U javnoj polemici o tome može li predsjednik države postati predsjednik vlade sudjeluju brojni pravnici, sudci, novinari, profesori, stručnjaci za odnose s javnošću, stranački čelnici i svi drugi zvani i nezvani, koji misle da bi trebali nešto reći o tom problemu, zapravo sukobu mišljenja.
Bitni mjerodavni zakonski propisi
U javnom nadmudrivanju više se komplicirano prepričavaju nego tumače zakonski propisi, na temelju čega prosječan građanin teško može donijeti svoj sud o tome je li neki postupak ili ponašanje predsjednika Vlade RH u skladu s Ustavom i zakonom. Nejasnoćama pridonosi i Ustavni sud svojim oklijevanjima i kompliciranim nedorečenostima. Zato je važno navesti bitne mjerodavne zakonske propise koji se odnose na aktualnu izbornu temu, posebice glede ponašanja predsjednika RH, i ulogu Ustavnoga suda, kako bi građani sami mogli provjeriti pojedine tvrdnje stručnjaka, polustručnjaka i nestručnjaka, koji daju često oprječna tumačenja.
To su sljedeći zakoni: 1/ Ustav Republike Hrvatske (proč. tekst NN-56/90 do 5/14), 2/ Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH (proč. Tekst 99/99 i 29/02), 3/ Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski sabor (NN-116/99 do 98/19). Slijede pitanja, odgovori i obrazloženja.
- Smije li se predsjednik RH kandidirati na izborima za Hrvatski sabor?
Ne smije. U tome se slažu svi stručnjaci, a i svi ostali.
- Je li se sadašnji predsjednik RH kandidirao na izborima za Hrvatski sabor?
Nije. Nema ga na popisu ni jedne izborne liste.
- Je li se sadašnji predsjednik RH kandidirao za izbor predsjednika Vlade RH?
Nije.
Manipulacija tvrdnjama
Propisi ne predviđaju mogućnost posebnoga kandidiranja za položaj predsjednika Vlade. Takva mogućnost kandidiranja predviđa se samo za predsjednika RH kao predsjednika države. Nažalost u javnosti se stalno manipulira tvrdnjama da se predsjednik RH kandidirao za predsjednika Vlade RH.
Ako je na osnovi postavljenih pitanja pod točkama 1, 2 i 3 dan negativan odgovor, jedini je mogući logički zaključak, za koji nije potrebna posebna pravna naobrazba, da se predsjednik RH (dakŁle države) nije kandidirao za izbor predsjednika Vlade RH. Sljedeći je logički zaključak da predsjednik RH po tom pitanju nije kršio Ustav RH ni druge mjerodavne zakonske propise o izborima za Hrvatski sabor.
Sadašnji predsjednik RH dakle nije se formalnopravno kandidirao na parlamentarnim izborima niti se njegovo ime nalazi u biračkim listama. Sama činjenica da je objelodanio svoj pristanak da kao građanin bude izabran za predsjednika Vlade RH nije kršenje Ustava. Kršenje Ustava bilo bi samo u slučaju da u sadašnjem svojstvu predsjednika RH bude izabran za predsjednika Vlade RH.
Mogućnost njegova izbora na položaj predsjednika Vlade RH postoji samo uz uvjet da prije toga podnese ostavku na svoj položaj predsjednika RH. Međutim, ni jednim zakonskim propisom ni Ustavom nije propisano kada treba dati ostavku na svoj sadašnji položaj predsjednika RH. Bitno je da u trenutku eventualnoga njegova predlaganja za izbor na mjesto predsjednika Vlade RH nije na funkciji predsjednika RH (države).
