Čovjekova sjećanja vrlo su snažno povezana s mirisima jer nos ima izravan put do dijela mozga koji upravlja emocijama i pamćenjem. Tako miris može u trenu vratiti osjećaje iz djetinjstva, podsjetiti čovjeka na neku dragu osobu ili na razdoblje koje je davno prošlo. Osjet njuha jedan je od najstarijih i najsnažnijih ljudskih osjetila, a njegova uloga u fizičkom i psihičkom zdravlju sve se intenzivnije proučava u znanstvenoj literaturi. Za razliku od drugih osjetilnih sustava, mirisni podražaji izravno se prenose u limbički sustav mozga, koji regulira emocije, učenje i pamćenje. Zbog te anatomske povezanosti mirisi imaju jedinstvenu sposobnost izazivanja snažnih emocionalnih reakcija, često i prije nego što postanemo svjesni samoga mirisa. Tako poznati mirisi, poput mirisa novih školskih knjiga, mogu potaknuti nostalgiju i pozitivne uspomene, a neugodni mirisi mogu uzrokovati trenutačnu odbojnost i stresnu reakciju.
Mirisi mogu imati brojne blagotvorne učinke na zdravlje. Istraživanja iz područja aromaterapije pokazala su da udisanje određenih eteričnih ulja utječe na aktivnost autonomnoga živčanoga sustava i može dovesti do fizioloških promjena poput snižavanja krvnoga tlaka, smanjenja razine kortizola te poboljšanja kvalitete sna. Posljednjih godina raste interes za upotrebu mirisa kao dijagnostičkoga alata. Promjene u osjetu mirisa često su prvi znak neurodegenerativnih bolesti, poput Parkinsonove ili Alzheimerove bolesti. Testiranje olfaktivne (njušne) funkcije postaje vrijedan dodatak ranoj dijagnostici budući da se smanjenje osjeta njuha može javiti godinama prije drugih simptoma. Na terapijskoj razini kontrolirana primjena mirisa proučava se kao dopunski pristup u liječenju anksioznosti, depresije, nesanice, kronične boli i demencije. U palijativnoj se skrbi aromaterapija primjenjuje za poboljšanje kvalitete života, ublažavanje tjeskobe i poticanje pozitivnih emocija kod teško bolesnih pacijenata.
Kad miris postane prijetnja
Unatoč pozitivnim učincima, izloženost određenim mirisima može imati nepovoljan utjecaj na zdravlje. Pretjerano intenzivni mirisi, bilo prirodni ili sintetski, mogu izazvati glavobolju, mučninu, vrtoglavicu i razdražljivost. Poseban oprez treba biti prema »fragrance-proizvodima«, a oni se odnose na kozmetiku, sredstva za čišćenje, osvježivače zraka i druge artikle koji u svojem sastavu imaju mirisne komponente označene na deklaraciji često samo riječju »fragrance« ili »parfum«. To je zapravo mješavina različitih kemikalija – može ih biti od nekoliko desetaka do nekoliko stotina – a proizvođači često ne navode točan sastav jer se smatra »poslovnom tajnom«.
U »fragrance-mješavinama« obično se nalazi složen koktel sastojaka koji može uključivati sintetske mirise poput ftalata, sintetskih mošusa i aldehida, ali i prirodne ekstrakte poput eteričnih ulja i smola, koji se često kombiniraju sa sintetskim. Da bi miris bio postojan i dugotrajan, njemu se dodaju i različiti stabilizatori i otapala. Učinak tih spojeva na zdravlje ovisi o njihovoj vrsti, koncentraciji i individualnoj osjetljivosti osobe. Najčešće se spominju alergijske i iritativne reakcije, koje se mogu očitovati u obliku kontaktnoga dermatitisa s osipom, crvenilom i svrbežom, ali i respiratornih tegoba poput kihanja, kašlja ili pogoršanja astme. Posebnu pozornost privukle su i njihove moguće hormonske posljedice budući da je dokazano da pojedini spojevi, primjerice ftalati, mogu djelovati kao endokrini disruptori i time narušavati ravnotežu hormonskoga sustava. Iako su mnoge od tih tvari prošle testiranja sigurnosti, dio njih povezuje se s dugoročnim rizicima, uključujući potencijalno kancerogeno djelovanje.