Glas Koncila br. 36/2025.

NADBISKUP HRANIĆ UZ POČETAK KATEHETSKE I ŠKOLSKE GODINE
U župama živjeti i slaviti poučeno na vjeronauku u školi
OD BENKOVCA DO HIPODROMA
UZ 30. OBLJETNICU KANONIZACIJE TREĆEGA HRVATSKOGA SVETCA
INTERVJU: PROMICATELJ IZLOŽBE O HRVATSKIM SVETCIMA I BLAŽENICIMA MONS. ANTUN SENTE
ŠTO SU GLAVNI IZVORI MIKROPLASTIKE?
POSTJUGOSLAVENSKI NASRTAJI
NOVOOTKRIVENA PISMA PRVE HRVATSKE MISIONARKE LJUBAVI (2)
ŠTO ANĐELI IMAJU S CRVIMA?
KAD PAMETNI TELEFON POSTANE »ZAMJENA« ZA SUPRUŽNIKA (1)

Prvom lekcijom školarcima otvara se novi broj Glasa Koncila koji na naslovnici i prvim stranicama donosi dijelove poruke predsjednika Vijeća HBK-a za katehizaciju i novu evangelizaciju nadbiskupa Đure Hranića na početku nove katehetske i školske godine. »Naš identitet, povijest i kultura utkani su u stijenu neprolaznoga«, napisao je nadbiskup Hranić.

Križevčani i Hrvati, Slovaci i Mađari, kanonici i svećenici, vojni službenici i promicatelji ekumenizma, filozofi i fizičari, profesori i studenti, taoci i sjemeništarci, a i hrvatski grkokatolici – mnogo je onih kojima sv. Marko Križevčanin može biti zagovornikom i uzorom. Uz 30. obljetnicu njegove kanonizacije Glas Koncila otkriva kako je sv. Marko Križevčanin nadahnuo svoje sunarodnjake.

Trideseta obljetnica kanonizacije sv. Marka Križevčanina i njegova svetkovina pokazale su se i kao prigoda za nešto intervju o štovanju svetaca i blaženika poniklih iz hrvatskoga naroda. Kao upućen sugovornik koji o toj temi može govoriti iz prakse pokazao se rektor Nacionalnoga svetišta sv. Josipa u Karlovcu mons. Antun Sente. Karlovačko svetište čuvar je izložbe o hrvatskim svetcima i blaženicima, a izložba je posjetila i različite hrvatske krajeve. »Da iz ljubavi prema Bogu proizlazi i ljubav prema vlastitomu narodu svjedočili su svetci i blaženici iz našega naroda. Uzmimo sv. Marka Križevčanina. On je živio u vremenu u kojem i nije bila razvijena svijest o pripadnosti nekomu narodu, no njemu je bilo važno uz svoje ime napisati i da je on iz Križevaca, iz hrvatskih krajeva«, rekao je mons. Sente.

Sveti Augustin, koji je ne samo »duhovni otac« pape Lava XIV., nego i klasik političke misli, središnja je tema rujanskoga izdanja Prilike. Hrvatski obrazovni sustav i mogući putovi u njegovu pametnom restrukturiranju u fokusu su rubrike »Socijalna politika«. Izazovi koje u nastavu unosi umjetna inteligencija tema su »Književnosti«. Rubrika »Zdravlje« upozorava na intenzivne mirise, bilo prirodne ili sintetske, koji mogu izazvati i neke blaže zdravstvene tegobe. Crno-bijeli klasik redatelja Mauricea Clochea »Gospodin Vinko«, koji se »probio« i do Netflixa, prikazuje rubrika »Film«. Prilika piše i o opasnosti od politizacije glazbe.