Nasuprot otočiću Ošljaku, između uvale Batalaža i pristaništa smjestili su se Kali (keltski naziv Cale – luka), najveće ribarsko naselje otoka. Naselje je do g. 1623. bilo u sastavu župe iz Kukljice, a onda postaje samostalna župa. Ploče nad portalima i istraživanja Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zadru govore o tri dionice radova na proširenjima nekada srednjovjekovne seoske crkvice koja je zabilježena zajedno s imenom mjesta g. 1300. u jednoj oporuci. Crkvicu sv. Lovre zadarski je graditelj Grgur Bilišić g. 1392. preuredio ili popravio, ali je ona još g. 1404. zapisana kao mala građevina, veličine trećine današnje. Ostatci njezinih zidova vidljivi su na dijelu pročelja i na južnoj strani.
Godine 1698. na uzvisini iznad luke izgrađena je barokna jednobrodna župna crkva za župnika Mateja Longina, kako je upisano na ploči iznad sjevernih vrata, na temeljima starijih građevina. Ta je crkva dvostruko veća od prvotne, a imala je dvostruku preslicu s dva zvona na začelnom zidu. Nad zapadnim vratima postavljena je ploča s posvetom crkve g. 1711. (nadbiskup Viktor Privil). Natpis nad glavnim portalom govori o trećoj obnovi za vrijeme nadbiskupa Karamana, a posvetio ju je nadbiskup Ivan Carsan g. 1777. Crkva je duga 24, a široka 12 metara s pravokutnom apsidom koja se nalazi iza svetišta i služi kao sakristija. Crkva iz 1698. imala je po dva lučna visoka prozora na svakoj strani, a kasnijim je produljenjem dobila još po jedan prozor sa svake strane i dograđenu sakristiju. Glavni portal sa zapadne je strane bez ukrasa s dva simetrično postavljena prozora i osmerodijelnom rozetom nad dovratkom. Bočni sjeverni i južni portali jednostavne su barokne profilacije. Odijeljeni masivni zvonik podignut je za župnika don Srećka Bakije 1892.
Mise su nedjeljom u 8 i 11, subotom u 7.30, a radnim danima u 18 sati.
