KOLIKO DANAS VRIJEDI KRALJ Krist Generalni tajnik?

Danas je Krist Kralj. Dok sam bio dječak, silno mi je imponiralo kad sam doznao za taj blagdan i taj podatak da je Isus i kralj. Pa sam onda, svake godine iznova, na Tri kralja izluđivao starije ukućane pitanjem koliko je ukupno bilo kraljeva u Betlehemu? Pa kad bi mi oni dosjetljiviji rekli da ih je bilo četiri, lukavo uračunavajući i Isusa, ja bih im tada pakosno dodao petog – Heroda! Odrastajući u doba lijepih poučnih priča i stripova u kojima su kraljevi bili pošteni, pravični i najsnažniji (a ako bi se baš u bajkama ili Bibliji dogodio i koji zločesti, opet su odreda bili moćni i najvažniji); u doba kada su mi hrvatski kraljevi Tomislav ili Zvonimir bili »najveći Hrvati« ili makar jedini koje se smjelo spominjati kao takve, uživao sam što je i moj Isus također kralj. Velik, još i s velikim K.

A danas pak? Kraljevi ostali samo u sve nepopularnijem šahu ili u kartaškim igrama?! A i tamo, od kralja jači asovi, baš kao neka »duboka država« među igraćim kartama?! Da i ne spominjem najpopularniju kartašku igru na ovim prostorima, u kojima je od kralja jači, božemiprosti… »dečko«!? Da je makar »baba«, kao u redovnom životu, ili »kraljica« kao u šahu… Ili bar kao u glavnoj ovozemaljskoj britanskoj monarhiji, također tek »folklornoj«, čija je kraljica dugovječnošću nadmašila i naše najstarije partizanske prvoborce, ispratila u grob i pobjednike Ruske revolucije i žrtve globalne polucije, rođena u doba krede, a nadživjet će i silikone… Ukratko, u današnjoj politici kraljevi su prestali ikomu išta značiti, gurnuli su ih u drugi, treći, peti plan i vrlo je upitno koliko još veličanstveno u ušima zvuči, i pred očima stoji »ime i slika kralja«. Pa i Krista Kralja. I s njim se, u njegovoj kršćanskoj Europi – bar u krugu onih koji njome upravljaju, da ne kažem »kraljuju« – ponašaju kao i s ostalim folklornim kraljevima. Obuku im lijepo ruho, izrade portrete, smjeste u dvorce, jednom godišnje izvuku ih na paradu i… ostave ih dalje u njihovu igrokazu.

Tja, ne znam… možda bi se danas Krist Kralj trebao zvati »Krist Predsjednik« ili Premijer, makar Generalni tajnik? »Krist Posebni izaslanik«, Visoki predstavnik, Manager, »Krist Direktor«? Možda bi to jače figuriralo, podiglo mu cijenu u suvremenom svijetu i među mladima? Makar… Tko danas živ više vjeruje ikojemu predsjedniku, premijeru ili nekom desetom »glavešini«, kad im ne vjeruju ni oni koji ih, iz sjene, na ta mjesta postavljaju?! Ma, ni sami sebi više ti današnji predsjednici ne vjeruju!

Zato sam odlučio, sad kao »zrela konzerva«, da ću današnjega Krista, od današnjega blagdana, zvati po onim najstarijim nazivima, koje kao ministrant leđima okrenut vjerničkomu puku nisam ni razumio dok sam ih čitao s velike zidne slike. Bit će mi danas Krist Pantokrator, što će reć: Krist Svevladar. Veći i od pauniziranih kraljeva, od fikusiranih predsjednika ili marionetiziranih premijera, od sekretiranih tajnika ili nezajažljivih managera, sveznajućih računalnih gurua, prolaznih direktora i lažnih rektora… Vladar svega, oduvijek i zauvijek. Jer to doista i jest, pričat će koji se uvjere, kad im on »uvede svoje mjere«!