Postoje podatci s kojima se valja suočiti, a rječitiji su od popisa stanovništva: ove godine u školske klupe u Hrvatskoj sjelo je 444 500 đaka, tri tisuće manje nego lani, što je stotinu razreda. U 12 godina školske su klupe ostale bez 64 000 učenika. Prema podatcima iz Školskoga e-Rudnika, 2013. godine škole su se nalazile u 545 gradova i općina te 1657 mjesta u Hrvatskoj. Do 2024. godine broj škola u gradovima i općinama ostao je podjednak, ali 115 mjesta ostalo je bez škole. Većinom su to područne osnovne. Prije 12 godina imali smo 1220 područnih škola, a prema lanjskim ih je podatcima 1066, piše Mirela Lilek u Jutarnjem listu.
Sektor visokoga obrazovanja ima ozbiljnih problema. Tako od svih dalmatinskih županija samo splitska regija prolazi, a ostale već godinama bilježe manjak brucoša. U 10 godina ostalo se bez više od 10 tisuća studenata. Svjedoči o tome i ljetni rok upisa u prvu godinu studija u novoj akademskoj 2025./2026. godini, iza kojega je ostalo mnoštvo nepopunjenih kvota na brojnim fakultetima.
Zanimljivo je zagledati se u nedavnu povijest. Naime, Hrvatska je školske godine 1995./1996. godine imala upisanih samo 84 208 studenata na svim visokim učilištima. Te 1995. godine do diplome je došlo 8877 mladih. U tridesetogodišnjem razdoblju najviše studenata upisanih na visokoškolske ustanove bilo je 2016./2017. godine, i to 160 361, gotovo dvostruko više nego sredinom devedesetih. Najviše diplomiranih pak zabilježili smo 2012. godine, njih ukupno 36 073. Ako se vratimo u novije doba, unatoč strjelovitu padu studenata u posljednjih desetak godina na razini države, u nekim našim područjima, a tu spadaju i neke dalmatinske županije, negativna gibanja ipak nisu toliko dramatična. Primjer je Splitsko-dalmatinska županija. Ukupan broj studenata koji su u lanjskoj akademskoj 2024./2025. godini bili upisani na sveučilišni i stručni studij, a imaju prebivalište u Splitsko-dalmatinskoj županiji, iznosio je 17 764. To je broj studenata koji dolaze iz te županije u posljednjih deset godina! Splitsko-dalmatinska županija »pamti« kao najbolju godinu prema ukupnom broju studenata koji u njoj imaju prebivalište 2011./2012. – tada je 18 452 studenata studiralo na splitskim fakultetima, a najmanje je bilo 1995. godine – 10 744. Lani je diplomiralo ili završilo studij 3705 mladih kojima je prebivalište u srednjoj Dalmaciji. Ali najbolja godina za diplomante s prebivalištem u Splitsko-dalmatinskoj županiji bila je 2011., kada ih je do željenoga »certifikata« došlo čak 4589. Za razliku od većega dijela naše zemlje, broj polaznika fakulteta s područja Splitsko-dalmatinske županije je u porastu… No i dalje zabrinjava da je u deset godina gotovo tri tisuće diplomiranih osoba manje na našim visokim učilištima, navodi Marijana Cvrtila za Slobodnu Dalmaciju.
Splitska bolnica prvi put u povijesti stipendira buduće medicinske sestre i tehničare. Iznos stipendije je 300 eura mjesečno, piše Ivica Marković za Slobodnu. Dodjeljuje se 20 stipendija redovitim učenicima. Trenutačno nedostaje 400 medicinskih sestara i tehničara. Stipendije su samo jedan od koraka da potaknu mlade da ostanu, rekao je ravnatelj prof. dr. Krešimir Dolić. Iz splitske su bolnice poručili da je ulaganje u zdravstvene radnike najvažnija investicija u budućnost zdravstvene skrbi. Djeca koja prihvate stipendiju morat će ostati raditi u KBC-u Split onoliko godina koliko su primala stipendiju. Ostajat će u svojem gradu, u svojoj županiji i imati osiguran posao, navodi ravnateljica Zdravstvene škole Split Sanja Perić.
