih kao na Zapadu. Prema podatcima Porezne uprave 13 000 hrvatskih državljana lani se vratilo u Hrvatsku nakon što su najmanje dvije godine boravili u inozemstvu. U razgovoru s Dijanom Jurasić za Večernji list mladi povratnici ističu da su se u Hrvatsku vratili zbog sigurnosti, kvalitete života i spoznaje da se danas i u Hrvatskoj može živjeti od rada iako je naravno standard u zapadnim zemljama još uvijek bolji nego kod nas. Koliko god bili integrirani u zemlje u kojima su rođeni ili u kojima su proveli više od desetljeća, Hrvatska je domovina njihovih roditelja i predaka za koju su identitetski vezani. Hrvatska je u jednom desetljeću zbog iseljavanja izgubila više od 400 tisuća svojega mladoga stanovništva i više nema smisla ponavljati pogrješke koje su otjerale mlade i obrazovane ljude. Ne smije se više popuštati poslodavcima koji su zbog loših radnih uvjeta otjerali domaće ljude pa nastavili iskorištavati strane radnike, jer ćemo ceh tih loših politika plaćati svi. Hrvatska treba reći veliko »ne« pojedincima koji ne mare za javno dobro, nego samo za svoje osobne koristi i profite, stoji u Večernjaku.
Posebnost generacije Z
U kratko vrijeme istraživači su zamijetili dvije pojave u vezi s mladima, a tiču se alkohola i energetskih pića.
Alkohol na odmoru, čini se, izlazi iz mode. Mnogim mladima pijenje alkohola jednostavno nije stil života. Radmila Kovačević za Večernji list donijela je istraživanje jedne tehnološke tvrtke iz 2024. godine koje je pokazalo da 77 posto generacije Z (rođeni između 1997. i 2012. godine) bira odmor bez alkohola, 69 posto ih priznaje zabrinutost zbog svoje sigurnosti u situacijama da u inozemstvu piju. No, osim te generacijske promjene, novi se trend djelomice pojašnjava i porastom upotrebe sredstava za suzbijanje apetita poput Ozempica, koji mogu smanjiti i želju i za alkoholom.
Rizična energetska pića
Najnovije pak Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među mladima (ESPAD) pokazalo je da je 2024. neko energetsko piće pilo oko 77 posto učenika u dobi od 16 godina. U posljednjih 12 mjeseci to je činilo njih 60,3 posto, a u posljednjih 30 dana 45,7 posto. Prosvjetari traže od ministra Fuchsa zabranu opasne prakse u školama, o čemu je pisala Marijana Cvrtila u Slobodnoj Dalmaciji.
Također posljedice od pijenja energetskih napitaka među mladim osobama su velike: remete prirodni ritam sna, posljedice mogu biti nesanica, loša kvaliteta sna, razdražljivost, tjeskoba, pad koncentracije te pogoršanje anksioznosti i paničnih simptoma. Nepovoljno utječu na srce i krvožilni sustav tako što ubrzavaju rad srca, povisuju krvni tlak i povećavaju potrebu srca za kisikom. U mladih se mogu javiti lupanje srca, vrtoglavica, slabost, pa čak i kolaps. Zabilježeni su i slučajevi aritmija kod inače zdrave djece, kaže dr. Dijana Mayer, voditeljica Odjela za praćenje i unaprjeđenje zdravlja školske djece i mladih u HZJZ-u, koja tvrdi da mladi lakše razvijaju štetne navike i ovisničko ponašanje. Energetska su pića bezalkoholna pića dizajnirana da kratkoročno povećaju budnost, osjećaj energije i koncentraciju. To postižu kombinacijom stimulansa, prije svega kofeina, šećera i drugih tvari koje djeluju na živčani sustav. Glavni su sastojci energetskih pića kofein, šećer, taurin, guarana, vitamin B skupine te drugi stimulansi. Kako ističe dr. Mayer, kofein je najvažniji i najrizičniji sastojak, a djeluje na središnji živčani sustav. U jednoj limenci energetskoga pića često ima između 80 i 160 mg kofeina, a u nekima i znatno više. To može biti koliko i dvije do četiri kave odjednom.
Kobno miješanje s alkoholom
Martina Markelić, voditeljica istraživanja za Hrvatsku, rekla je da je ESPAD od 2015. uvrstio i konzumaciju energetskih pića i njihovu kombinaciju s alkoholom. Nažalost, u Hrvatskoj je ta kombinacija rasla pa je situacija 2024. godine bila sljedeća. Energetska pića i alkohol u istoj je prilici u životu (barem jednom) pilo 45,9 posto učenika, u posljednjih 12 mjeseci oko trećine učenika, a u posljednjih 30 dana 26,1 posto učenika. U odnosu na pijenje energetskih pića samostalno, gdje je prevalencija veća za mladiće, u situacijama njihove kombinacije s alkoholom veći je udio djevojaka, osim u pijenju energetskih pića i alkohola u posljednjih 30 dana gdje je udio isti za sve (26 posto), iznosi neke od alarmantnijih podataka Martina Markelić. I alkohol i energetska pića imaju svojih opasnosti kada se piju sami, a kada se piju zajedno, posljedice su još štetnije. Nažalost limenke se prodaju u gotovo svim trgovinama, kioscima i benzinskim postajama. Stoga zbog dokazanoga rizika za zdravlje djece i adolescenata stručna javnost sve češće zagovara zakonsku zabranu prodaje energetskih pića osobama mlađima od 18 godina, po uzoru na alkohol i duhanske proizvode. Istodobno zabrana unošenja i konzumacije energetskih pića u školskim prostorima u potpunosti je opravdana i nužna jer škole trebaju biti okruženje koje štiti zdravlje djece i promiče zdrave životne navike, rekla je dr. Mayer za Slobodnu Dalmaciju.
