Svake dvije godine Europska komisija objavljuje Popis praćenja kemikalija koje su poseban rizik za okolišne vode. To su takozvane posebno zabrinjavajuće tvari. To su tragovi pesticida, lijekova, kozmetike, industrijskih kemikalija, teških metala… Kemijske tvari koje završe na toj crnoj listi predmet su posebnih kontrola, analiza, ispitivanja, novih regulacija i mogućih zabrana.
Peti Popis praćenja
Ove je godine objavljen peti Popis praćenja s novim kemijskim kandidatima koji se smatraju sumnjivima – neželjenima u vodama, štetnima za okoliš i rizičnima za ljudsko zdravlje (EC, JRC137626, 2025.). Sljedeće dvije godine te će tvari biti meta pojačanoga praćenja i prigovora.
U novoj zbirci kemijskih onečišćivala površinskih i podzemnih voda nalaze se antibiotici, poput norfloksacina, drugi lijekovi, poput antidepresiva fluoksetina ili hipolipemika gemfibrozila, fungicidi (ketokonazol), insekticidi (abamektin), kozmetički preparati za sunčanje (etilheksil salicilat) i stabilizatori za automobilske gume (6PPD).
Krhko je znanje
Izbor tih kemikalija jednim se dijelom temelji na neznanju. To su kemikalije koje su postale dio prirode, ali čije su posljedice – nepoznate. Njihov profil, kemijski, ekološki ili toksikološki, nije jasan. Često je nepoznat izvor onečišćenja, način širenja u okolišu, interakcije s ostalim tvarima u vodi, nepoznata je njihova stabilnost, odnosno otpornost prema kemijskoj i biološkoj razgradnji…
Jedino se zna da se nalaze u rijekama i jezerima i da nisu baš zdrave za okoliš i ljude. Popis ozloglašenih kemikalija vrsta je javnoga, službenoga priznanja ograničenoga znanja. Predstavnici mjerodavnih institucija, toksikolozi, ekolozi i biolozi nemaju pravorijek, nemaju dobar uvid u doseg mogućih šteta, nemaju procjenu konačne cijene koju treba platiti zbog pojave nepozvanih (kemijskih) gostiju u obližnjem prostoru.
Kemikalizacija prirode
Peti Popis praćenja simboličan je prigovor zbog lavine novih i novih kemikalija koje se svakodnevno otapaju u okolišnim vodama. Nemali dio tih tvari, u mnogo manjoj koncentraciji, završava u gradskim vodovodima – u čaši vode za piće. Popis praćenja više služi za senzibilizaciju laičke i znanstvene javnosti jer on zasigurno nije rješenje ekološke prijetnje koja se zove: kemikalizacija prirode.
Nakon dvije godine intenzivnih istraživanja i regulacijskih pokušaja objavit će se šesti Popis praćenja s novom kolekcijom posebno zabrinjavajućih onečišćivala prirode. Ipak s takvim parcijalnim pristupom na svjetlo dana izlaze kemikalije koje su Popisom postavljene na stup srama, proglašene rizičnima, zloglasnima, kemikalijama koje treba izbjegavati.
Kemikalizacije hrane
Bilo bi prikladno i poželjno istu vrstu opreznosti primijeniti, na primjer, na prehrambene aditive, kemikalije koje u svojoj hrani ne želi uglavnom nitko, ali su uvijek u zalogaju, hladnjaku ili na trgovačkoj polici. Tri stotine različitih E-brojeva nalazi se u prehrambenim proizvodima, i to bez pristanka ili znanja potrošača. Bilo bi dovoljno svake godine proglasiti nekoliko E-brojeva kontroverznima. Baš poput popisa za kemikalije u vodi kojim se stvara odbojnost prema odabranim onečišćivačima. Tada bi, i bez službene zabrane, ljudi izbjegavali proizvode onečišćene »žigosanim« aditivima. Zeleno se svjetlo mjerodavnih institucija ne gasi, ostaje zakonsko dopuštenje za uporabu aditiva te se tako poštuju pravila slobodnoga tržišta. S druge strane ti se aditivi pojavljuju na crnim listama, objavljuju se upozorenja i negativno stajalište o njihovoj vrijednosti te se tako poštuje sloboda govora i znanstvene procjene.
Isto vrijedi i za kozmetičke proizvode koji se, zbog inovacijskih ovisnosti industrije, impregniraju arsenalom sintetskih spojeva. Umjesto zabrana, koje su često kompromis politike, znanosti i industrije, koje su vremenski derivat odugovlačenja ili sudskih tužba, dovoljno je lansirati u javnost crne liste sumnjivih kozmetičkih dodataka – službene sumnje mjerodavnih institucija da s ubačenim aditivima u kreme ili losione nešto nije u redu. Reakcija javnosti, ali i industrije, može biti očekivana – potraga za zamjenskim, boljim proizvodima.
