U gradu s trotisućljetnom poviješću u vrijeme rimske vladavine, koja je trajala od 177. g. pr. Kr. do pada Rimskoga Carstva 476. godine, već su polovicom trećega stoljeća ubijeni prvi kršćanski mučenici. Pulski je mučenik sv. German (+290.), zaštitnik grada, a vjerojatno su i kosti sv. Jurja, sv. Teodora, sv. Dimitrija, sv. Flora, sv. Bazilija Velikoga, sv. Purpurina i bl. Salamona (svrgnuti ugarski kralj) smještene u rimskom sarkofagu ispod glavnoga oltara katedralne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije. Crkva je izgrađena na mjestu gdje se prvotno nalazio Jupiterov hram, kasnije u IV. ili V. st. jednobrodna crkva sv. Tome (današnji srednji brod katedrale s bočnim ulazom blizu apside). Izgrađena je nakon objave Milanskoga edikta (313. g.), a dograđena u trobrodnu baziliku te 392. godine uklopljena u nju. Postojanje dvojne bazilike upućuje na biskupsko sjedište u Puli. Kao prvi pulski biskup spominje se Antonius, koji je stolovao od 510. do 547. Rane biskupije na tlu Istre iz toga vremena osnovane su i u Poreču, Pićnu, Novigradu, Kopru i Trstu.
Dvojna bazilika postala je katedralnom crkvom 857. godine, kada je obnovljena za te potrebe, o čemu svjedoči ploča na vanjskom bočnom zidu, sve do 1242. kada su je teško oštetili Mlečani, koji su nakon više napada na grad njime i zavladali. Današnja je trobrodna bazilika građena od 1417. do 1451. (ploča iznad bočnoga ulaza crkve sv. Tome) s upisanom apsidom ravnoga začelja i sakristijom. Krstionica ispred crkve iz V. st. sa šesterokutnim krsnim zdencem uklonjena je 1885. Izgledom i gradnjom krstionica je bila nalik onoj u Poreču ispred Eufrazijane (bazilike Uznesenja Blažene Djevice Marije). Danas se ispred pročelja nalazi četvrtasti zvonik s biforalnim otvorima prozora na vrhu. On je izgrađen 1707. godine od kamena pulske Arene.
Mise su nedjeljom u 10.30 te radnim danima u 17 sati. Nedjeljna misa u 9 sati je na talijanskom jeziku.
