NADBISKUP ALOJZIJE STEPINAC NA ISPITIVANJU U SVIBNJU 1945. Gestapo je u Zagreb donio već gotove znakove za Židove

Karitativna djelatnost bl. Alojzija Stepinca (65)

Nevenka Nekić: Stepinac-čovjek Crkve, 2002., ulje na platnu

Dr. ing. Marko Vidaković, voditelj dobrotvorne organizacije Unutarnji jugoslavenski front u Zagrebu, nastavlja u dokumentu od 15. svibnja 1945. nizati sve karitativne akcije u kojima je surađivao i izravno bio uključen i zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac:

Neka djeca nisu ni zapisana

»Dokumenat 4

Popis majki i djece kojima su očevi justificirani ustaškim vlastima, stradali u zatočeničkim logorima ili su se nalazili u doba NDH u redovima Oslobodilačke vojske, a koji su se nalazili pod zaštitom Unutarnjeg jugoslavenskog fronta i odatle bili potpomagani svim sredstvima (novac i hrana):

Andrijeni Ruža sa 3 djece, Naseljak 16
Borović Jelica sa 1 djetetom, Mikulićeva 16
Crevar Ankica sa 2 djece, Dunjevac 12
Ćolak Marija sa 2 djece, Trnje-Školska 25
Drakulić Leposava sa 4 djece, Trnjanske Ledine II. br. 7
Dernulc Nada sa 1 djetetom, Cankarova 14
Čačić Viktor i Violeta kod majke, Lošinska II. br. 11
Džapić Anica sa 3 djece, Trnjanska 134
Djurdjević Ljubica sa 2 djece, Petrinjska 31
Franković Ruža sa 3 djece, Petračićeva 15
Feledžić Marija sa 1 djetetom, Babunićeva 25
Fele sa 1 djetetom, Mokrička 10
Grbac Anka sa 2 djece, Gornji Bukovac 165
Abramović Julijana sa 2 djece, Spinčićeva 25
Brtan Ratimir kod majke, Nad lipom 3/II. dvorište, podrum
Gugić Angela sa 2 djece, Tkalčićeva 67
Gustetić Nada sa 3 djece, Bogišićeva /II
Grozdanić Draga sa 1 djetetom, Radićeva 22
Grubor Marija sa 3 djece, Radićeva 23
Hasaković sa 2 djece, Gregorijančeva 4
Ivković Jelka sa 3 djece, Sv. Duh 77
Janković Ankica sa 2 djece, Kučerina 70
Kahlina Ruža sa 1 djetetom, Špinčićeva 25
Krpan Anka sa 1 djetetom (Mekinc), Primorska II 5/II
Kordić Katica sa 2 djece, Maksimirska 108a
Kopač Mira sa 3 djece, Kukuljevićeva 41
Huić Rozalija sa 3 djece, Kraljevac 30
Horvatić Dobrila 16 god., Mrazovićeva 5
Kireta Rozalija sa 1 djetetom, Pregradska 11
Mikša Barica sa 4 djece, Vitezovićeva 14
Marinčić Nada sa 2 djece, Kustošija-Zagrebačka 108
Majić Vukosava sa 1 djetetom, Derenčinova II br. 10/II
Hočevar sa 1 djetetom, Petrova 64 (kod Živeca)
Migić M. sa 1 djetetom, Tomićeva 53
Ogrizović sa 2 djece, Gajeva 40
Nötig Ankica sa 1 djetetom, Buconjićeva 27
Pagjen Zorica sa 2 djece, Utješinovićeva 2
Mikuš Marija sa 1 djetetom, Nova Ves 62
Novosel Ozrenka kod tetke, Kačićeva 6
Pavković Josipa sa 1 djetetom, Kačićeva 4
Orlić Anka sa 1 djetetom, Ilica 180a
Božović Noemija sa 2 djece, Dubrovačka 19
Pavičić Marija sa 2 djece, Vidovgradska 9
Kranj Margareta sa 2 djece, Pustedol 17 (Črnomerec)
Pernuš Katica sa 3 djece, Brešćanskoga 12/II
Krivak Marija sa 1 djetetom, Kukuljevićeva 37a
Popović Anka sa 5 djece, Sigečica, Viška 3 podrum
Linita Milka sa 1 djetetom, Bistranska 13
Perhavec Elza sa 1 djetetom, Radišina 11/1
Robić Marija sa 1 djetetom, Trnskoga 7
Raspor Dragica sa 1 djetetom, (2. pred porodom), Šuflajeva 11
Ribarić Anica sa 1 djetetom, Martićeva 70
Stanić Danica sa 1 djetetom, Karinska 6
Špiler Karmen sa 1 djetetom, Šubićeva 30/V
Šoban Tamara sa 1 djetetom, Ribnjak 34/II. kod zubara
Sojak Zdenko dječak, Nova cesta 21/I
Spajić sa 3 djece, Radišina 4/III. kod gđe Grahovac
Mrnjec Marija sa 2 djece, Vranovina 35
Smoljan Marijana sa 2 djece, Derenčinova 4a
Srdoč Ljerka s 1 djetetom, Ilica 128, dvor. II. lijevo
Tomić Anka sa 1 djetetom, Gundulićeva 46
Terbach Zdenka sa 3 djece, prebačena kasnije u Češku, Prag
Reicherzer Branka sa 1 djetetom, Štilcova 1
Tadić Mira sa 1 djetetom, Šulekova 4a
Tomić-Milosavljević sa 3 djece, Primorska 22/II
Vnučec Vincentija sa 5 djece, Blagajska 28
Vuksan Jelka sa 1 djetetom, Petrova 167/I
Vable Marija sa 2 djece, Savska 146 (majka)
Vuksan Ljubica sa 1 djetetom, Podgorska 11
Vidatć Marija sa 2 djece, Ivkančeva 21
Veber Ruža sa 2 djece, Vinogorska 18
Zavrtnik Marija sa 4 djece u rodilištu, Čabar-Gorski kotar
Žarković Stoja sa 1 djetetom, Sv. Duh 108

Nekoja djeca iz ove akcije nisu zapisana radi nastale nesigurnosti sa strane vlasti« (»Blaženi Alojzije Stepinac – svjedok Evanđelja ljubavi«, knjiga 3., priredio dr. Juraj Batelja, Postulatura blaženoga Alojzija Stepinca, Zagreb, 2010., str. 131.-133.).

Saslušanja – novo svjetlo na zbivanja
»Vi znadete da je Crkva bila najodlučniji protivnik toga rasističkog zakona i da je prošla pravu kalvariju radi toga zakona u ove četiri godine zaštićujući ljude pogođene tim zakonom.«

Radi boljega razumijevanja citiranoga dokumenta treba nešto reći o povijesnom kontekstu. Naime, on je pisan 15. svibnja 1945., dakle – za »novu vlast« jer su, kao što je poznato, partizanske jedinice ušle u Zagreb tjedan dana ranije, tj. 8 svibnja. Ta se nova vlast, očito, još nije posve ustrojila, konsolidirala i profunkcionirala pa je dokument, u kojem se faktografski navode sve poduzete akcije u korist potrebitih i progonjenih u NDH-u, u kojima je sudjelovao i potporu davao i zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac, ugledao »svjetlo dana«. Da je kojim slučajem nastao kasnije, gotovo je sigurno, ne bi »prošao« u javnosti. Dakle, nadbiskup se našao u posve novim okolnostima, u kojima je, nažalost, itekako ponovno bila nužna njegova karitativna djelatnost. Karitas, kao što je pojašnjeno na samom početku nizanke, obuhvaća puno šire značenje od uobičajenoga – materijalna pomoć i skrb za siromašne i ugrožene, jer se pod karitativnom djelatnošću podrazumijeva i zauzetost za osobna i kolektivna prava obespravljenih, obranu njihova dostojanstva, zaštitu progonjenih od državnih vlasti i slično. Upravo će se na tim područjima nadbiskup Stepinac suočiti sa silnim nezakonitostima, povredama i kršenjima etičkih, moralnih i pravnih postulata civiliziranoga svijeta, što znači da njegova karitativna djelatnost ulazi u novo razdoblje. Osim toga, njegove poslanice, propovijedi i izjave tijekom raznovrsnih saslušanja pred komunističkim sudovima bacaju novo svjetlo na neka prošla zbivanja i donose nove povijesne detalje o njima.

Gestapo donosi gotove znakove za Židove

Jedna od njih je izjava na istražnom postupku prvoga uhićenja o propovijedima protiv progona Židova i drugih građana NDH-a. Zapisnik saslušanja od 20. svibnja 1945.:

»Na upit suca istražitelja: ‘U vezi s Vašim posjetama kod Pavelića pozivate se da nam podrobnije kažete o karakteru tih posjeta ranije i u posljednje vrijeme’, nadbiskup Stepinac je odgovorio:

‘Redovito posjeta je bila za logoraše, osuđenike, nearijevce i mješovite brakove… Za progone Srba i Židova i drugih ljudi u Hrvatskoj moje je duboko uvjerenje da možda ni za 50% odgovornosti za djela koja su se dogodila u toku ovih godina od sloma Jugoslavije ne nosi odgovornost ustaški pokret kao takav, nego se imade pripisati dobar dio, barem 50% Nijemcima i Talijanima. Tako je na primjer njemački Gestapo donio već gotove znakove za Židove u Zagreb ili ih je dao tiskati već prvih dana, kojim su bili Židovi ožigosani… Ja sam rekao Paveliću: Vi znadete da je Crkva bila najodlučniji protivnik toga rasističkog zakona i da je prošla pravu kalvariju radi toga zakona u ove četiri godine zaštićujući ljude pogođene tim zakonom. Ja Vas molim da smjesta dokinete tu sramotu, koja sigurno nije nikla iz hrvatske duše. De facto je zakon bio odmah dokinut i kod tog razgovora mi je sam spomenuo i rekao ovo: ‘Jasno je, konačno i moja supruga nije čiste arijske rase, pa prema tomu nije taj zakon izašao po našoj zamisli i volji.’ A tako je bilo i više drugih stvari gdje su Nijemci jednostavno diktirali. To iznosim kao moje objektivno opažanje, a ne možda kao simpatizer ustaškog pokreta jer mu nisam nikada pripadao, pa nisam čak položio niti Poglavniku prisege kao državnom poglavaru« (str. 133.-134.).

IZVORGlas Koncila br. 6/2017.
Prethodni članakZAŠTO NEMA NACIONALNOGA PLANA I PROGRAMA BORBE PROTIV RAKA Rade li političari na iskorjenjivanju Hrvata?
Sljedeći članakMoj djed i Stepinac