Stajao je ispred crkve Očenaša na Maslinskoj gori u Jeruzalemu i promatrao keramičke pločice na kojima je ispisana molitva Očenaš na desetcima jezika. Upitao se zašto takvo što ne postoji za Zdravomariju, molitvu toliko duboko ukorijenjenu u srcima mnogih ljudi? Iz toga nadahnuća kod Nijemca dr. Olivera Cerze rodio se projekt koji ga je pratio posljednjih sedam godina. Rezultat toga putovanja prepunoga istraživanja, neočekivanih susreta i duhovnih spoznaja nova je knjiga objavljena početkom ljeta na njemačkom jeziku pod naslovom »Ave Maria na 406 jezika«.
Lik utjehe i snage
Pedesetosmogodišnji Bavarac, diplomirani inženjer medicinske tehnologije s doktoratom iz poslovne ekonomije, koji je i glasnogovornik njemačkoga namjesništva Viteškoga reda svetoga Groba jeruzalemskoga, u svojoj je knjizi na 500 stranica spojio i vlastite interese – ljubav prema jezicima, duhovnosti, međukulturnomu dijalogu i putovanjima. Kako i naslov knjige kaže, u njoj se donosi jedna od najpoznatijih i najrecitiranijih molitava u kršćanskoj tradiciji na 406 jezika, narječja i dijalekata, a našlo se mjesta i za hrvatsku inačicu Zdravomarije.
»Duhovna je snaga Zdravomarije univerzalna. Nadahnjuje generacije skladatelja, slikara i vjernika – upravo zato što je u svojoj jednostavnosti tako duboka«, rekao je dr. Oliver CerzaDoći do hrvatskoga prijevoda i nije bilo toliko komplicirano koliki je izazov dr. Cerzi bilo doći do molitava na rijetkim i ugroženim jezicima. No imao je pomoć mnogih. »Pomogli su mi misionari, biblijska društva, jezikoslovci, redovnici i mnogi predani laici diljem svijeta. Bilo je posebno dirljivo vidjeti koliko je ljudi spontano pomoglo – jednostavno iz ljubavi prema toj molitvi. Marija je univerzalna Majka. Ona je otvorena svima, bez obzira na podrijetlo, jezik ili društveni status. U njoj ljudi prepoznaju lik utjehe, snage i nade. Njezina uloga zagovornice duboko je ukorijenjena u gotovo svim kulturama. ‘Ave Maria’ stvara duhovno zajedništvo diljem svih kontinenata. Ta se molitva nikada samo ne izgovara, ona se osjeća i živi«, rekao je dr. Cerza za Glas Koncila.
Njegova knjiga nije tek zbirka molitava, nego pokazuje i kako je Zdravomarija utkana u svakodnevni život vjernika na različitim kontinentima. Pitamo ga koje je razlike uočio diljem svijeta. »U Južnoj se Americi ‘Ave Maria’ često izvodi uz svečanu glazbu, pjeva se u procesijama. U Africi se ‘Ave Maria’ susreće u snažnim ritmovima i napjevima, utkanima u lokalne oblike izražavanja. U Aziji, primjerice na Filipinima ili u Južnoj Koreji, ta je molitva često dio slavljeničkih obiteljskih rituala. U Europi je, s druge strane, susrećemo kao dio liturgije, klasične glazbe i kršćanske ikonografije. Unatoč svim razlikama, duhovna je snaga Zdravomarije univerzalna«, kaže naš sugovornik.
Uznesenje – blagdan povjerenja
Fascinantna je raznolikost umjetničkih interpretacija Zdravomarije, ističe dr. Cerza i spominje freske fra Angelica u Firenci, Botticellijevo Navještenje… »Posvuda susrećemo prikaze trenutka na koji podsjeća molitva ‘Ave Maria’. U glazbi raspon seže od Schuberta preko Bacha i Gounoda pa sve do autohtonih obrada, primjerice uz afričke bubnjeve ili polinezijske napjeve. ‘Ave Maria’ nadahnjuje generacije skladatelja, slikara i vjernika – upravo zato što je u svojoj jednostavnosti tako duboka.«
U svojem se istraživanju osvjedočio da marijanska duhovnost mijenja svoje oblike izražavanja, ali ne gubi na važnosti, te da i mladi čeznu za dubinom i unutarnjim mirom te rado mole Zdravomariju. »Krunica, sa svojim ritmičkim ponavljanjem, nudi oblik meditativnoga povlačenja koji je posebno blagotvoran u buci našega digitalnoga vremena. Na nama je ne samo očuvati te oblike, nego ih učiniti i dostupnima na suvremen način«, zaključio je dr. Cerza, koji je posvjedočio da je za njega osobno svetkovina Uznesenja Marijina – blagdan povjerenja. »To da je Marija već uznesena daje mi nadu za vlastiti život. Rad na ovoj knjizi bio je i duhovno putovanje: Mariju sam doživio ne samo kao teološku figuru, nego i kao suputnicu. Ona predstavlja ‘da’ životu, stav slušanja i vjeru koja se živi u svakidašnjici.«
