Središnja tema novoga broja, kojom se broj i otvara, je rezolucija koju je u utorak 8. srpnja izglasao Europski parlament na zasjedanju u Strasbourgu, pozvavši slovensku vladu na povratak ukinutoga Nacionalnoga dana sjećanja na žrtve komunističkoga nasilja. Kako je novu rezoluciju Europskoga parlamenta dočekala Crkva u Sloveniji za Glas Koncila pojasnio je slovenski svećenik, književnik i kolumnist Branko Cestnik, a za komentar nove rezolucije Glas Koncila zamolio je i povjesničara dr. Josipa Mihaljevića, istraživača tema vezanih uz komunističku Jugoslaviju i Hrvatsku.
Na spomenutu se rezoluciju u osvrće i glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić u komentaru. »Rezolucija je nedvosmislena i umnogome tvrdi upravo suprotno dezinformcijama određenih političkih struktura u Hrvatskoj: jugoslavenski komunistički režim izvansudski je smaknuo desetke tisuća civila i ratnih zarobljenika, a samo 1945. tisuće su pogubljene odmah nakon završetka rata.«
Jedan od inicijatora nedavno izglasane rezolucije kojom je Europski parlament pozvao Sloveniju na vraćanje dana sjećanja na žrtve komunističkih zločina slovenski povjesničar i istraživač poratnih grobišta prof. dr. Mitja Ferenc sugovornik je intervjua. Premda rezolucija govori o Sloveniji, njezini su zaključci itekako relevantni i za Hrvatsku, gdje se komunistički zločini također sustavno umanjuju. »Znamo zašto smo morali šutjeti 45 godina. Tada je vladao jednopartijski komunistički sustav. Ali nedopustivo je sada čekati – posebno nakon što su posmrtni ostatci žrtava ekshumirani. I da neka vlast, 35 godina nakon pada komunizma, kaže da je zabranjen ukop. Žrtve su time nanovo probodene, stavljena je sol na rane njihovih potomaka«, upozorava uz ostalo slovenski povjesničar.
U fokusu novoga broja je i blagoslov prvoga od 11 kipova sv. Mihaela arkanđela. Pomoćni đakovačko-osječki biskup Ivan Ćurić tijekom blagoslova kipa pozvao je vjernike da se »vinu više i dalje« od samoga kipa kao znaka u kamenu, jer kamen ne može dati i utjeloviti sadržaj i istinu na koju upućuje, nego to može samo »stvarni život Božjega ljubljenoga bića«.
U središtu pozornosti ljetnoga izdanja magazina Prilike koji dolazi uz novi broja Glasa Koncila je fenomen »tehnofeudalizma« u kojem su i korisnici glazbe i njezini stvaratelji stavljeni u »vazalni odnos« prema velikim digitalnim platformama koje ubiru profite. Problemom melanoma bavi se rubrika Zdravlje. Koncert Marka Perkovića Thompsona i njegovih pola milijuna posjetitelja tema su koju Prilika promatra kroz politička očišta. Novi euro – »e-euro« – u fokusu je rubrike Ekonomija. Prilika predstavlja i »Vatikanski popis filmova«, a jedna od tema je i knjiga »Uzorite pripovijetke« portugalske književnice Sophije de Mello Breyner Andresen.