Iza likovne kritičarke i kustosice Sande Stanaćev Bajzek brojne su izložbe, umjetnički projekti i radovi u stručnim časopisima. No u njezin je dugogodišnji angažman, koji je započeo devedesetih, zlatnim slovima upisana Hrvatska udruga likovnih umjetnika i likovnih kritičara (HULULK), čija je ona osnivačica i predsjednica. Udruga djeluje od 2014. godine, a sa svojim se događanjima sve do razornih potresa iz 2020. godine okupljala na pomalo neočekivanu mjestu – u prostorima župe sv. Franje Ksaverskoga u zagrebačkom Vugrovcu.
U iščekivanju obnove nakon potresa
Sve dok se stara vugrovečka kurija – čijim je dijelom postala i galerija »Farof« – nalazi u procesu poslijepotresne obnove, domaćin je HULULK-ovih aktivnosti udruga »Zelene i plave Sesvete«, gdje je ususret Božiću otvorena izložba »Maranatha«. Predstavljena su djela hrvatske sakralne umjetnosti u kojima 35 članova HULULK-a prinosi djela nadahnuta njihovim pogledom na Božić i vrijeme došašća, budeći nadu i upućujući na svrhu i smisao Božjega dolaska na zemlju.
Aktualna izložba bila je povod za razgovor u kojem kustosica Stanaćev Bajzek govori o početcima HULULK-a te prepoznavanju »Božjega zapisa« u suvremenim umjetničkim djelima.
»Našom devetom božićnom izložbom predstavili smo članove HULULK-a, koji su prepoznali vrijednost nastojanja da se vjera u Isusa Krista, duboko ukorijenjena u naš narod, na dostojan način predstavlja i umjetnošću. Eminentni predstavnici hrvatske sakralne likovne umjetnosti su crtežom, slikom, grafikom, fotografijom, skulpturom i instalacijom uputili poziv Isusu, uranjajući dublje u čudesno otajstvo Božića. I ova božićna izložba referira se na određeni motiv Božića, na vrijeme prvih kršćana kojim su se pozdravljali s poklikom: ‘Maranatha! – Dođi Gospode!’ Htjela sam da taj poziv uputimo i danas, da budemo svjesni važnosti naše spremnosti da dočekamo Boga, da se podsjetimo da u došašću ne slavimo samo njegovo rođenje, nego i iščekujemo njegov drugi dolazak na kraju vremena. A Isus sigurno dolazi. Stoga ne gubimo vjeru u njegovo obećanje da nas nikada ne će napustiti«, rekla je sugovornica, koja je ujedno autorica koncepcije izložbe predstavljene u sesvetskoj galeriji.
»Umjetnost je duhovni, Božji dar«
Ljubav prema umjetnosti u sugovornici se javila još u razdoblju njezina djetinjstva. Kao osnovnoškolka intervjuirala je slikara Mirka Račkoga 1980. godine, što je bio događaj koji ju je usmjerio u svijet umjetnosti. No s njezinim »profesionalnim odabirom« oduvijek se snažno isprepletala katolička vjera. O tome iskusna likovna kritičarka i kustosica svjedoči: »U meni je vjera duboko ukorijenjena, živa je i vidljiva u svemu što radim. Htjela sam biti kazališna redateljica, no danas mi je jasno da je Bog sa mnom imao druge planove jer kada ‘iščitavam’ likovna djela, kada u njima pronalazim elemente božanskoga i o tome pišem, osjećam zadovoljstvo i mir. Umjetnost je duhovni, Božji dar i ako se njome koristimo na slavu onoga koji nam je talent darovao, imamo snage i ljubavi njome proslavljati Stvoritelja. To nastojim prenijeti umjetnicima i članovima naše udruge jer ih gledam kao članove obitelji. Ponekad sam prezahtjevna, ali kada doživim da su članovi voljni pomoći i da im je stalo, povjerujem da je moja misija ispunjena.«
Poticaj vugrovečkoga župnika
Prapočetak HULULK-a dogodio se u 2012. godini kada se Sanda Stanaćev Bajzek uključila u »Likovne susrete Vugrovec« koje je dotada organiziralo lokalno kulturno-umjetničko društvo sa svrhom promoviranja hrvatske likovne umjetnosti i stvaranja novih kulturno-umjetničkih centara. Dvije godine kasnije osnovala je HULULK izabravši ne bez razloga vugrovečki župni dvor kao njegovo središte.
Stara vugrovečka kurija spomenik je velike kulturne važnosti, a njezin vinski podrum pokazao se kao idealno mjesto za izložbeni prostor umjetničke udruge, prisjetila se sugovornica.
O osnivanju HULULK-a je rekla: »Župa sv. Franje Ksaverskoga Vugrovec HULULK-ov je dom i u njoj sam od početka osjetila neko posebno ozračje. Župnik Filip Lucić, koji je teolog te povjesničar i ljubitelj umjetnosti, potaknuo me je na osnivanje udruge. Želio je da se likovni život pokrenut ranije u Vugrovcu nastavi i da to zagrebačko naselje dobije i svoju umjetničku galeriju. Osnutkom HULULK-a podigli smo umjetnička i kulturna događanja na višu razinu. Otada je i ideja da, poštujući autorske osobnosti, preko umjetnost na neki način i evangeliziram naišla na potporu mojih kolega koji su mi se u toj misiji od 2014. počeli pridruživati.«
Nadahnuća »spomeničkoga trolista«
Potresom ranjena kurija u Vugrovcu nije jedini »lokalitet« koji pruža umjetničko nadahnuće. Sanda Stanaćev Bajzek govori o »trolistu« koji uz kuriju čine još dva nepokretna spomenika kulture – vugrovečka župna crkva sv. Franje Ksaverskoga i crkva sv. Mihaela. »Na kulturnoj baštini vugrovečkoga kraja, kao bazi, stvaramo projekte koji Zagreb i Hrvatsku obogaćuju kulturnim događanjima, a to nisu samo izložbene prezentacije, nego i međunarodne manifestacije i edukacijsko-terapijski programi. Najznačajniji naši izložbeni projekti bili su ‘Spone’ i ‘Femininologija’, međunarodni projekt ‘Tradicija u suvremenosti’ (prve godine u suradnji s N. I. Bešlić), ciklus izložaba ‘Zapisano u genima’ i projekt ‘Susret jednakosti’«, pojasnila je sugovornica.
Udruga danas ima stotinjak članova, svake godine pridružuju se i nove snage, navodi sugovornica i zaključuje: »Naši projekti izrastaju iz nastojanja za stvaranjem novih kulturnih centara, za povlačenjem događanja iz ‘centra’ prema marginama, iz želje za uključivanjem lokalne zajednice i njezina angažmana u konkretnim kulturno-umjetničkim programima.«
Izložbe koje prenose radosnu vijest
