»U današnjoj zbrci koja vlada svijetom, gdje je teško razlikovati istinu od zablude, dobro od zla, Providnost je na goru posadila jedan svjetionik – papinstvo – koji svijetli vjekovima i svom zemljom. Budemo li se u svojem apostolskom životu ravnali po tom svjetioniku, možemo biti uvjereni da ne ćemo udariti u klisuru i da ćemo sebe i svoj narod dovesti u luku spasenja.« Tako je prije stotinjak godina o rimskom biskupu u »Đačkom orlu« pisao prvi blaženi vjernik laik Crkve u Hrvata Ivan Merz. No suosnivač Hrvatskoga orlovskoga saveza nije se zadržao na riječima. Prije 100 godina sa svojim je orlovima – koji će se kasnije prozvati križarima – u veljači 1926. priredio proslavu prvoga hrvatskoga Papina dana: dana na koji liturgijskim slavljima, akademskim izlaganjima i kulturnim programima šire zasvijetli svjetlo vatikanskoga svjetionika. Uza 100 godina Papina dana u Hrvatskoj o njegovim smo plodovima razgovarali s Domagojem Jozićem i Darijem Burjanom, predsjednikom i dopredsjednikom Križarske organizacije, u kojoj danas na području Zagrebačke nadbiskupije i Požeške biskupije djeluje dvjestotinjak mladih.
Dopredsjednik Križarske organizacije Darijo Burjan: »Ljubav prema papi očituje se i u poznavanju njegova nauka i u molitvenoj bliskosti«Orlovska tradicija i križarski feniks
Veličina spomenutoga jubileja još se jasnije razabire zna li se da je s komunističkom zabranom križarske organizacije na gotovo pola stoljeća prekinuta orlovska tradicija. No plamen vjernosti papi koji je ražario bl. Ivan Merz nije se time dao zapretati.
»I prije obnove križarstva bilo je onih koji su u svojim župama usprkos nepovoljnim okolnostima ‘čuvali’ Papin dan – poput križara i rektora Nacionalnoga svetišta sv. Josipa u Karlovcu Marijana Radanovića. A nakon što je početkom devedesetih ponovno uspostavljena Križarska organizacija u listopadu je 1993. na razini čitave Hrvatske proslavljen i Papin dan misom koju je u zagrebačkoj katedrali predvodio nadbiskup i kardinal Franjo Kuharić u koncelebraciji s tadašnjim apostolskim nuncijem Giulijem Einaudijem«, objašnjava Darijo Burjan. »Feniksovska« povijest Papina dana ipak je tek jedna od njegovih hrvatskih osobitosti.
Tri osobite počasti »živomu Kristu na zemlji«
Premda se Papin dan proslavlja i u drugim zemljama svijeta, samo su ga u Hrvatskoj pokrenuli te ga i dalje priređuju vjernici laici. Razlog za to treba potražiti upravo u primjeru bl. Ivana Merza, smatra Burjan. »Njegova je bila i zamisao da se Papin dan ne proslavlja kada i drugdje, na blagdan sv. Petra i Pavla, nego na dan papina ustoličenja. Blaženika je na to potaknula audijencija kod Pija XI. tijekom orlovskoga hodočašća u Rim u jesen 1925., kada je papa blagoslovio ‘čitavu dragu Hrvatsku i sve naše mile hrvatske sinove’. Još na povratku iz Rima u vlaku je orlovima iznio svoju ideju te su u nekoliko mjeseci priredili prvu proslavu namijenjenu ponajprije đacima i mladima. Merzu je na srcu otpočetka bila i nakana da se ljubav i odanost prema papi ‘uzgaja od najmlađih dana’ jer će se vjernik tako lakše čitav život okretati papi, ‘živomu Kristu na zemlji’«, navodi sugovornik.
Dva lica Papina dana povezuje mirotvorstvo
»Rimsku orijentaciju« najmlađih promicanjem »Papina dana u školi« od 2017. potiču i današnji križari. »Škola koje se uključuju u program iz godine u godinu je sve više. Isprva su to bile samo katoličke škole, no danas i vjeroučitelji i drugi nastavnici u javnim školama uz pomoć naših edukativnih materijala učenike upoznaju s papinskom službom i simbolima, kao i s papinim životopisom. Nastojimo i da svako dijete dobije sličicu s papinim likom i molitvom na njegove nakane jer se ljubav prema papi očituje i u poznavanju njegova nauka i u molitvenoj bliskosti«, primjećuje Burjan, dodajući da dva lica Papina dana ove godine povezuje poruka mira.
»Tema Papina dana u školi jest ‘Mir vam svoj ostavljam, mir vam svoj dajem’, a o porukama Lava XIV. za izgradnju mira i međureligijskoga dijaloga u doba ranjeno sukobima na svečanoj će akademiji u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu u petak 8. svibnja govoriti izv. prof. dr. Marijana Kompes i izv. prof. dr. Tomislav Kovač.«
Kako se Lav XIV. uključio u Merzovu devetnicu
Akademija posvećena nauku rimskoga biskupa uz euharistijska je slavlja već stotinu godina središnji dio proslave, ističe Burjan. »U Merzovo je doba i pribavljanje papinskih dokumenata bilo pothvatom te i ne začuđuje što su o papinu nauku uglavnom govorili biskupi. Danas se pak većim pothvatom čini u množini poruka koje prenose razni mediji razabrati temeljni poziv koji Papa upućuje svima nama.« No pontifikat Lava XIV. Papinu je danu priuštio i dodatnu duhovnu pripravu. »Providnost se pobrinula da se izbor novoga pape dovršio netom prije blagdana našega zaštitnika. Stoga prvi dan Lava XIV. dočekujemo i elektroničkom devetnicom bl. Ivanu Merzu, u kojoj već desetak godina preko Whatsappa sudjeluju Hrvati diljem svijeta – od Filipina i Australije do Aljaske i Čilea«, napominje Burjan. Devetnica je ove godine stoga bogata Merzovim mislima o vjernosti papinstvu, ali i mislima pape Lava XIV. o vjernosti obrani ljudskoga dostojanstva iz apostolske pobudnice »Dilexi te«.
Zašto je važno vjerovati papi misionaru
I više od Papinih riječi križarima su u prvoj godini pontifikata Lava XIV. progovorila djela, priznaje Darijo Burjan. »Za razliku od ranijih papa, Lav XIV. nije autor brojnih knjiga ili zapaženih propovijedi, nego ponajprije čovjek primjera. Zvuči neobično, ali baš nas papa misionar najbolje podsjeća na blizinu bližnjega, svjedočeći da se naše djelovanje ne mora ostvariti u nekoj daljini, nego u milosrdnom i nježnom služenju u našim župama i obiteljima.«
Iako križari ne skrivaju ponos javnim odjekom svojega djelovanja – na čemu im je lani čestitkom zahvalio i pokojni papa Franjo – najvažniji im je ipak odjek u srcima. »Kao sljedbenici bl. Ivana Merza, koji u papi nije promatrao samo glavu Crkve, nego i duhovnoga oca, želimo da svi vjernici u Hrvatskoj poput djece upru pogled u Svetoga Oca i slušaju njegove riječi. U vrijeme kada Papa zbog neustrašivoga iznošenja katoličkoga nauka postaje kamenom smutnje, predmetom osporavanja i metom kleveta takva je vjernost najbolje jamstvo kako jedinstva s Crkvom tako i budućnosti našega naroda«, zaključuje Burjan.
Sličnost pape Lava zaštitniku križara
• Iako traje tek godinu dana, pontifikat Lava XIV. već je podastro mnoga nadahnuća križarima, tvrdi predsjednik Križarske organizacije Domagoj Jozić. »U riječima i djelima pape Lava XIV. osjeti se misionarsko iskustvo: on nastoji biti blizak svim ljudima i smirivati podjele među njima, ali ništa manje graditi mir skrblju za siromašne i brigom za dostojanstvo svake osobe. Papa nam pokazuje da nije dovoljno naviještati riječima, nego i privlačiti djelima; no podjednako nam je potrebna i molitva. U pozivu pape Lava XIV. na svakodnevnu krunicu za mir stoga smo osobito prepoznali njegovu duhovnu sličnost bl. Ivanu Merzu. Ni on se nije borio protiv sustava u kojem je živio oružjem, nego mirnim djelovanjem među ljudima, s krunicom u ruci«, zaključuje Jozić.
